Vijesti iz BiH
BiH

BiH (858)

Ocijeni...
(0 glasova)

neretvicaSamo dva dana nakon što je na rijeci Ugar u srednjoj Bosni počela izgradnja mini hidroelektrane, u kampanju za zaštitu rijeka u BiH uključile su se vodeće globalne organizacije za očuvanje prirodne sredine, a ovom globalnom apelu pridružio se i glumac Leonardo Di Caprio.

Izgradnja ove mini hidroelektrane na rijeci koja izvire na planini Vlašić u srednjoj Bosni počela je 21. septembra, usprkos zaključku o zabrani daljnje izgradnje mini hidroelektrana koji je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio u junu ove godine.

Deklaracijom o zaštiti rijeka i zaključkom o zabrani daljnje gradnje malih hidroelektrana u Federaciji BiH, te reviziji do sada izgrađenih, Zastupnički dom zadužio je Vladu Federacije BiH da u roku od tri mjeseca, izvrši analizu i Parlamentu predloži zakonske izmjene koje će omogućiti realizaciju usvojenog zaključka. No, predsjedavajući Zastupničkog doma Mirsad Zaimović potvrdio je za RSE da u Parlament do srijede, 23. septembra, kada je istekao postavljeni rok, Vlada Federacije BiH nije dostavila nijedan traženi akt.

Dakle, od zakonske zabrane gradnje malih hidroelektrana za sada nema ništa. Upravo o tome govori i globalni apel, odnosno video snimak organizacije “Global Wildlife Conservation”, u kojem se poziva da rijeke BiH teku slobodno i koji je podijelio, među ostalim, i glumac Leonardo Di Caprio na svom Facebook i Twitter profilu.

Nova hidroelektrana na rijeci Ugar bit će instalirana na dijelu vodotoka rijeke na teritoriji općina Dobretići i Travnik, na udaljenosti od oko 120 km od Sarajeva. Izgradnju je omogućila vlast Srednjebosanskog kantona (SBK), (jednog od deset kantona u Federaciji BiH) dodjelom ugovora o koncesiji, kao i ostalim potrebnim dozvolama investitoru.

Na ovoj planinskoj rijeci u pogonu su već dvije mini hidroelektrane.

Promijenjen tok rijeke i uništen riblji fond

Indir Melić iz Kluba sportskih ribolovaca Travnik upozorava da je nekontrolirana izgradnja dovela Ugar pred nestajanje. Obilaskom novootvorenog gradilišta je, kako kaže, zatekao promijenjen tok rijeke i uništen riblji fond, o čemu je obavijestio nadležnu kantonalnu inspekciju.

"Sav riblji fond je nastradao, a po ugovoru o ribolovnom pravu, koji imamo s resornim kantonalnim Ministarstvom, investitor je bio dužan da nas obavijesti o izvođenju radova dva dana prije, da bismo mogli izloviti ribu i prebaciti je na drugu lokaciju. Investitor je, međutim, sve počeo bez našeg znanja. Ovih dana su nas kontaktirali investitori s pitanjima zašto se protivimo investicijama i sa zahtjevom i prijetnjama tužbama ukoliko ne prestanemo dolaziti na gradilište", kaže Melić za Radio Slobodna Evropa.

Odlukom Vlade SBK, koncesija za izgradnju hidroelektrane "Oštrac" dodijeljena je 2015. godine firmi V.N.T. d.o.o., sa sjedištem u općini Novi Travnik, u srednjoj Bosni, koja je, u međuvremenu, prodana. Prema podacima iz Registra poslovnih subjekata u BiH, novo sjedište firme je u Jajcu, gradu u srednjoj Bosni, a današnji vlasnik je Matthias Helmut Nuetzel iz Njemačke. Predstavnici te kompanije nisu bili dostupni RSE-u za telefonski razgovor o izgradnji mini hidroelektrane.
Aktivisti iz Srednjebosanskog kantona već se dugo bore za zaštitu rijeka u ovom dijelu BiH i protiv gradnje mini hidroelektrana

U BiH 108 minihidroelektrana

Rijeka Ugar protiče kroz oba bosanskohercegovačka entiteta- Republiku Srpsku I Federaciju BiH. Vlasti Republike Srpske (RS) su, prethodnih godina, izdale dozvole i omogućile izgradnju dviju mini hidroelektrana na dijelu Ugra koji protječe kroz taj bh. entitet. Uz radove na novoj mini hidroelektranu "Oštrac", na području Federacije BiH, na Ugru se gradi i mini hidroelektrana "Korićanske stijene", a u planu je i centrala "Babanovac" (srednja Bosna).

"To bi značilo ukupno pet mini hidroelektrana. Ukoliko to dozvolimo, više od 60 posto rijeke će biti u cijevima, što je nezamislivo i pravi ekološki genocid nad rijekom. Građani su ogorčeni i planiramo organizirati proteste i pokušati ovo zaustaviti. Svjestan sam da ćemo u tome teško uspjeti jer su dobili sve potrebne dozvole i suglasnosti. Ali eto, bar da se oglasimo i kažemo da je dosta", ističe Melić.

U BiH je do sada izgrađeno 108 malih hidroelektrana, od čega je 64 u Federaciji BiH, a 44 u Republici Srpskoj. Prema podacima organizacija koje se bave zaštitom okoliša, u pripremi je izgradnja dodatnih 339 mini hidroelektrana.


Viktor Bjelić, koordinator Centra za životnu sredinu iz Banjaluke

Koalicija za zaštitu rijeka u BiH, koja okuplja 30-ak organizacija, insistira da vlasti u BiH uvedu moratorij na izgradnju, zbog, kako navode, isključive koristi koju mini hidroelektrane donose investitorima i štete koju nanose rijekama.

Šta je vlast uradila da spriječi gradnju mini hidroelektrana?

U resornom Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH tvrde da zaključak Zastupničkog doma o zabrani gradnje mini hidroelektrana, zvaničnim putem, nikada nije stigao u to ministarstvo.

"No, sve i da jeste, on je neprovodiv, jer isti zaključak treba biti usvojen i na kantonalnim skupštinama, a zatim kantoni moraju mijenjati svoje zakone, a s obzirom na njihovu nadležnost vezano za zakone o koncesijama i druge propise koji definiraju ovu oblast. Dakle, ukoliko zakonodavac želi ozbiljno pristupiti ovom problemu, neophodno je da se promijene relevantni zakoni, kako na nivou Federacije BiH, tako i na nivou svih kantona, što iziskuje sistemski poduhvat", navedeno je u dopisu upućenom za RSE iz kabineta ministrice Edite Đapo.

Mi smo rijeka Kruščica

Neprovođenje zaključka Parlamenta Federacije BiH ne predstavlja iznenađenje za Anesa Podića iz Udruženja "Eko akcija", koji podsjeća da to nije prvi put slučaj ignoriranja odluka Parlamenta.

"Kao vrhovno zakonodavno tijelo Federacije BiH, Parlament im je dao radnu zadaću koju nisu ispunili. Federalni ministri imaju moć i obavezu da provedu ono što je Parlament usvojio i nemaju izgovora. No, očito da našim političkim elitama nije stalo do dobrobiti naroda i našeg zajedničkog dobra, nego je taktika raseli i rasprodaj", ističe Podić.

Iz federalnog ministarstva kažu kako su koncesije za manje hidroenergetske objekte (snage do pet MW) definirane kantonalnim zakonima (na fotografiji gradnja mini hidroelektrane na rijeci Ugar)

Nadležnost za izdavanje suglasnosti i dozvola za izgradnju mini hidroelektrana u Federaciji BiH podijeljena je između entiteta, kantona i općina, dok su u RS-u za to nadležne entitetska i lokalne vlasti.

Iz federalnog Ministarstva okoliša i turizma tvrde da je Vlada Federacije BiH, i prije zaključaka Zastupničkog doma federalnog Parlamenta, usvojila određene preporuke i mjere pooštravanja procedura za izgradnju, ali su ukazali i na ograničene mogućnosti koje proizlaze iz podijeljenih nadležnosti.

"Vlada Federacije odlučuje o dodjeli koncesije za izgradnju hidroenergetskih objekata snage više od pet MW, te je s tim u vezi sužena njena mogućnost djelovanja, obzirom da su koncesije za manje hidroenergetske objekte (snage do pet MW) definirane kantonalnim zakonima.

Također, dužni smo napomenuti da su većinu saglasnosti za dosadašnje mini hidrocentrale izdali niži nivoi vlasti. Tako općine i kantoni izdaju dozvole za koncesije, vodne akte, ali i urbanističke i građevinske dozvole. Jedino se okolinska dozvola za snagu od 1 do 5 MW (i više) izdaje od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma i ona nije mehanizam kojim se može spriječiti planiranje i rad malih hidroelektrana ", navodi se u dopisu Ministarstva za RSE.
Najviše minihidroelektrana u srednjoj Bosni

Najviše mini hidroelektrana izgrađeno je na području Srednjobosanskog kantona, čije vlasti su dodijelile dozvole za njih 35, dok su planirane i desetine novih.

Odgovarajući na upit RSE hoće li u tom kantonu zaživjeti zabrana daljnje izgradnje, koju je zatražio i Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, premijer SBK Tahir Lendo ocijenio je, u izjavi od 16. jula, da je zaključak parlamentaraca populistički.

"Mislim da je ovaj zaključak više populistički nego što je moguć i provodiv. Podijeljena je nadležnost i svi oni koji znaju za to moraju prvo promijeniti zakonodavstvo, pa onda tražiti implementaciju", kazao je Lendo.
Najviše mini hidroelektrana izgrađeno je na području Srednjobosanskog kantona, čije vlasti su dodijelile dozvole za njih 35, dok su planirane i desetine novih (na fotografiji gradnja mini hidroelektrane na rijeci Oštrac)

O zabrani daljnje izgradnje mini hidroelektrana, te preispitivanju postojećih koncesija u Republici Srpskoj (RS) raspravljano je početkom jula i u Narodnoj skupštini RS-a, ali na sjednici nije postignuta suglasnost.

Iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH tvrde da je zaključak Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH morao biti obavezujući na svim razinama odlučivanja u Federaciji BiH.

"U nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma nalazi se pravilnik o izdavanju dozvola, čijom se jednostavnom izmjenom može postaviti branu za daljnju izgradnju. Izmjena bi omogućila da sve dozvole za mini hidroelektrane budu isključivo na federalnom nivou. S obzirom na to da nanose toliku štetu našem zajedničkom dobru, smatram da zaista nema razloga da dozvole budu na nižim nivoima vlasti. Uz to, potrebno je dodatno pooštriti način odobravanja studija utjecaja na okoliš i time bismo imali učinkovitu zabranu izgradnje", kaže Anes Podić za RSE.

On podsjeća da uz ugovore o garantiranoj otkupnoj cijeni električne energije, investitori, također, imaju i subvencije od građana, s obzirom na to da na računima za električnu energiju postoji stavka poticaja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

"Ukidanjem tih poticaja bi, zasigurno, bilo zaustavljeno više od 90 posto projekata, jer im više ne bi bili isplativi. Postojećim sistemom stvaramo im profit, jer se novac za to izdavaja s naših računa za električnu energiju", ističe Podić, dodajući da u takvom ambijentu i ne čudi veliki interes za izgradnjom mini hidroelektrana, dok se zanemaruju potencijali solarnih i vjetroelektrana.

Ne hidroelektranama na Buni

Uz podršku Koalicije za zaštitu rijeka BiH, sve je više inicijativa u lokalnim zajednicama u BiH, poput onih na području rijeke Ugar, te u dolini Doljanke, Kruščice, Prače i Vrhovinske rijeke, koje se protive izgradnji malih hidroelektrana.

Svoj glas protiv izgradnje digli su i stanovnici doline rijeke Neretvice, u općini Konjic, na jugu BiH, na kojoj je planirana izgradnja 15 mini hidroelektrana. Predstavnik Udruženja građana "Neretvica - Pusti me da tečem" Sejad Hakalović kaže za RSE da je neprovođenje zaključka Zastupničkog doma Palamenta Federacije BiH samo jedna od dokaza da građani ne mogu računati na podršku predstavnika vlasti u BiH.

"Razočarale su nas vlasti na svim nivoima. Išli smo na ruku da pronađemo najlakše rješenje, ali vidimo da nemamo sagovornika. Od početka sam sumnjao u ozbiljnost odluke o zabrani izgradnje, smatrajući da je to jedna u nizu predizbornih igara. Zbog toga smo mi odlučili krenuti svojim pravcem i sigurni smo da nikada neće izgraditi hidroelektrane. Spremamo plan B, nabavili smo kontejner u kojem će biti naša kancelarija i planiramo dežure pored rijeke. Svjesni smo da idu lokalni izbori i da će čekati da oni prođu, a onda kad krene građevinska sezona bit će ponovo narode jurišaj, brani i ne daj svoje. Mi ćemo dežurati i dok smo živi neće ih izgraditi", ističe Hakalović.

Marina Augustinović (slobodnaevropa.org)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti5Dok cijeli svijet gleda na Lezbos, niko ne pominje situaciju sa migrantima na Balkanskoj ruti. Brisel i Berlin ćute, piše berlinski Tageszeitung.

Njemački list Tageszeitung donosi članak Ericha Rathfeldera o situaciji u Bihaću.

"U Unsko-Sanskom kantonu skupilo se 12.000 ljudi, koji hoće u Hrvatsku. Oni tu, uostalom isto kao i na grčkim ostrvima, vegetiraju pod neizrecivo teškim uslovima: nemaju dovoljno hrane i, uprkos korone, jedva da imaju medicinsku njegu.

Deveti put stanovništvo USK na ulici traži rješavanje migrantske krize. Ipak, s obzirom na ranije apele, odziv je bio slab. Najavljuju blokade migrantskih centara ukoliko država odmah ne počne da rješava problem.

Prenetrpan kamp Bira u Bihaću zatvoren je 7. septembra. Njegovi stanovnici, pretežno Pakistanci, Afganistanci i Sirijci, trebaju biti premješteni u druge kampove. Mnogi su međutim završili po šumama i okolnim livadama. Domicilno stanovništvo, uostalom kao i ono sa grčkih ostrva, nakon prvobitne spremnosti da pomogne izbjeglicama, sada ne zna kako da izađe na kraj sa ovom situacijom i zauzelo je prema njima neprijateljski stav.

Hrvatska policija usavršila pushbacks-metode

Hrvatska policija je usavršila svoje metode hvatanja migranata i njihovog potiskivanja nazad u BiH. Brutalno sprovedeno ilegalno vraćanje, koje se naziva Pushbacks, novinari i nevladine organizacije poput Amnesty International stotinu puta su dokumentirali i dokazali.

To međutim ništa nije promijenilo. Brisel i Berlin ćute. Međunarodna organizacija za migracije IOM pokušava doduše podići alternativne izbjegličke kampove u BiH, poput kampa Lipa udaljenog oko 30 km od Bire, koji može primiti 3.000 ljudi. Ali i ovaj kamp je beznadežno pretrpan izbjeglicama.

Migranti kampuju po šumama i livadama oko Bihaća u najgorim mogućim uslovima

Od Grčke preko Sjeverne Makedonije, Srbije i Crne Gore u BiH svaki dan pristižu nove izbjeglice, koji se nadaju da bi se mogle domoći EU. Granica između Srbije i BiH pokazala se poroznom. Najveći dio granice sa Srbijom i BiH prolazi kroz entitet Republiku Srpsku, u kojem dominiraju Srbi.

"Muslimanski migranti se neće trpiti u RS"

Vođa Srba u BiH Milorad Dodik ne daje prostora za sumnju kada kaže da se muslimanski migranti neće trpiti u dijelu zemlje u kojem on vlada. Zato se oni autobusima prebacuju na granicu Federacije BiH koju pretežno naseljavaju Bošnjaci i Hrvati. Tako je u avgustu došlo do apsurdne situacije: policija iz Bihaća pokušala je da spriječi policiju RS-a da prisilno uputi migrante na njihovu teritoriju.

Siromašni gradovi Bihać i Velika Kladuša, koji su se tek oporavili od rata 90-tih, moraju sada da rješavaju probleme migracije. A uskoro, kako upozorava šef IOM-a u BiH Peter van der Auweraert, dolazi zima", piše list Tageszeitung.

(Jasmina Rose- DW)

Ocijeni...
(1 glasova)

beogradskupAutor i reditelj Zlatko Paković je rekao kako ova predstava ima sudbinski zadatak u ovom društvu.

Predstavu je gledalo nekoliko desetiaka građana i javnih ličnosti.

Pozorišna predstava Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo izvedena je u četvrtak navečer u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu, a tokom izvođenja je situacija u okolnim ulicama bila mirna.

Predstava je počela oko 20:00 sati, a u okolnim ulicama bilo je policajaca, prenosi Anadolija.

Prije predstave nije bilo desničarskih okupljanja, niti incidenata.

Predstavu je gledalo nekoliko desetaka građana i javnih ličnosti.

'Sudbinski zadatak'

Autor i reditelj predstave Zlatko Paković rekao je ranije u četvrtak kako ima glumaca i glumica koji su talenti, ali nisu ličnosti i da je ozbiljan rediteljski zadatak bio stvoriti ansambl.

Na konferenciji za novinare je kazao da predstava ima sudbinski zadatak u ovom društvu i istakao da je genocid počinjen u Srebrenici najveći zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Izvršna direktorka Helsinškog odbora Izabela Kisić rekla je prije nekoliko dana da su stvoreni uvjeti da se predstava izvede i poručila da će predstava sigurno biti izvedena i da je niko neće moći prekinuti.

Kisić je kazala da je cilj da se predstava održi u što više gradova u Srbiji i najavila da će predstava biti emitirina online u nedjelju u 20:00 sati.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

mmfSamo od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) naša zemlja u novoj tranši tražit će više od milijardu KM, a više od toga očekuje se od Evropske komisije u narednim godinama. Ipak, za razliku od ranijeg perioda, ovaj novac bit će mnogo strožije uslovljen, a pogledi će biti upereni i u "zlatne koke sistema" - zapošljavanje i nabavke.

Aranžmani s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Evropskom komisijom kroz "makroekonomsku podršku BiH", su programski aranžmani koji trebaju podržati makroekonomsku stabilnost, saniranje socijalnih i ekonomskih šteta prouzrokovanih pandemijom, te doprinijeti ubrzanom i održivom ekonomskom oporavku, kaže za Klix.ba Haris Abaspahić ekonomski analitičar iz sarajevskog Centra za politike i upravljanje (CPU), koji živi i radi u Washingtonu.

"Na našim je vladama da se izjasne o programu reformi, oblastima, prioritetima i sektorima gdje je pomoć potrebna te da program usaglase s međunarodnim partnerima. Naravno da EU i međunarodne finansijske institucije imaju jasnu sliku o reformskim prioritetima u zemlji. Tu ne treba očekivati velika iznenađenja - to je nastavak provedbe prethodne Reformske agende, provedba prioriteta definsanih od EU, te prethodnim aranžmanima s MMF-om i preporukama Svjetske banke", kaže on.

Podrška povećanju konurentnosti, privatnom sektoru i poboljšanju poslovnog okruženja, javne uprave, sektora državnih preduzeća, zdravstva i upravaljanja javnim finansijama i investicijama su oblasti koje su dugo na vrhu liste reformskih prioriteta te će sigurno naći mjesto i u novim planovima, dodaje te podvlači kako su to pretežno prioriteti u kojima nije ostvaren preveliki napredak u prethodnom periodu.

"Nadam se da će mogućnost da osiguramo sredstva za ulaganja u realizaciju ovakvog programa dati poticaja vladama da se vrate na reformski put. U kontekstu reforme javne uprave – povećanje transparentnosti i efikasnosti javnih nabavki, profesionalizacija i depolitizacija javne uprave, posebno u oblasti zapošljavanja i nabavki u javnom sektoru su od iznimne važnosti, ali ove reforme nije jednostavno provesti. Nedvojbeno da će postojati otpori ovim reformama te da politička cijena rješavanja ovih pitanja nije mala, ali je i ulog veliki - radi se o sredstvima preko milijardu KM za ulaganja u saniranje posljedica krize i podsticaj posrnuloj ekonomiji", kaže on.

Nastavlja kako za ove oblasti postoji nedvojben interes bh. javnosti.

"Manje štela, brz i pošten odabir najboljih ponuđača usluga i radova te odabir najboljih za rad u javnom sektoru su prioriteti koji mogu imati dalekosežan pozitivan utjecaj na ekonomiju i društvo uopće. Modaliteti koji uključuju vanjsku podršku kod planiranja i provedbi strateških nabavki, kao i odabira najboljih u javnoj službi, bi trebali biti dobrodošli. Koliko će biti efikasni zavisit će od spremnosti naših vlada da se posvete ovim inicijativama. Postoji niz dobrih modela i praksi u okruženju koje treba uzeti u obzir, uključujući i primjenu tehnoloških alata u sferi e-Governancea", zaključio je Abaspahić.

Intenzivna potreba za zaduživanjem iskazana je u našoj zemlji posebno nakon pandemije i korona-krize, a pregovore o novom aranžmanu MMF-a najavila su tri premijera nakon svog posljednjeg sastanka.

Već od ranije se spekulira o uslovima pod kojim će našoj zemlji biti odobrena sredstva iz novog višegodišnjeg sistema finansiranja Evropske komisije. Ukrajina, koja se nalazi u našem "kreditnom razredu", dala je pod kontrolu javne nabavke i zapošljavanje, a obavezala se i na kompletnu reformu javnog sektora.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

njemackaDayton, koji je teško naštetio bosanskoj duši i amputirao zemlju, spasio je državu BiH, ali je od nje napravio invalida. Rješenja nema bez onih koji su od nje napravili Daytonistan, smatra CDU-političar Stefan Schwarz.

Na Angelu Merkel je rat u Bosni, izazivajući kod svih bespomoćnost, nevjericu i bijes, ostavio trajni dojam. Prije nekoliko dana je zatražila "više empatije" za Bosnu i Balkan. Prošle sedmice je, osvrćući se na najnoviju (izbjegličku) krizu, govorila o "lošoj situaciji" u Bosni.

Kancelarka je u više navrata pokušala presjeći gordijske čvorove na Balkanu ali bez uspjeha. Zašto to, više od 25 godina, ne uspijeva u Bosni? Ko ili bolje rečeno šta blokira svaki napredak? Šta ljude tjera u rezignaciju i na bijeg iz zemlje?

Jedan razlog je: Evropa, pa i Njemačka, se ne suočavaju sa uzrocima sadašnje situacije u Bosni. Ne postoji volja za suočavanje s vlastitim greškama. Uzrok za situaciju u Bosni nije, kako cinici tvrde, što je zemlja paralizirana od previše nacionalizma. To je propaganda.

Problem je međunarodna tolerancija prema ratnim zločincima i kriminalcima. I njihovom životnom osiguranju koje se zove Daytonski sporazum.

Već su za vrijeme referenduma 1992., kada sam kao međunarodni posmatrač po prvi puta boravio u Bosni, tamo bili prisutni ekstremisti. Bosanskim Srbima su ekstremisti prijetili kako bi ih spriječili da izađu na referendum. Nakon što se 90 posto stanovnika odlučilo za nezavisnost, stvari su se dodatno radikalizirale. Naoružana Karadžićeva paravojska nas je u hotelu „Holiday Inn" u Sarajevu držala kao političke taoce.

Tek nakon ogromnog pritiska SAD-a na Miloševića, uslijedila je evakuacija predstavnika međunarodne zajednice. Bosanci su postali žrtve najgoreg rata u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Baš onako kako je to Karadžić najavio „internacionalcima".

NATO je sačuvao Bosnu kako ne bi bila izbrisana iz zemljopisnih karata. Agresija i genocid, ne samo 1995. u Srebrenici nego već 1992. u Prijedoru, i u Foči i mnogim drugim gradovima i selima Bosne, su zaustavljeni kasno, za stotine hiljada ljudi - prekasno.

U Daytonu je 1995. rat doduše okončan ali uz neoprostivu grešku - jedan dio zemlje prepušten je ratnim zločincima kao plijen. Previše obzira prema Miloševiću, već tada ratnom zločincu i predsjedniku Srbije, dovelo je do najbrutalnijeg sporazuma 20. stoljeća u Evropi. Počinitelji genocida i ratni zločinci su kao „nagradu" dobili skoro pola zemlje. Nikada u 20. vijeku genocid i razaranje nisu bili više nagrađeni. Prihvaćanje agresije pa čak i genocida slovilo je nakon Hitlera, iz političkih ali i moralnih razloga, kao potpuno nezamislivo. Sve do Daytonskog sporazuma.

Upravo zato što su ne samo mnogi diplomati već i političari gledali na Bosnu bez suosjećanja i empatije - utoliko više sa arogancijom i ignorancijom - zemlja je podijeljena, što je pravi cinizam. Čak su i njemački diplomati poput Ischingera i Steinera po prvi put nakon 2. svjetskog rata sudjelovali u podjeli stranih zemalja.

Tako ratni zločinci nisu samo stekli međunarodno priznanje, nego i kontrolu nad pola zemlje a Daytonskim sporazumom u ruke im je dat i mehanizam za blokiranje čitave Bosne. Niti jedna zemlja na svijetu nema tri predsjednika. Ni u jednoj zemlji Evrope se odluke ne mogu tako blokirati. Richard Holbrooke, sin njemačke Jevrejke koja je pobjegla od nacista, isposlovao je sporazum koji je Jevreje u ovoj zemlji isključio iz Predsjedništva BiH. 1992-e godine je jedna tolerantna Bosna namjeravala proslaviti 500 godina od dolaska progonjenih Jevreja u Sarajevo. 1995. je kroz Daytonski sporazum uslijedilo izopačenje ove ideje. Daytonski sporazum je od Bosne, predivne zemlje s ljudima punim suosjećanja, načinio beznadežnu zemlju.

Stefan Schwarz se tokom rata u BiH 90-tih godina kao mladi političar CDU i zastupnik Bundestaga jako angažirao za BiH. Ovih dana je napunio 60 godina i tim povodom se osvrnuo na ovu zemlju.

Republiku Srpsku kontroliraju korumpirani ratni zločinci i njihovi pristaše. Federaciju vodi korumpirana klika. U svim dijelovima Bosne građani pate pod ovim korumpiranim elitama. Životno osiguranja kriminalaca je Daytonski sporazum. Visoki predstavnik, koji je naoružan Bonskim ovlastima trebao nametnuti pravnu državu i reforme, degradiran je na razinu bojažljivog eunuha. Gospodin Inzko svakodnevno dokazuje svoju nerelevantnost. Stanovništvo se, zbog Daytonskog sporazuma nije u stanju samo i sopstvenim snagama osloboditi ratnih zločinaca i korumpiranih elita. Bosna se prvo mora osloboditi Daytona kako bi se uopće oslobodila: Ona od Daytonistana ponovo mora postati Bosna i Hercegovina.

A to neće biti izvodljivo bez onih koji su od Bosne napravili Daytonistan. Ono što karakterizira (gotovo) sve Bosance, a to je otvorenost i empatija za druge, to diplomati ne razumiju. Zato je Dayton, koji je teško naštetio bosanskoj duši i amputirao zemlju, uopće i postao moguć. Operacija zvana Dayton spasila je doduše državu Bosnu i Hercegovinu, ali je od nje napravila invalida.

A to se može promijeniti. Na Angeli Merkel leži velika odgovornost. Njemačka kancelarka je najmoćnija žena na svijetu, mnogi slušaju što ona ima za reći. Ova najmoćnija političarka Evrope mogla bi značajno pomoći kako bi se odagnala opasnost od ponovnog rata u ovom dijelu Europe. Ona bi svoju empatiju trebala povezati sa svojom voljom i sposobnošću analitičkog razmišljanja. Samo tako bi ona, kao kancelarka, iza sebe ostavila istinski mir.

(DW)

Ocijeni...
(0 glasova)

rijekaBiH ne treba dodatnu struju, male hidroelektrane služe isključivo interesima investitora, kažu naši sagovornici.

Korita brojnih rijeka na kojima su izgrađene mHE ostaju tokom većeg dijela godine potpuno suha, upozorava Anes Podić.

Presušena korita, u njima gomile mrtve ribe i nad njima mostovi koji više ne povezuju ništa, mostovi koji će, kako stvari stoje, ostati samo spomenici prošlosti u kojoj je čovjek pripadao prirodi, a ne ona njemu.

Ovakvi žalosni prizori u Bosni i Hercegovini postaju svakodnevnica, dok ubrzana gradnja malih hidroelektrana (mHE) odnosi prirodne ljepote, uništava staništa i vodeno bogatstvo BiH, a na kraju, nosi i nesagledive dugoročne posljedice i po samog čovjeka i njegovu egzistenciju.

Hidroenergija glasi za čistu energiju, no, jasno je da izgradnja i korištenje hidroelektrana nose teške posljedice po okolinu i biodiverzitet.

Ukoliko se zna da je na teritoriji Bosne i Hercegovine do juna 2020. izgrađeno 106 malih hidroelektrana (mHE), a da se priprema još njih 339, jasno je da je đavo davno odnio šalu i da je riječ o problemu koji zahtijeva hitno rješenje. Tim prije što su svi sagovornici Al Jazeere složni da Bosni i Hercegovini struja iz mHE ne treba (jer, BiH već izvozi trećinu proizvedene električne energije), već da ona služi isključivo interesima investitora i onima s nižih nivoa vlasti koji im to dozvoljavaju, pošto viši nivo tapka u mjestu.
Protesti i diverzije

S tim se, čini se, slažu i zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, koji su 23. juna usvojili Deklaraciju o uzaštiti rijeka i izglasali zaključak o potpunoj zabrani gradnje mHE na teritoriji FBiH. No, dok se čeka da Vlada FBiH provede analizu i predloži izmjene zakonodavstva, projekti se nastavljaju, dok sve ogorčeniji stanovnici ugroženih područja, koje se često niti ne pita za mišljenje, posežu za najradiklanijim metodama – protestima, pa i diverzijama na mjestima gradnje.

BiH ne provodi potpisano

BiH je u novembru 2019. potpisala međunarodnu Deklaraciju o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana, kojom se obavezala da proglasi moratorij na izgradnju malih hidroelektrana i da se obustave svi daljnji radovi/projekti na bh. rijekama dok se ne izvrši kompletna revizija postupaka usvajanja strategija, planova, programa, zakona i drugih dokumenata politika na svim nivoima donošenja odluka. Traži se i da se odmah ukinu sve vrste javnih poticaja za proizvodnju energije iz malih hidroelektrana te da uz podršku Europske unije, potiču ulaganja u istinski obnovljive i održive izvore energije.

Potpisanim se obavezuje na dosljednu primjenu i izvršenje propisa, kao i kaznene mjere za prekršitelje propisa.

„Izgradnja mHE u BiH nije rezultat strateških potreba za električnom energijom, nego namjere da se zadovolje i dodatno obogate investitori - uglavnom povezani sa vlastima i stranačkim krugovima. Zahvaljujući izdašnim poticajima, koje sa svojih računa za struju plaćaju građani i privreda, izgradnja mHE u BiH je posao bez rizika na kojem se odlično zarađuje“, kaže Anes Podić iz organizacije Eko akcija.

„U BiH, uglavnom se grade na planinskim rijekama, na područjima gdje do sada skoro uopšte nije bilo tragova ljudskog utjecaja. Tokom priprema za gradnju probijaju se kilometri novih šumskih puteva, a krče se netaknute šume. Tokom gradnje, u doline, klisure i kanjone rijeka se polažu cijevi velikog prečnika pri čemu često budu uništeni, potpuno i nepovratno, riječni brzaci i slapovi. Nakon što mHE počne sa radom i voda iz rijeka bude skrenuta u cijevi, korita brojnih rijeka na kojima su izgrađene mHE ostaju tokom većeg dijela godine potpuno suha“, upozorava.

'Krivi su kantoni'

Ko je kriv što se investitorima to omogućava? Ministrica okoliša i turizma FBiH Edina Đapo u nekoliko navrata do sada je upozoravala da „gotovo sve saglasnosti za izgradnju mini hidroelektrana, poput prostorno-planskih dokumenata, koncesija i vodnih akata, koji su ključni elementi u postupku izdavanja dozvola za mHE do 5 MW, daju niži nivoi vlasti, poput općina, gradova i kantona, a da se federalni nivo praktično dovodi pred svršen čin“.

„Zakon o koncesijama za hidroelektrane do 5 MW, koje su i najveći problem, je na nivou kantona. Također, isto važi za vodne akte, koje za ove hidroelektrane izdaju kantonalna ministarstva nadležna za vode. S obzirom na to da se sveukupni kapacitet proizvedene električne energije dobijene od mHE mjeri sa otprilike tri posto, a s druge strane ima veliki utjecaj na okoliš, upošljava jako malo ljudi iz lokalne zajednice i slično, stječe se dojam da korist ima isključivo investitor, a posebno zbog subvencionirane proizvodnje električne energije jer ovo predstavlja proizvodnju iz obnovljivih izvora“, rekla nam je Sabina Šahman Salihbegović, sekretar Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Od zakonodavaca očekujemo da podhitno donesu Moratorij na davanje koncesija na mHE i ukidanje podsticaja na mHE do 10 MW, kaže Dragan SkenderijaUstupljeno Al Jazeeri

Ona tvrdi da je ministarstvo za dva najveća problema, većinom kod HE do 5 MW, koje su u nadležnosti kantona, identificiralo dozvolu o koncesiji koja se daje na samom početku gradnje, te nepoštivanje ekološki prihvatljivog protoka.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma predložilo da Federalni parlament usvoji prostorni plana Federacije BiH (koji trenutno ne postoji), ali i da usvoji izmjene i dopune Zakona o koncesijama, te da sve postupke izdavanja prostorno-planskih dokumenata i koncesija prenese u nadležnost Parlamenta Federacije BiH.

Hitno donijeti moratorij

A kako će brzo to ići, najbolje ilustruje podatak da Ministarstvo okoliša i turizma FBiH, kako kaže Šahman Salihbegović, još nije niti dobilo zaključke Predstavničkog doma o zabrani rada mHE od prije gotovo tri mjeseca.

„Svima je do sada postalo jasno da samo pojedinac ili nekoliko njih ostvaruje korist izgradnjom mHE. A kada vam u prilog još ide i podrška institucija onda se stvara pogodno tlo za malverzacije i ostvarivanje koristi na uništenju prirode“, kaže Dragana Skenderija, asistentica na Programu energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu iz Banje Luke.

„Ono što mi iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH možemo je da podižemo svijest naroda o štetnom uticaju izgranje mHE, pomažemo putem pravnih alata svima kojima je ta pomoć potrebna, te vršimo pritisak na nadležne organe u cilju ukidanja koncesija i podsticaja. Ljudi su se na nekoliko primjera uništenih i presušenih rijeka uvjerili da će takva sudbina dočekati i njihove rijeke ukoliko nešto ne preduzmu sami jer im niko od nadležnih neće pomoći“, upozorava.

Za najodgovornije, u ovom centru smatraju zakonodavce koji je omogućio koncesije i podsticaje za mHE.

„Naravno, pored njih, tu su i vlade, odnosno organi uprave, koji nemaju kapaciteta da procijene uticaj na životnu sredinu, niti inspekcijskih organa koji nisu u stanju da obezbijede kvalitetan inspekcijski nadzor i na osnovu toga donesu kvalitetno rješenje. Od zakonodavca očekujemo da podhitno donese Moratorij na davanje koncesija na mHE i ukidanje podsticaja na mHE do 10 MW“, poručila je Skenderija.
'Na red došli prirodni resursi'

Organizacije za zaštitu životne sredine svakodnevno izvještavaju o posljedicama gradnje mHE, no, kako tvrdi Podić, druga strana odnosi prevagu.

„Ovakvo stanje je rezultat lobiranja lokalnih i drugih moćnika koji svoj interes pronalaze u brutalnom iskorištavanju prirodnih resursa. Širom BiH, sprega tajkuna i političara uspješno zaustavlja sve pokušaje zaštite prirode i pogotovo, proglašavanja novih zaštićenih područja, kako ne bi bili prepreka projektima poput gradnje mHE. Nakon što su poslijeratnom, pljačkaškom privatizacijom, opustošena naša preduzeća, na red su došli preostali prirodni resursi. Našim elitama prioritet je zadovoljiti lične, stranačke i interese lobija s kojima su povezani. Dobrobit zajednice, za njih je tema tek tokom mjesec dana predizborne kampanje“, ističe Podić, ali i dodaje da bitka za prirodu još nije izgubljena.

„Gdje god se umjesto žaljenja desio bunt i otpor, bitke su dobijene. Nekoliko prekrasnih rijeka BiH je već odbranjeno ili je na putu da bude odbranjeno. Plan ekološkog aktivizma u BiH kojeg mi zagovaramo, jeste pružanje odlučnog otpora na svakom koraku“, tvrdi Podić.

Misija OSCE-a u BiH pozdravila je nedavno usvajanje Deklaracije o zaštiti rijeka u FBiH, ali i pozvala na reviziju svih do sada izdatih saglasnosti za mHE.

OSCE: Kazne i revizije dozvola

„Dobro upravljanje vodama zahtijeva odgovorno, transparentno i pravično upravljanje vodnim resursima. Misija pozdravlja nedavno usvajanje Deklaracije o zaštiti rijeka od strane Predstavničkog doma FBiH, kao i zaključka kojim se traži revizija svih do sada izdatih saglasnosti za izgrađene mHE i one koje su u fazi izgradnje. Nadalje, ovo bi trebalo osigurati dosljednu primjenu i provođenje propisa, uključujući i kaznene mjere za prekršitelje propisa“, rečeno je u odgovoru, koji je potpisala Azra Mulahanović iz Odjela za odnose sa javnošću.

Dodala je da „sve inicijative ili akcije koje utječu na te prirodne resurse moraju poštivati principe Aarhuske konvencije i moraju se pokoravati najvišim ekološkim standardima“.

No, u moru izrečenog „šta treba“ i „šta ne treba“, Deklaracija mirno skuplja prašinu, dok investitori pune kase.

A, oni koji još nisu završili projekte, žure da to učine prije nego što zabrana, ako ikada zaživi u stvarnosti, stupi na snagu.

Muamer Tanović (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

djecaDijete koje se rodi danas u Bosni i Hercegovini, kada odraste ostvariće samo 58 procenata produktivnog potencijala kojeg bi moglo ostvariti uz završeno kompletno obrazovanje i puno zdravlje, navodi se u najnovijem izdanju Indeksa ljudskog kapitala (HCI) Svjetske banke, kojim se mjere rezultati ljudskog kapitala širom svijeta prije pandemije.

Taj je procenat niži od prosjeka regije Evrope i centralne Azije, ali viši od prosjeka zemalja s višim srednjim prihodom.

Ljudski kapital čine ukupno znanje, vještine i dobro stanje koje ljudi steknu tokom svog života, što im omogućava da ostvare potencijal kao produktivni članovi društva.

“Ljudski kapital je najznačajniji resurs BiH i od ključnog je značaja za razvoj zemlje. Nažalost, zemlja rapidno gubi svoj ljudski kapital, s obzirom da stanovnici, naročito mladi, odlaze iz zemlje u potrazi za boljim prilikama na drugim mjestima. Ali, čak i za one koji ostaju, nedostaci u obrazovanju i zdravstvu znače da će skoro polovina produktivnosti tokom njihovog životnog vijeka biti izgubljena, jer im obrazovanje ne pruža znanja koja su potrebna na tržištu, a zdravstvena zaštita im ne omogućava zdrav i produktivan život“, kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori i dodaje:

“Pandemija COVID-19 je samo povećala urgentnost djelovanja na zaustavljanju gubitka ljudskog kapitala. Naša želja je da vidimo da ljudi u BiH žive zdrav život i da mogu ostvariti svoj puni potencijal. To je dostižno, ali moramo djelovati odmah, da bismo preokrenuli ovaj negativni trend.”

Pri procjeni obrazovanja u BiH, izvještaj pokazuje da u prosjeku djeca mogu očekivati da će završiti 11,7 godina školovanja do 18. godine života. Međutim, kad se uzme u obzir kvalitet učenja, to predstavlja ekvivalent tek 7,8 godina efektivnog obrazovanja. Kvalitet učenja je od najvećeg značaja za razvoj ljudskog kapitala. To znači da poboljšanje kvaliteta podučavanja i učenja na nastavi i u školama u cijeloj zemlji predstavlja put za povećanje ljudskog kapitala i omogućavanje ostvarivanja potencijala za rast svih učenika u BiH. Da bi se to postiglo, bitno je da zemlja kao prioritet stavi razvoj obrazovanja, navode iz Svjetske banke.

Ovogodišnji izvještaj uključuje i analizu desetogodišnjeg razvoja ljudskog kapitala u 103 zemlje od 2010. do 2020. godine. Albanija, Azerbejdžan i Rusija spadaju među deset zemalja koje su ostvarile najveći napredak u oblastima zdravstva i obrazovanja na svijetu.

Svjetska banka pomaže vladama u izradi dugoročnih rješenja kojima će se u periodu nakon pandemije izgraditi otpornije, inkluzivnije ekonomije. U BiH, Svjetska banka pruža podršku zdravstvenom sektoru kroz finansiranje medicinske opreme, potrošnog materijala i objekata kao odgovor na pandemiju COVID-19, a trenutno s vlastima razmatra mogućnosti za poboljšanje učinka zdravstvenog sektora i kvaliteta usluga.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

vesmasinaBiljana Borzan, potpredsjednica europskih socijalista u Europarlamentu, najavila je u ponedjeljak u Kući Europe u Zagrebu promjene na tržištu, čime nastavlja borbu za osiguranje većeg kvaliteta i trajnosti uređaja, koji bi trebali trajati duže, a ne kvariti se odmah po isteku garancije. Borzan, koja je krajem prošle godine izabrana za izvjestiteljicu svog kluba za održivu proizvodnju i potrošnju na jedinstvenom tržištu, objašnjava kako ovaj projekt priprema već nekoliko godina, a u ovom je mandatu on jedan od prioriteta na europskom nivou.

U Francuskoj je zakonom zabranjeno ugrađivanje kvarova u uređaje, u Švedskoj se daju porezne olakšice potrošačima koji uređaje nose na popravak, a uskoro će takve mjere biti uvedene i na nivou Europske unije. Biljana Borzan je najavila kako će Europska komisija iduće godine predstaviti zakone kojima će nastojati smanjiti bacanje proizvoda koji još mogu raditi ili se prenamijeniti. Time se prvenstveno smanjuje šteta za okoliš, nastala zbog stalnoga gomilanja otpada. Zakonom će se, također, osigurati da proizvodi imaju oznaku trajanja uređaja, koja bi uzimala u obzir očekivano trajanje uređaja, ali i dostupnost te cijenu rezervnih dijelova i troškove popravke.

Zahvaljujući tome, građani, odnosno potrošači, znat će tačno što kupuju.

“Industrija me konstantno pokušava uvjeriti da ljudi kupuju novo, jer žele novije uređaje, ali istraživanja su pokazala da bi čak 77 posto ljudi radije popravilo stari uređaj, ali to ne mogu zbog skupoće popravka. Također, građani mi se javljaju kako su uvjereni da su neki od uređaja proizvedeni s greškom koja uzrokuje da se pokvare odmah nakon isteka jamstva. Tome u prilog idu i prvi rezultati istraživanja u okviru Obzora 2020, koji su pokazali da se uređaji najviše kvare u drugoj ili trećoj godini upotrebe, do kada obično traje jamstvo”, ističe Borzan.

Inače, istraživanja pokazuju i da je učestalost kvarenja pametnih telefona porasla sa 3,5 posto u 2004. godini na 8,3 posto u 2012., a Europska komisija krajem prošle godine provela je i istraživanje trajnosti drugih uređaja potrošačke elektronike, poput hladnjaka, printera i laptopa. Ključan element u borbi za jednak kvalitet proizvoda leži u tome da održiva potrošnja može imati veliki utjecaj na oporavak ekonimije. Dok bacanje proizvoda stvara najmanje radnih mjesta, prenamjena i ponovna upotreba ih stvaraju. U prilog tome govore i rezultati istraživanja koji su pokazali da su ponovna upotreba ili popravak bolji čak i od recikliranja proizvoda, jer stvaraju više od 10.000 novih radnih mjesta te pritom imaju bolji utjecaj na okoliš.

Uz benefite za građane EU, ovim će se potezom osnažiti i tržište polovne robe. Naime, predlaže se da se na određene kategorije uređaja stave mjerači korištenja, poput brojača prijeđenih kilometara u automobilima. Europski parlament preuzeo je inicijativu i trenutno pregovara glavne odrednice nadolazećih zakona, a Borzan ističe kako problem predstavljaju europski pučani, koji u Parlamentu zastupaju interese industrije.

“Stanje kakvo je sada je neodrživo, štetno je za okoliš i za kućne budžete građana i vrijeme je da EU osigura ljudima najbolje za njihov novac”, zaključuje hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti5Jutros u 10 sati počelo je spontano okupljanje građana u gradskom parku ispred zgrade Općine Velika Kladuša.

Povod je zakazana tematska sjednica općinskog vijeća na kojoj će se razmatratimigrantska kriza kao i problemi vezani za migrantsku krizu na području Velike Kladuše.

Na sjednici se očekuje i razmatranje proširenja kapaciteta za smještaj novih migranata.

Očekuje se da će Općinsko vijeće formirati Operativnu grupu kao privremeno tijelo u koju bi trebali biti imenovani predstavnici svih relevantnih faktora koji mogu dati svoj doprinos u rješavanju migrantske krize na lokalnom nivou.

Građani jasno poručuju da ne žele nikakve migrante i nove kampove na području Velike Kladuše, Bihaća i općenito Unsko-sanskog kantona, javlja freelancer Ademir Veladžić koji nam je ustupio videomaterijal.

"Cilja se svjesno da nas dovedu u bezizlaznu situaciju da se sutra mi moramo sukobiti s tim NN licima, za koje niko nije utvrdio odakle su došli, šta su radili, iz kojeg zatvora je pobjegao, koja ga je vlast deportovala. Ovaj problem mora riješiti država, koja je zakazala. Zakoni se ne poštuju i ne sprovode", kazao je jedan od okupljenih građana.

Među građanima je istaknuto da je BiH od 2015. godine potpisnik Marakeškog sporazuma o migracijama.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

bih3Profesor ustavnog prava Kasim Trnka komentarisao je za Klix.ba jučerašnju posjetu Milorada Dodika Hrvatskoj, ali i koncept koji, kako kaže, kreiraju predsjednici Hrvatske Zoran Milanović i Srbije Aleksandar Vučić.

"Ničim izazvan predsjednik Republike Hrvatske je krenuo u otvoreno miješanje u unutrašnje stvari BiH, navodno da on rješava krizu u BiH i pritome nameće koncept da ne razgovara sa službenim predstavnicima države, nego s predstavnicima naroda, kako on kaže", istakao je Trnka.

Iz Ureda predsjednika Hrvatske poručili da je Dodik u Zagrebu kao predstavnik Srba, a ne BiH

Nažalost, smatra ugledni profesor, to nije samo njegova ideja. Trnka kaže da je lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na terenu samo izvršitelj koncepta koji nameću predsjednici Milanović i Vučić.

"Isti koncept se nameće iz Beograda. Predsjednik Vučić uvijek govori da treba urediti odnosi Srba i Bošnjaka ili Srba i Hrvata itd. Ni jedni ni drugi ne govore da će problem rješavati s institucijama države BiH. Ako bi to htjeli, oni su pozvani, jer su potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma, što implicira da su tokom rata bili duboko involvirani u sukobe. Ako žele pomoći BiH i da eventualno traže poboljšanje Dejtonskog sporazuma, onda su se trebali obratiti institucijama vlasti BiH i da njihovi legitimni predstavnici rade zajedno s vlastima BiH, a podsjećam da je potpisnik Dejtonskog sporazuma u ime BiH bila Republika BiH", ističe Trnka.

Naš sagovornik smatra da u razgovorima treba da učestvuju službeni predstavnici vlasti Hrvatske, Srbije i BiH, a ne tzv. predstavnici naroda.

"Nametanje koncepta da se razgovara sa tzv. predstvnicima naroda, iako ne znam čime se legitimišu ti predstavnici naroda, je krajnje opasna rabota koja vodi negiranju državnosti BiH", smatra Trnka.

Podsjeća na izjavu hrvatskog ministra vanjskih poslova Grlić-Radmana koji je jednom prilikom kazao da Željko Komšić nije legitiman predstavnik Hrvata.

"Željko Komšić je u skladu s Ustavom BiH i zakonom legalno izabran za člana Predsjedništva BiH. Dok je takva situacija, ima da se poštuje ta institucija, sve dok se ne promijeni izborni zakon i odnosi ne urede drugačije", poručio je Trnka.

Za kraj podsjeća da su se Hrvatska i Srbija ugovorom Dejtonskog sporazuma obavezale da će poštovati suverentitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost BiH.

"BiH mora insistirati na službenim kontaktima sa zvaničnim državnim organima BiH. Trebalo bi izbjegavati kontakte, navodno na nacionalnom nivou", zaključio je.

(klix.ba)

Stranica 12 od 62

S5 Box