Vijesti iz BiH
BiH

BiH (858)

Ocijeni...
(0 glasova)

plenkovic1Današnji sastanak premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića komentirala je Irma Baralija, potpredsjednica Naše stranke.

"Bespredmetno je više i napominjati da Plenkovićeve namjere nisu dobrosusjedske kad prilikom posjete našoj državi ignorira državne funkcionere koji su titularno njemu ravni i prvo posjeti lidera jedne stranke pritom učestvujući u njegovoj predizbornoj kampanji", navela je Baralija.

Ona ističe da su se mnogo puta slične stvari desile da bi se vjerovalo kako će reakcije uroditi plodom te utjecati na hrvatsko političko rukovodstvo da promijeni vanjskopolitički odnos prema BiH.

"Moramo ipak čekati značajnu kvalitativnu promjenu i pomagati, koliko možemo, da se ona što prije desi. Međutim, ne mogu kao Mostarka, kao neko ko se borio da do izbora u Mostaru dođe ostati ravnodušna na to što je Plenković izrazio radost što će do izbora doći te u tom smislu kao jednog od zaslužnih posmatra gospodina Čovića. Šta ste, gospodine Plenkoviću, radili 12 godina u kojima nije bilo izbora a HDZ bio jedan od najznačajnijih opstruktora da se izbori dese? Šta ste radili dok je upravo gradonačelnik vaše sestrinske stranke u BiH krčmio novce nas građana Mostara, među kojima je oko 50.000 Hrvatica i Hrvata za koje se navodno zalažete?", pita Baralija i nastavlja:

"Ako ne poštujete moju državu, pa ne radite posjete kako bi to politički protokol i bonton zahtijevali, s ciljem njenog unižavanja, ako vam je samo hrvatski narod u BiH razlog da nas posjetite, onda se barem radi tog naroda uozbiljite i ne podržavajte tako otvoreno one koji su najviše doprinijeli njegovom egzodusu iz BiH. I ne pripisujete zasluge za izbore onima koji bi da izbora nema jer samo tako mogu biti značajan politički faktor. Vaše želje o uspjehu HNS-a se neće ostvariti, na sreću svih građana, uključujući i Hrvate", zaključila je.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

aluminijmostarPrema Zakonu o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom COVID-a 19 poznatiji i kao ‘korona zakon’ kojeg je Skupština Hercegovačkog-neretvanskog kantona (HNK) usvojila krajem maja 2020. godine kladionice će dobiti veći iznos novčanih poticaja nego dječiji vrtići, piše Slobodna Evropa.

Prema tom zakonu visina poticaja za kladionice iznosi 2.100 KM (1.050 eura), a vrtići 1.500 KM (750 eura). Sve ovo izazvalo je brojne osude u javnosti.

Na ove osude prije nekoliko dana reagovali su iz Vlade HNK-a, ističući, kako su odredbe spomenutog zakona jasne i kako nema govora o nikakvoj diskriminaciji. Tim zakonom se želi zaštititi 10.000 radnih mjesta.

„Predmetni subjekti koje se medijski problematizira uredno su registrirani gospodarski subjekti koji imaju svoju djelatnost, svoje zaposlene i kojima je bio zabranjen rad u skladu protuepidemijskim zabranama i mjerama. U najkraćem, a u skladu sa Zakonom, svaki gospodarski subjekt koji se prijavio na Javni poziv i ispunio jasno postavljene kriterije (prije svega, da nisu otpuštali radnike i da im je, odlukama kriznih stožera, bio zabranjen rad) obuhvaćen je donesenim odlukama Vlade“, naveli su iz Vlade HNK-a.

Dodali su i to kako subvencije idu za plaće radnicima, a ne poslodavcima, jer i u kladionicama rade građani HNK, nečije kćerke, supruge, majke! Plaća je i njihovo pravo!“, zaključili su.

„Riječ je o jednostavno uspostavljenim kriterijima u okviru kantonalnog ‘korona zakona’ koji se odnose prije svega na činjenicu – da li je određeni korisnik te podrške po osnovu tog zakona otpuštao radnike u kriznom periodu i s druge strane da li je bio zabranjen rad korisnika sredstava? Kada se ta dva kriterija primjene, onda u stvari dobivamo jednakost između, s jedne strane kladionica i s druge vrtića, što opet suštinski nije problematično ako znamo da se subvencionišu radnici i radničke nadnice“, kaže za rubriku Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičar Adnan Čavalić, odgovarajući na pitanje zašto su u HNK kockarnice po ‘korona zakonu’ FBiH dobile više stimulansa od vrtića?

U oba doma Parlamenta Federacije BiH takozvani federalni ‘korona zakon’ usvojen je krajem aprila i početkom maja 2020. godine.

Njime su sve kompanije u ovom bosanskohercegovačkom entitetu koje su imale pad prihoda od minimalno 20 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine mogle aplicirati za olakšice, čime je omogućena finansijska pomoć radnicima ugroženih firmi.

“Korona zakon” predvidio je subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja u iznosu oko 240 KM (120 eura) mjesečno po svakom zaposlenom, obustavu obračuna i plaćanje zatezne kamate na javne prihode, prekid svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće, kao i uspostavu garancijskog fonda.

Nakon donošenja federalnog ‘korona zakona’, deset kantona donijeli su svoje ‘korona zakone’ te precizirali pravila apliciranja na pomoć u privredi.

Čavalić dodaje za RSE kako su kantonalni zakoni trebali imati sporednu ulogu u odnosu na krovni zakon Federacije BiH. Rezultati primjene tog zakona su pokazali kako su privrednici u Federaciji BiH u konačnici samo 18 posto sredstava iskoristili.

Prema tom zakonu visina poticaja za kladionice iznosi 2.100 KM (1.050 eura), a vrtići 1.500 KM (750 eura)

Prema Zakonu o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom COVID-a 19 poznatiji i kao ‘korona zakon’ kojeg je Skupština Hercegovačkog-neretvanskog kantona (HNK) usvojila krajem maja 2020. godine kladionice će dobiti veći iznos novčanih poticaja nego dječiji vrtići, piše Slobodna Evropa.

Prema tom zakonu visina poticaja za kladionice iznosi 2.100 KM (1.050 eura), a vrtići 1.500 KM (750 eura). Sve ovo izazvalo je brojne osude u javnosti.

Na ove osude prije nekoliko dana reagovali su iz Vlade HNK-a, ističući, kako su odredbe spomenutog zakona jasne i kako nema govora o nikakvoj diskriminaciji. Tim zakonom se želi zaštititi 10.000 radnih mjesta.

„Predmetni subjekti koje se medijski problematizira uredno su registrirani gospodarski subjekti koji imaju svoju djelatnost, svoje zaposlene i kojima je bio zabranjen rad u skladu protuepidemijskim zabranama i mjerama. U najkraćem, a u skladu sa Zakonom, svaki gospodarski subjekt koji se prijavio na Javni poziv i ispunio jasno postavljene kriterije (prije svega, da nisu otpuštali radnike i da im je, odlukama kriznih stožera, bio zabranjen rad) obuhvaćen je donesenim odlukama Vlade“, naveli su iz Vlade HNK-a.

Dodali su i to kako subvencije idu za plaće radnicima, a ne poslodavcima, jer i u kladionicama rade građani HNK, nečije kćerke, supruge, majke! Plaća je i njihovo pravo!“, zaključili su.

„Riječ je o jednostavno uspostavljenim kriterijima u okviru kantonalnog ‘korona zakona’ koji se odnose prije svega na činjenicu – da li je određeni korisnik te podrške po osnovu tog zakona otpuštao radnike u kriznom periodu i s druge strane da li je bio zabranjen rad korisnika sredstava? Kada se ta dva kriterija primjene, onda u stvari dobivamo jednakost između, s jedne strane kladionica i s druge vrtića, što opet suštinski nije problematično ako znamo da se subvencionišu radnici i radničke nadnice“, kaže za rubriku Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičar Adnan Čavalić, odgovarajući na pitanje zašto su u HNK kockarnice po ‘korona zakonu’ FBiH dobile više stimulansa od vrtića?

U oba doma Parlamenta Federacije BiH takozvani federalni ‘korona zakon’ usvojen je krajem aprila i početkom maja 2020. godine.

Njime su sve kompanije u ovom bosanskohercegovačkom entitetu koje su imale pad prihoda od minimalno 20 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine mogle aplicirati za olakšice, čime je omogućena finansijska pomoć radnicima ugroženih firmi.

“Korona zakon” predvidio je subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja u iznosu oko 240 KM (120 eura) mjesečno po svakom zaposlenom, obustavu obračuna i plaćanje zatezne kamate na javne prihode, prekid svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće, kao i uspostavu garancijskog fonda.

Nakon donošenja federalnog ‘korona zakona’, deset kantona donijeli su svoje ‘korona zakone’ te precizirali pravila apliciranja na pomoć u privredi.

Čavalić dodaje za RSE kako su kantonalni zakoni trebali imati sporednu ulogu u odnosu na krovni zakon Federacije BiH. Rezultati primjene tog zakona su pokazali kako su privrednici u Federaciji BiH u konačnici samo 18 posto sredstava iskoristili.

„Desilo se ono na što su brojni kritičari upozoravali da je mali broj privrednih subjekata obuhvaćen tim zakonom, što znači da će se većina sredstava vratiti u budžet, odnosno tekuću potrošnju. To nije bio inicijalni cilj ‘korona zakona’. Naravno sada imamo problem što se već kasni s donošenjem ‘korona zakona 2’, on je potrebniji. Ja sam u par prilika upozoravao, možda je bolje da se prihvatio model u ovom slučaju entiteta Republika Srpska, a to znači da se ne donosi jedan sveobuhvatni zakon, već da se donosi niz uredbi“, naglasio je Čavalić.

U narednim mjesecima u Parlamentu Federacije BiH trebao bi biti razmatran i takozvani ‘korona zakon 2 ‘kojim bi se trebale otkloniti manjkavosti prvog.

U tom zakonu trebao bi se omogućiti produžetak mjera koji se odnose na subvencioniranje privrede za treći kvatal i sa opcijom da to bude do kraja 2020. godine. Trebao bi se uključiti široki paket podrške kreditiranju za održavanje likvidnosti kao podrška oporavku privrede na bazi garantnog Fonda Federacije BiH.

Od početka pandemije korona virusa velik broj radnika ostao je bez posla, a pristan je i ogroman pad prihoda u budžetima.

Čavalić naglašava kako se najteže stanje može očekivati u zadnjem kvartalu 2020. godine i prvom kvartalu 2021. godine.

„U tim razdobljima ekonomske aktivnosti inače padaju. Pravi otkazi nas očekuju u zadnjim mjesecima ove godine. Globalne vijesti su iz dana u dan gore. Procjena je da ćemo imati do šest posto ekonomske recesije, što je oko 30.000 radnih mjesta u ovoj godini“, naglasio je Čavalić.

Bosna i Hercegovina se zadužila za 330 miliona eura od Međunarodnog monetarnog fonda (MFF) za borbu od posljedica od korona virusa.

Novac je prema odluci Vijeća ministara BiH raspoređen u procentima 61,5 Federaciji BiH i 37,5 posto Republici Srpskoj, jedan posto Brčko distriktu.

Dio novca koji pripada Federaciji BiH raspoređuje se u procentima 50 posto Federaciji i 50 posto kantonima.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti1Prema podacima Službe za poslove sa strancima, u BiH se trenutno nalazi između 7.000 i 8.000 migranata. Iz ove službe navode da su od tog broja tek 162 osobe zatražile azil u BiH.

Najviše ih je iz Pakistana i to 26,9 posto, zatim iz Afganistana 26,3 posto, Maroka 15 posto, Bangladeša 6,1 posto i Iraka 5,8 posto. Na ostala državljanstva spada 19,9 posto.

Zastupnik DNS-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Nešić postavio je pitanje Službi za strance za koliko od njih nije poznat identitet te sa čim se država u vezi s tim susreće.

Iz službe mu je odgovoreno da najveći problem s kojim se susreću jeste da migranti ne posjeduju identifikacione dokumente, zbog čega je otežano njihovo utvrđivanje identiteta. U takvoj situaciji, navode, služba od njih uzima biometrijske podatke i fotografiše ih, a nakon toga inspektori utvrđuju načine ulaska i boravka u zemlji.

"U vezi s ovim problemom od nadležnih organa u Afganistanu Služba je informisana da nemaju kompjuterizovanu bazu podataka o svojim državljanima kako bi mogli utvrditi identitete, ali da na osnovu dostavljenih otisaka prstiju mogu provjeriti baze samo za osobe koje se vode u bazi počinilaca krivičnih djela. Iz Ambasade Afganistana navode da je uslov za prihvat njihovih državljana njihov dobrovoljni povratak u njihovu matičnu zemlju", kazali su iz Službe za poslove za strancima.

Ambasada Alžira u Rimu, ističu, za osobe koje iskažu namjeru za dobrovoljni povratak traži unaprijed kupovinu karte kako bi izdala putni list samo za taj datum. To znači da u slučaju otkazivanja ili promjene termina leta taj putni list postaje nevažeći.

"Kada je riječ o državljanima Pakistana, služba je došla do podataka da je Parlament Pakistana razmatrao mogućnost pomoći njihovim državljanima koji žele dobrovoljno da se vrate, dok za one koji ne iskazuju dobrovoljnost Pakistan nije spreman sarađivati u postupku utvrđivanja identiteta i povratka u matičnu zemlju", ističu iz službe.

(klix.ba)

petak, 04 Septembar 2020 00:00

Spoljni dug BiH povećan za 525,8 miliona KM

Ocijeni...
(0 glasova)

bankrot1Spoljni dug Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci ove godine povećan je za 525,8 miliona konvertibilnih maraka u odnosu na kraj prošle godine.

Prema podacima Centralne banke BiH, spoljni dug je na kraju prvog polugodišta ove godine iznosio gotovo 8,7 milijardi konvertibilnih maraka.

Dug prema nekim kreditorima je smanjen, a prema nekima povećan. Najveće povećanje duga imamo prema Međunarodnom monetarnom fondu, koje je u pola godine povećano za nešto više od 635,3 miliona konvertibilnih maraka.

Podsjećamo da je još u aprilu ove godine MMF odobrio BiH oko 333 miliona evra na osnovu programa hitne pomoći za ublažavanje ekonomskih posljedica epidemije korona virusa.

U prvoj polovini godine servisirano je oko 386,4 miliona KM na ime spoljnog duga.

(6yka.com)

srijeda, 02 Septembar 2020 00:00

Ekhumacija žrtava na području Skender Vakufa

Ocijeni...
(0 glasova)

masovnagrobnicaProces ekhumacije vrši se na lokalitetu Duboki Potok, u općini Kneževo(Skender Vakuf), gdje su pronađeni posmrtni ostaci koji će biti upućeni na dalju obradu i analizu, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

"Procesom ekshumacije koordinira tužitelj Posebnog odjel za ratne zločine Tužilaštva BiH uz stručnog saradnika koji se nalazi direktno na lokaciji. Riječ je o vrlo nepristupačnoj lokaciji, u planinskom klancu, koja je po naredbi Tužilaštva BiH prethodno deminirana, a potporu u procesu traženja posmrtnih ostataka, pruža i alpinistički tim Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA)", stoji u saopćenju.

Na terenu se, kako je to saopćeno, nalazi i ljekar patolog sudbene medicine, predstavnik MRMKS terenskog ureda u okviru operativne grupe za traženje nestalih “TERA”, predstavnici Instituta za nestale osobe i Međunarodne komisije za traženje nestalih ICMP, kao i predstavnici MUP-a RS koji osiguravaju lokaciju.

"Do sada je pronađeno više fragmenata ljudskih kostiju, za koje se pretpostavlja da pripadaju jednoj osobi, a potraga se intenzivno nastavlja. Prema operativnim podacima, na ovom lokalitetu mogli bi se nalaziti posmrtni ostaci žrtava bošnjačke nacionalnosti sa područja Kotor-Varoši, koji su se tijekom 1992. godine, pokušavali preko Vlašića prebaciti prema Travniku", saopćilo je Tužilaštvo.

U potrazi za posmrtnim ostacima koriste se užad i specijalistička oprema.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

radniciPopulacija u Bosni i Hercegovini stari, mladi odlaze, ne samo zbog posla, već da žive u drugim zemljama i tamo pruže bolju budućnost svojoj djeci.

Radna snaga je u Bosni i Hercegovini u periodu 2014-18. smanjena za 113.000 radnika.

Bili smo u prilici slušati o sve starijoj strukturi stanovništva Zapada i kako se oni godinama s ovim problemom nose, između ostalog, i "uvozom radne snage" iz manje razvijenih zemalja. I dok bh. stanovništvo "popravlja statistiku" brojnih razvijenih ekonomija, vrlo malo pažnje posvećujemo analizi i predupređivanju sopstvenih negativnih demografskih pokazatelja, koji su iz dana u dan sve očitiji i od Bosne i Hercegovine čine zemlju staraca.

Ovaj trend je vidljiv u promjenama dobne strukture stanovništva, a odražava se u rastućem udjelu starih osoba i ujedno padom udjela mladih i radno sposobnih. Sve to ostavit će velike posljedice po zemlju, prije svega ekonomske prirode.

Prema procjenama federalnog Zavoda za statistiku, u ovom bh. entitetu u 2019. godini živjelo je 2,19 miliona stanovnika, a glavno obilježje demografske slike je depopulacija koja je uzrokovana negativnim kretanjem stanovništva, odnosno stalnim smanjenjem ukupnog broja stanovnika. U odnosu na 2018. godinu broj stanovnika se smanjio za 6.135 osoba.

Svake godine se rađa sve manje djece

"Trend starenja stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine uočen je i ove godine. Ovaj trend je vidljiv u promjenama dobne strukture stanovništva. U 2019. godini stanovništvo Federacije do 14 godina učestvuje sa 14,6 posto, a stanovništvo iznad 65 godina sa 15,7 posto u ukupnom stanovništvu. Rast udjela starijih osoba može se objasniti sve dužim životnim vijekom", kaže Davor Pehar, direktor federalnog Zavoda za javno zdravstvo.

Poređenja radi, u 2018. godini stanovništvo Federacije do 14 godina je činilo 14,8 posto, a iznad 65 godina 15,1 posto; 2017. godine do 14 godina 15 posto, a iznad 65 godina 14,6 posto. I godine prije procenti su išli u korist mladih u odnosu na starije.

"Posljednjih pet godina zapaža se i trend sve manjeg broja živorođenih. Svake godine se rađa sve manje djece, u posljednjoj godini ih je za 4,8 posto manje rođeno u odnosu na prethodnu. Ono što daje još jasniju sliku o negativnim demografskim promjenama su podaci o prirodnom priraštaju, koji potvrđuju informacije o smanjenju ukupnog broja stanovnika Federacije. Dakle, 2019. godine u Federaciji je zabilježen negativan prirodni priraštaj u vrijednosti od -1,8 posto", govori Pehar.

Stanje u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska je još nepovoljnije. Prema "Analizi i projekcijama tržišta rada u RS-u 2017-21", čiji je izdavač Unija udruženja poslodavaca RS-a, uočava se izražen trend pada radno sposobnog stanivništa, i to od 964.000 u 2006. godini na 885.000 u 2015. godine, što je smanjenje za 79.000 osoba, ili za 8,2 posto.

Društvo materijalnog zapostavlja porodicu

"S druge strane, poslјedice negativnog prirodnog priraštaja naročito se vide kod lica mlađih od 15 godina, gdje je zabilјežen pad sa 205.000 u 2006. godini na 135.000 u 2015. godini, što je smanjenje za 70.000 djece (38,53 posto). Kao uzroci negativnog trenda ističu se negativan prirodni priraštaj i emigracije, čime se smanjuje radna snaga i lјudski kapital u zemlјi. Generalno, broj stanovnika u RS-u je u opadanju, a evidentna je i činjenica da stanovništvo u RS-u stari", piše u ovoj analizi.

Prema procjeni broja stanovnika, koju je izradio Republički zavod za statistiku, a na osnovu rezultata dobijenih iz popisa iz 2013. godine, broj mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godine je cijelo vrijeme negativan. Godine 2013. mladi do 14 godina u ovom entitetu su činili 14,14 posto, a stariji od 65 godina 17 posto u ukupnom broju stanovnika, da bi u 2019. godini ta razlika postala još više izraženija, 13,41 posto naprema 20,17 posto.

Višestruki su uzroci, ali i posljedice ovakvih demografskih pokazatelja.

"Ono što je bosanskohercegovačko društvo danas jesu upravo njegove vrijednosti, norme te uloge koji društveni akteri preuzimaju shodno sistemu vrijednosti. Vrijednosti porodice i odgoja mladih ljudi vremenom prestaju biti važeće. Naše društvo postaje sve više 'društvo materijalnog', istovremeno zapostavljajući univerzalne vrijednosti, a porodica to jeste. Veći procentat 'starijeg' stanovništva u odnosu na 'mlađu' populaciju jeste društveni problem, s kojim su najviše suočena društva 'zapadnog' sistema vrijednosti, prije svih Zapadna Evropa i Sjeverna Amerika", kaže Ervin Sejdinović, asistent na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Tuzli.

Penzionerima uskoro neće imati ko dati mirovinu

Nužno je baviti se uzrokom, a ne posljedicama. Odgoj ljudi, buđenje svijesti o važnosti porodice i odgoja mladih ljudi, mišljenja je Sejdinović, rješenja su koja društvu omogućuju stabilnost i prosperitet.

"Zvanični statistički podaci za Bosnu i Hercegovinu posljednjih godina pokazuju znatna pogoršanja unutar onih kategorija koje su nam bitne za dugoročni razvoj. Ako uzmemo podatke i iz Ankete o radnoj snazi Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, može se pronaći da je između 300.000 i 330.000 radnika starije od 50 godina i oni će u narednih 10 do 15 godina biti dio penzionog sistema. Postavlja se sada ključno pitanje - ko će doći uopće na njihovo mjesto kada nam najproduktivniji dio društva, a to su osobe starosti 25 do 45 godina, napušta masovno državu? Te osobe su ujedno i najveći potrošači u društvu, tako da znatno, u svakom smislu, doprinose ekonomiji. Danas u Bosni i Hercegovini imamo oko 466.000 učenika i studenata, a blizu 700.000 penzionera, tačnije 694.000. Crveni alarmi za Bosnu i Hercegovinu su davno upaljeni, jer pitanje je kako ćemo finansirati ogromni rast broja penzionera narednih godina, pogotovo ukoliko se nakon pandemije COVID-19 nastavi iseljavanje", kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Dugoročne posljedice su takve da populacija stari, mladi odlaze, ne samo zbog posla, već da žive u drugim zemljama, da tamo pruže bolju budućnost svojoj djeci i da te osobe onda razvijaju druge zemlje umjesto svoju domovinu.

Radna snaga je u periodu 2014-18. smanjena za 113.000 radnika, a Hadžić naglašava da vrlo brzo nećemo imati dovoljno radnika da pokrijemo postojeća radna mjesta te, ukoliko se ovaj proces nastavi, nećemo imati više potencijala za ekonomski rast i razvoj, jer novac možemo naći, ali ljudski kapital baš i ne. Stoga, kreatori politika moraju hitno djelovati i donijeti nova dugoročna rješenja za oporavak.

Nagraditi i stimulirati najbolje, a ne najodanije

Svi ovi negativni pokazatelji se ne mogu promijeniti za kratak vremenski period. Kao što ovaj problem nije došao odjednom, već traje više od 10 godina, tako je i za oporavak potreban duži vremenski period.

"Ali, moramo krenuti i napokon odlučno napraviti taj prvi korak. Nije kasno ako napravimo ambijent i pokažemo da ova zemlja može naprijed. Ako, naprimjer,. IT sektor traži poreske privilegije, a mogu slobodno reći da je to opravdano, s obzirom koliko doprinose ekonomiji po jednom radniku / stručnjaku, onda oni koji upravljaju poreskom politikom trebaju omogućiti da ovaj i drugi slični sektori imaju privilegije. Oni će onda zapošljavati osobe koje neće ići vani, a ako se kroz reforme osiguraju i veće plate, mnogo naših osoba koje su otišle vani, stekli znanja i iskustvo, vrlo vjerovatno će se vratiti i ovdje osnovati porodicu. Ovo je samo jedan mali primjer. Prvo je potrebno donijeti populacijsku politiku i priznati da imamo problem i kroz nju definirati šta nam je činiti", kategoričan je Hadžić.

Hadžić ističe da politika drži ključ rješenja u svojim rukama. Trebaju ostaviti etno- nacionalna pitanja u stranu i okrenuti se ekonomiji.

"Potrebno je nagraditi uspješne sektore kroz razne poreske i druge pogodnosti. Uraditi sve što je moguće da se firme brže registriraju, po potrebi i ugase. Najbitnije je dati priliku najboljim i najsposobnijim među nama, ali to je ujedno i najteže, jer priliku gotovo isključivo dobijaju najpodobniji i stranački odani kadrovi, bez obzira na znanje, iskustvo i reference. Promjenom načina razmišljanja i djelovanja puno toga se može okrenuti u pozitivnom smjeru, tako da onda možemo očekivati i povratak naših građana, samim tim i popravljanje demografske slike", kaže Hadžić.

Alem Dedić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti1Migranti, očajni i bijesni zbog blokade ulaska u ovaj kanton, nasrću na policiju, blokiraju ceste.

Hiljade migranta koji ulaze u BiH koncentriraju se uglavnom u Unsko-sanskom kantonu, na granici s Hrvatskom.

Letva spašava Krajinu od trogodišnje nezaustavljive navale migranata, kojima su Bihać i Velika Kladuša posljednji "koridor" do Evropske unije, gdje ih čeka "blagostanje". To je (tek) druga krajiška letva, prva je 1996. godine završila na glavi Harisa Silajdžića. Kladušanin Sead Karajić letvom po šoferšajbni autobusa punog migranata poslao je poruku vlastima u Sarajevu da i humanost ima granice, jer je u Krajini ugrožena i sigurnost građana. Policijski i sudski dosjei govore o pljačkama, krađama, napadima na imovinu u izvedbi migranata.

Otpor ovdašnjih građana je razumljiv. Njima se pridružuju i izmorene kantonalne vlasti potpunom blokadom Unsko-sanskog kantona, pri čemu je prva i najvažnija protivustavna odluka "zabrana ulaska migranata na područje USK-a izvan trenutnog prihvatnog kapaciteta" i zabrana kretanja migrantima izvan migrantskih centara.

Braneći svoja, ugrožavaju prava migranata da se slobodno kreću, što je neotuđivo pravo svih u Bosni i Hercegovini. Tako kažu svi bh. ustavi - države, entiteta i Brčko distrikta, kao i Evropska konvencija o ljudskim pravima, koja je sastavni dio ovih ustava. Kako stvari stoje, nisu isključeni ni fizički sukobi. Nefunkcioniranje sistema, moguće je, probudit će i "druge karajiće". Doduše, službenici Ministarstva unutrašnjih poslova USK-a reagirali su efikasno i, za sada, spriječili širenje međusobnih sukoba, ali stanje je daleko od normalnog. Kladušani po mjesnim zajednicama drže građanske straže, u Bihaću su u subotu održani deveti protesti po redu, ne žele migrante na svom životnom prostoru "ni pod razno".

Gdje je teže - u Bihaću ili Velikoj Kladuši?

Migranti, očajni i bijesni zbog blokade ulaska u ovaj kanton, nasrću na policiju, blokiraju ceste. Više od 400 njih pobjeglo je iz migrantskih kampova i lutaju kantonom. Crveni križ pokušava spriječiti humanitarnu katastrofu i njegovi aktivisti traže "odbjegle" gladne migrante. Veliki sukob u kampu "Lipa" izbjegnut je zahvaljujući prisebnosti policije. Prethodno je došlo do korištenja vatrenog oružja, jer je migrant nasrnuo nožem na policajca. Policijski komesar USK-a Mujo Koričić najavio je povlačenje policije sa "Lipe", jer mandat policije nije da uvodi red u kampu, iako je potpuno jasno da Međunarodna organizacija za migracije (IOM) ne može s nekoliko zaštitara održavati kućni red.

Neformalni vođa građanskih protesta u Velikoj Kladuši Enver Munjaković, na pitanje ko je od koga više ugrožen - migranti od građana ili građani od migranata - kaže: "Težak je odgovor na ovo pitanje."

Munjaković je prije nekoliko dana na svom Facebook profilu ostavio dramatičnu poruku: "Krajino, shvati da si izdana od majčice Države" i adresirao problem na pravu adresu: "Jadni ste vi političari, zavukli ste gu..ce u mišije rupe, dok se ovaj jadni narod bori za slobodu, i vašu i svoju. Pa, nije li vas sram nedoći među ove ljude juče i danas i stati u njihove redove, vratiti bar malo dostojanstva i vjere ovim ljudima. Suze mi idu na oći kad vidim moje prijatelje, komšije, rođake kako se zajedno, rame uz rame, bore za slobodu." Dotle je došlo da Kladušani ovo nazivaju borbom za slobodu.

Velika Kladuša ne može se adekvatno nositi s više od 3.000 izbjeglica i migranata, od kojih su dvije trećine bez smještaja, uz vlast koja se izbjegava baviti ovim pitanjem, kažu u ovom gradu. Istovremeno, poučeni incidentom s letvom, apeliraju na sve da odbace huškanje, govor mržnje i pozivanje na linč i nasilje koje dolazi sa društvenih mreža.

"Oni koji upravljaju državom moraju znati kakvo je stanje, brzo se moraju poduzeti mjere, jer bi kasnije moglo biti kasno. Migrantska kriza je sada sigurnosni problem broj jedan", upozorava gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić. Ovo govori već tri godine, ali očigledno "u vjetar".

Za premijera USK-a Mustafu Ružnića prepričava se anegdota da više vremena potroši na migrantsku krizu nego na vlastitu porodicu. Iako, barem za novinare, osokoljen posjetom novog, državnog ministra sigurnosti Selme Cikotića, trećeg od kako traje migrantska kriza, bio je direktan: "Zbog neefikasnosti države, tri godine lomi se kičma USK-a." Cikotić je obećao u diplomatskom staniolu "kvalitetniji proces kontrole krize, kretanja i boravka migranata". I - otišao za Sarajevo. Tablice ministrovog službenog vozila tek što su napustile kanton, krenulo je nagore.

Policija kao koridor između dvije 'zaraćene' strane

U Velikoj Kladuši stanje je teže nego u Bihaću kada je riječ o "kolektivnom raspašoju" migranata, činjenice da ih je po ulicama daleko više nego u Bihaću nisu sporne. U Velikoj Kladuši vlada i administrativni haos - načelnik Općine Fikret Abdić u pritvoru je zbog sumnji za kriminal, a građani su se samoorganizirali da se zaštite. Kladušani vode bitku za svoj prostor, što podrazumijeva i "tjeranje" migranata. Došlo se dotle da jedni drugima smetaju, a policija je fizički koridor između dvije "zaraćene" strane.

U Bosni i Hercegovini institucije vlasti u praksi provode nemoralnu igru pravne "ćorabake" u različitom tretiranju ljudskih prava koja su ustavna kategorija. Kao dva antipoda u driblanju ljudskim pravima imamo građane Bosne i Hercegovine i migrante, čija je pozicija i status ovdje paradoksalan i sluđujući. Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao posljednju nesretnu rutu na putu kao boljem životu, odnosno EU, ali boraveći ovdje, postaju ne samo žrtve, nego i sami, posebno u USK-a, pored najezde na ovaj dio države, ugrožavaju bh. građane činjenjem različitih krivičnih djela. Politička viktimizacija Krajine na primjeru migrantske "epidemije" proizvela je viktimizaciju kako njenih građana, tako i samih migranata. Vlasti USK-a, odlukom da potpuno blokira Kanton za migrante, izazvali su lavinu ocjena o neustavnosti takve zabrane, jer je sloboda kretanja zagarantirana.

Bh. vlasti u punom kapacitetu svojih resursa ne žele, što je stvar različitih politika, problem migranata staviti pod punu kontrolu. Osim toga, potkapacitirani sistem države ( šuplje granice, posebno istočna, odsustvo koordinacije nivoa vlasti i opći nerad i javašluk) zloupotrijebljen je na primjeru migranata, koji se danas u Bosne i Hercegovini nalaze u stanju opće dehumanizacije, jer bh. tronacionalna konstitutivna politika "gura" ovaj problem od sebe.

Pune tri godine migranti kao svoj isključivi cilj biraju USK, kao najbliži teritorij zapadnoj granici EU-u. Prvo diplomatski blaga, pa onda neprofilirano oštra, višestruko ponavljana upozorenja kantonalnih vlasti u Krajini prema Ministarstvu sigurnosti i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, čak i prijetnje da će "zatvoriti" Kanton, nisu izazvali adekvatne reakcije, pogotovo rezultate. Krajina tako tri godine "na svojim plećima" drži kompletnu nemoralnu državnu "politiku migracija", koja je neradom državnih institucija projicirana iz Sarajeva. No, "Sarajevo" je samo administrativni centar, jer "ukupna" politika Sarajeva kroji se manje-više u Banjoj Luci i Mostaru.

Pitanje i odgovor čija su prava više ugrožena, prava migranata ili građana USK-a, podsjeća na grčku aporiju i "filozofiranje" o tome "šta je starije - koka ili jaje?"

'Politički minderi su nas ostavili na cjedilu'

"Sarajevo, a pod tim mislim na 'političko Sarajevo' i političke mindere, opet nas je ostavilo na cjedilu. Sarajevo, odnosno državna politika, kompletnu migrantsku krizu gurnulo je na krajiška leđa i sve pripremilo da dođe do eskalacije nasilja jednih prema drugima. Štagod da se dogodi u Krajini, Krajišnicima je čista savjest. Ovo je 'država ludaka' - dok Milorad Dodik, uslovno rečeno, vrši etničko čišćenje manjeg entiteta [Republika Srpska] od migranata, njegovi federalni partneri, iz čijih redova dolaze dva posljednja državna ministra sigurnosti, svojim verbalizmima, rutini "vladara" i općenitom neradu proizveli su ovu dehumanizaciju migrantske populacije", kaže jedan krajiški političar, koji, zbog nezamjeranja "svojima u Sarajevu", želi ostati anoniman.

Dodaje rezignirano kako je "nadržavotvorniji dio Bosne i Hercegovine", Krajina, poznata po dobrodošlici svima, gurnuta u nemoralnu, čak besramnu, barbarsku avanturu da "ratuje" s migrantima, u stihiji dešavanja čiji ishod je sve manje predvidljiv. Pri tome su ljudska prava i jednih i drugih marginalna stvar.

Krajiška kantonalna parlamentarka Vildana Alibabić (Naša stranka) ne krije svoj stav: "Osim što nas je državni nivo vlasti ponizio, ukidajući nam i 450.000 konvertabilnih maraka [oko 225.000 eura] pomoći, posebno smo izrevoltirani činjenicom da već tri godine, koliko traje migrantska kriza, nije definirana strategija upravljanja njom. Što se duže budu pitali Stranka demokratske akcije, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Savez nezavisnih socijaldemokrata i njihovi sateliti, to će duže trajati naša agonija."

Istina je jedna i potpuno jasna – krivci za migrantsku krizu nose odijela i kravate, smješkaju se pred kamerama i sjede u institucijama Bosne i Hercegovine. Niko ih ne može ih natjerati da rade svoj posao. Metastaza političkog nemorala, ogrezlog u šuplje priče i nacionalne narative, i na primjeru migrantskog problema u Bosni i Hercegovini dostigla je terminalnu fazu.

Midhat Dedić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

zagadjenje1I dok su razvijenije zemlje podizale i podižu ekološku svijest kod stanovnika, u našoj državi je taj proces išao i ide u suprotnom smjeru.

Iako je tokom ljetnog perioda situacija dosta stabilnija, tokom zime se veće gradske sredine u Bosni i Hercegovini doslovno utapaju u oblake smoga. Štetne čestice koje nastaju uglavnom sagorijevanjem goriva u automobilima te koje su produkt neekoloških loživa vrlo lako dospijevaju u zrak, što je nerijetko uzrok zdravstvenih komplikacija.

I dok su razvijenije zemlje podizale i podižu ekološku svijest kod stanovnika, u našoj državi je taj proces išao i ide u suprotnom smjeru. Naime, svjedoci smo da je mostarska deponija Uborak pod smećem čiji je odvoz, vjerovali ili ne, zabranjen.

Isto tako, svjedoci smo da se Zenica u kontinuitetu susreće sa zagađenjem zraka kojem najviše doprinosi kompanija Arcelor Mittal koja, prema ranijim istraživanjima, potroši 40 puta više uglja od svih domaćinstava u Zenici zajedno. Svakako, tu je i Sarajevo koje se već nekoliko godina nalazi pri samom vrhu ljestvica na kojima se nalaze najzagađenijih gradovi svijeta.

Sarajevo opet dospjelo na crne liste

Anes Podić iz Eko akcije navodi da u BiH od bolesti izazvanih zagađenim zrakom godišnje umire između 3.300 (Svjetska banka, 2019.) i 5.400 stanovnika (Evropska agencija za zaštitu okoliša, 2019.) - za skoro svaku sedmu smrt u BiH krivac je zagađeni zrak.

"Nivo zagađenja je veći u gradskim sredinama i, što su pokazali rezultati najnovijih mjerenja, skoro da nema gradske sredine u BiH u kojoj stanovnici nisu izloženi štetnom utjecaju zagađenog zraka. Sarajevo je bitku protiv zagađenog zraka počelo još krajem 60-ih godina prošlog stoljeća. Nakon što je krajem 70-ih godina uložen ogroman i novac i rad, Sarajevo je bilo na dobrom putu da tu bitku i potpuno dobije. Međutim, nakon rata, kao posljedica opće nebrige za probleme okoliša i opće neuređenosti, Sarajevo je opet došlo na crne liste, kao jedan od najzagađenijih gradova BiH i Evrope", istakao je Podić.

Kakve konkretne posljedice izaziva zagađenje zraka po zdravlje i živote stanovnika Sarajeva, kako nastavlja, ne znamo, jer domaćih istraživanja odavno nema. Ipak, procjene međunarodnih organizacija, urađene na temelju brojnih međunarodnih studija, pokazatelj su da je stanje alarmantno.

"Riješiti problem zagađenog zraka u svim našim gradskim sredinama itekako je moguće, no neophodni preduslov je postojanje volje kod naših političkih elita, koja i dalje ne postoji", kategoričan je Anes Podić.

U Zenici sve više oboljelih od karcinoma

Zlatan Alibegović, predsjednik Eko foruma Zenica, naveo je da BiH ima nesreću da već može birati po čemu će biti najgora i u Europi i u svijetu. Ističe da je enormno zagađenje zraka dugogodišnji problem koji je prisutan već decenije zbog bazne i energetske industrije (željezara, termocentrala, cementara, koksara i hemijske industrije).

"Koliko ozbiljno može biti – najveći broj oboljelih i umrlih od posljedica zagađenja – prvi u Europi, drugi u svijetu, iza Sjeverne Koreje, u deset najzagađenijih gradova u EU su četiri iz BiH. Godišnje oboli i umre 253 građana na 100.000 stanovnika, što je preko 5.000 ljudi svake godine. Zbog industrije, zagađenje zraka je prisutno čitavu godinu, a u zimskom periodu se samo dodatno usložnjava i pogorša zbog zagrijavanja prostora. Zagađenje prašinom, čađi, SO2, CO, CO2, NO, NOx, ozonom je samo jedan, manje štetan vid zagađenja jer imamo i zagađenje teškim metalima, aromatskim ugljovodonicima (benzen, benzoapirem furani, fenoli, piralen, grupa POPS i VOC jedinjenja koji su redom kancerogeni i mutageni i koji se uopće ne mjere i ne prate)", zabrinut je Alibegović.

On navodi da ovim problemima možemo pridružiti i tretmane otpadnih industrijskih i fekalnih voda koji se tek počinju razmatrati za rješavanje, sve učestalije pretrpavanje deponija širom države, ali i nedostatak pitke vode.

"Konkretni problemi i u Zenici i drugim industrijskim centrima su povećana oboljenja kod većine stanovništva svih starosnih skupina i to mahom respiratornih organa (astma, bronhitis, OBP te rak pluća), leukemije, dijabetesa kod mlađih populacija, kancerogena oboljenja svih organa. U naselju Tetovo i drugdje oko Mittala ne postoji kuća u kojoj nema oboljelih, naročito od kancera. Niko više ne treba tražiti dokaze o negativnom utjecaju zagađenja svih vrsta na ljudski organizam jer su te studije davno vršene i dokazane u zapadnim, industrijskim zemljama i to provođenjem na velikim skupinama u dugogodišnjim ispitivanjima. Sada ovim utjecajima možemo pridodati i zagađenje mikroplastikom koja se pojavljuje kao još jedan vid zagađenja na svjetskom nivou jer je plastika kao mikro i nano čestice ušla u kompletan lanac i pitke vode i hrane i nalazi se u ljudskom tijelu i čitavom živom svijetu na planeti", nastavlja on.

Kada govori o rješenju ovog problema, kaže da bismo prvo trebali dobiti puno odgovorniju vlast i institucije koje će raditi u interesu građana. Da bi to radili treba, kako navodi, eliminisati kriminal, korupciju, svjestan rad u interesu lobija i grupa, neznanje, nerad, postaviti stručne, moralne i odgovorne ljude na odgovorne funkcije, donijeti kvalitetne zakone i propise, formirati nedostajuće ustanove i laboratorije, odgovorno i kvalitetno kontrolisati sprovođenje svih zakona, propisa, okolinskih dozvola i ono što najviše smeta svemu ovome – izbaciti politiku, trgovinu, kriminal i korupciju iz ekologije.

Jači vjetar ulice Mostara "okiti" smećem

Amila Ćeranić iz inicijative Jer nas se tiče Mostar se složila se prethodnicima da je zagađenje zraka u gradskim sredinama jedan od većih problema i govori da smo svjedoci da se godinama stanje, nažalost, samo pogoršava.

"Mostar bih izdvojila, ne samo kao grad u kojem živim i čije zagađenje me se najviše tiče, nego i kao grad poseban po izuzetno sramotnom uzroku zagađenja zraka, ali i vode - smeće. Najveći problem je nelegalna deponija na Uborku, koja svojim radom uništava zdravlje građana grada Mostara i cijele doline Neretve. Svjedoci smo da su rijetke porodice u kojima nema niti jedan član obolio od raka. Razgovarala sam i s dugogodišnjim bolesnicima, koji ukazuju na povećanje broja ljudi u čekaonicama klinike za onkologiju na Bijelom Brijegu. Mostar nije više industrijski grad (srećom?) i nema veće zagađivače tipične za druge gradove. Pa, dok se u drugim gradovima željno iščekuje jači vjetar da rasčisti nebo, vjetra u Mostaru ne nedostaje i on svaki put razdani i na vidjelo raznese nemar građana i lokalnih vlasti, kada se svaka ulica okiti smećem", priča Ćeranić.

Prema njenim riječima, čim se grad koliko-toliko očisti od razensenog smeća, građani kao da zaborave da je izvor tih problema i dalje aktivan samo nekoliko kilometara sjeverno od centra grada.

"Čini se da u Mostaru ne vrijedi da je bolje spriječiti, nego liječiti, pa nelegalna deponija, proglašena ekološkom bombom prije 30 godina, nastavlja s radom i sve gorim utjecajem na naše zdravlje. Zastrašujući su podaci iz izvještaja Ocjena zdravstvenog stanja u HNK za 2018., gdje se navodi da je vodeći uzrok smrti na području HNK karcinom pluća. Deponija na Uborku se mora zatvoriti, a građani moraju postati svjesni važnosti čistog zraka, kojeg deponija uništava i za koji se moraju boriti", zaključuje ona.

(Radio Sarajevo)

Ocijeni...
(0 glasova)

palestina11Već duže vrijeme su zaljevska nafta i sudbina naroda Zaljeva stavljene u službu Sjedinjenih Američkih Država i cionističke okupacijske tvorevine.

Ujedinjeni Arapski Emirati su godinama provodili sumnjivu politiku na arapskoj sceni, piše autor.

Prije nekoliko dana američki predsjednik Donald Trump je obznanio da su Ujedinjeni Arapski Emirati i cionistička okupacija postigli sporazum o normalizaciji odnosa među njima. Time je UAE postao prva zaljevska zemlja koja je sklopila dogovor s cionističkom tvorevinom.

Ovaj dogovor o normalizaciji odnosa nije prvi takav, a neće biti ni posljednji. Prethodila mu je lista arapskih zemalja koje su uspostavile odnose s cionističkom državom. UAE je na trećem mjestu država u arapskom svijetu, nakon dogovora koji je postigao Egipat 1979. godine i Jordan 1994. godine, a na listi čekanja su i druge države. Ovaj i slični sporazumi normalan su rezultat trenutnog pogoršanja situacije u arapskom svijetu i regiji, koja ne dozvoljava Palestincima i palestinskom pitanju da se uopće na njih oslanja.

Ovaj dogovor o normalizaciji dolazi kao kulminacija duge suradnje, koordinacije, kontakata i razmjene posjeta između Emirata i okupacijske tvorevine. UAE je godinama provodio sumnjivu politiku na arapskoj sceni. Politike ove zemlje izazivale su bijes i sumnju Arapa, a opisane su kao destruktivne i problematične, počevši od njene politike u Siriji, Iraku, Libiji i Jemenu, zatim sukoba s državom Katar i pritiscima na Jordan.

UAE je otvoreno pokušavao umiješati se u unutrašnja palestinska pitanja preko novca i finansiranjem nekih istaknutih ličnosti, kao i korištenjem svog utjecaja koji je širio i gradio ogromnim finansijskim sredstvima. Ali, na veliko iznenađenje i čuđenje, UAE nije ostvario uspjeh ni u jednoj od tih arapskih arena, uprkos ogromnom novcu koji je potrošen i rijekama arapske krvi koja je prolivena na tim poljima. Politike ove zemlje donijele su samo neuspjeh, sukobe, razaranje, rasparčavanje i prolijevanje krvi arapskog naroda. Kao da je ta zemlja uživala u spaljivanju novca kako bi zapalila vatru smutnje i proširila razaranje na arapskoj sceni.

Pažljivo odabran 'tajming'

Možda će i druge zaljevske zemlje slijediti stope Emirata u narednim mjesecima i potpisati mirovne sporazume i dogovore s okupacijskom tvorevinom. To će biti jasan znak palestinskim vlastima da se arapski svijet više ne osvrće na njih niti ih čeka. Trebamo biti svjesni da je prijetnja koja dolazi od Irana i strah da bi se ta zemlja mogla pretvoriti u nuklearnu silu važnije pitanje za interese zaljevskih država od podrške palestinskom narodu.

Cionistička tvorevina će ponavljati svoje izjave da Palestinci i njihovo vodstvo propuštaju prilike za mir i da palestinski narod koristi metodu odbacivanja svih mirovnih inicijativa. Prema tome, cionističkoj tvorevini ne treba mir s Palestincima, jer je postala stručnjak za njihovo zaobilaženje i može sklopiti mirovne sporazume i dogovore s drugim arapskim zemljama. No, to je krnjavo razmišljanje na kratke staze, koje je ujedno i zavaravajuće. Aplaudiranjem sporazumu, time što se prezentira kao proboj na putu postizanja onoga što zovu mirom, mnogi učestvuju, bez obzira činili to namjerno ili nenamjerno, u promoviranju zablude o mogućnosti uspostave mira.

U dogovoru Emirata i cionističke tvorevine nema ništa novo osim tajminga koji su Amerikanci i cionistička tvorevina izabrali s velikom pažnjom i preciznošću, ne samo zbog Emirata i zaljevskih država, već i kako bi služio izbornoj kampanji Donalda Trumpa i povećao šanse Benjamina Netanyahua da nastavi voditi vladu.

Osim toga, odnosi između dvije strane održavani su već desetljećima na tajne i drugačije načine sve dok cionistička ministrica nije posjetila Abu Dhabi i obišla džamiju Sheikh Zayed. Tu su i prijemi upriličeni za cionističke sportske ekipe i drugi potezi, od kojih su neki procurili u javnost. Većina tih stvari odvijala se u tajnosti. Jednako bitna stvar je i zaljevska nafta, koja se daje u zamjenu za zaštitu njihovih prijestolja. Već duže vrijeme su zaljevska nafta i sudbina naroda Zaljeva stavljene u službu Sjedinjenih Američkih Država i okupacijske tvorevine. Zabranjuje im se i oduzima pravo na pružanje stvarne podrške i pomoći palestinskom pitanju, pored toga da se arapski narod slabi, rasipaju se njihovi redovi i narušava njihov regionalni i međunarodni položaj.

Plan o aneksiji nije nestao

Ovakva stvarnost omogućila je cionističkoj tvorevini da otvoreno i aktivno uđe duboko u elemente strukture arapskog sistema, u skladu s pojedinačnim interesima arapskih zemalja, ili preko uvjeta koji su im nametnuti. To je glavni motiv za ubrzavanje uspostavljanja odnosa s cionističkom državom, nakon što je palestinsko vodstvo iznenadilo arapski svijet 1993. godine sklapanjem Sporazuma iz Osla s cionističkom tvorevinom, individualno i daleko od arapske odluke. Time su arapskim zemljama širom otvorena vrata za sklapanje dogovora s cionističkom tvorevinom te otvoreni apetiti pojedinim arapskim režimima.

UAE otvoreno govori o svom odnosu s cionističkom tvorevinom i drsko brani normalizaciju odnosa s tvorevinom radikalnih desničara, čija je namjera provoditi judeizaciju i ekspanziju, ne priznavajući ni minimalna prava palestinskog naroda.

UAE se na sav glas hvali podudaranjem interesa s cionističkom tvorevinom, a ni ne znamo o kojim je to interesima riječ. Osim ako su to interesi korumpirane pesnice, koja drži vlast kroz nepravdu i diktaturu i koja je prodala sebe i utjecaj koji ima američkoj administraciji i cionističkoj tvorevini u zamjenu za zaštitu vlastitih pozicija. Isti ti vode neumorni rat protiv palestinskog naroda i daju slobodu plaćenicima da napadaju i uništavaju sve ono što je palestinsko i patriotsko u kontekstu sramotne i ponižavajuće međunarodne šutnje i sramnog arapskog zvaničnog stava.

Emirati tvrde da se ovim dogovorom zaustavlja plan neprijateljske cionističke tvorevine da pripoji palestinske teritorije, dok dužnosnici iz cionističke tvorevine tvrde da to nije tačno. Prema njima, plan o aneksiji je odgođen na Trumpov zahtjev i nema sumnje da će se nastaviti nakon američkih izbora i nakon što Netanyahuu završi svoje rasprave i unutarnje bitke. Očekuje se da će u narednim mjesecima doći do procesa normalizacije odnosa i postizanja dodatnih sporazuma između cionističke tvorevine i drugih arapskih zemalja, kao nečega što je politički nužno, jer im omogućava da urede unutrašnje odnose i riješe svoje političke i ekonomske krize, a na vrhu ove liste su Bahrein, Sultanat Oman, Maroko, Saudijska Arabija i Sudan.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Zaher Saleh (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

nauka2Hana Šahinbegović pohađa doktorski studij u Ostravi i bavi se istraživanjem raka krv u okviru naučno-istraživačke grupe ‘Blood Cancer Research Group’.

Hana Šahinbegović: Kredibilitet naučnika se broji radovima koje je objavio i žurnalima u kojima je objavio.

Hana Šahinbegović iz Sarajeva mlada je naučnica koja se trenutno nalazi u Češkoj Republici, gdje pohađa doktorski studij pri Univerzitetu u Ostravi na Fakultetu nauke i Univerzitetskoj bolnici u Ostravi. Ova 24-godišnja djevojka bavi se istraživanjem raka krvi, u okviru naučno-istraživačke grupe "Blood Cancer Research Group". Još tokom srednje škole počela je učiti o bolesti raka, čime je bila fascinirana, te je već tada znala da želi graditi karijeru u tom pravcu.

"Rak je opaka bolest, koja se u svakoj osobi manifestira drugačije, što liječenje čini izuzetno kompliciranim. Pored toga, rak je izuzetno prilagodljiv te uči i razvija se, što može dovesti do rezistencije na medikamente koji se koriste u terapiji. Mnogo toga još uvijek nije poznato o raku, tako da je istraživanje raka vrlo aktuelno, ali i 'takmičarski' nastrojeno. Sa naučne tačke gledišta, istraživanje raka je izuzetno zabavno, ali i vrlo zahtjevno", kaže Hana Šahinbegović.

Rezultat vodi do novog pitanja i istraživanja

Dok je pohađala master studij napredne genetike na Autonomnom Univerzitetu u Barceloni prvi put se susrela sa savremenim i naprednim naučno-istraživačkim centrima. U okviru programa, odradila je praksu na Vall d’Hebron institutu za istraživanje, koji se, između

"Većina doktoranata radi puno, vikendi su uglavnom radni, a radni sati dugi. Kada jedan od krucijalnih eskperimenata ne uspijeva onako kako smo se nadali čak i nakon 56. optimizacije, kada moramo propustiti izlet s prijateljima u subotu, kada ustajemo u dva sata ujutro da napravimo jako bitnu prezentaciju, jer nemamo drugog slobodnog vremena, kada moramo pravdati troškove za eksperimente koji su bili uzaludni i kada naš rad odbiju, tada shvatamo zašto je doktorski studij tako zahtjevan", naglavaša sagovornica.

Prema njenim riječima, svaki dan je različit, a većinu vremena provodi u bolnici, gdje se nalazi laboratorija.

"Mnogo vremena provodim čitajući i istražujući literaturu koja je dostupna i razgovarajući s mentorom, ljekarima i kolegama. Najbolje ideje su generirane baš tokom tih razgovora. Nakon što razradimo ideju, prelazim na eksperimentalni dio. Najviše vremena provodim s ćelijskim kulturama raka, koje služe kao model bolesti koje istražujem. Eksperimenti uglavnom ne uspiju iz prvog pokušaja te je potrebno mnogo optimizacije i strpljenja. Da bi se dobili rezultati, potrebno je nekoliko sedmica, a ponekad i nekoliko mjeseci. Svaki rezultat vodi do novog pitanja, ponovnog istraživanja literature i diskusija", priča ova mlada naučnica.

Promoviram domovinu u najboljem svjetlu

Njen doktorat se trenutno fokusira na istraživanje multiplog mijeloma, zloćudnog raka krvi.

"Pokušavam ga razumjeti i optimizirati te unaprijediti terapiju koja se trenutno koristi, kao i otkriti moguće mehanizme razistencije mijeloma na iste. Radim s timom naučnika i doktora na interesantnom fenomenu koji je tek nedavno otkriven. Ćelije raka mogu 'ukrasti' komponente zdravih ćelija koje ih okružuju, što može dovesti do različitih mehanizama rezistencije ćelija raka na terapiju, kao i ubrzanog rasta samog raka", priča Hana Šahinbegović.

Nedavno je ova ambiciozna Sarajka, zajedno s kolegama iz Češke Republike i Bosne i Hercegovine, objavila naučni članak na temu "Intercellular Mitochondrial Transfer in the Tumor Microenvironment".

"Sretna sam što sam baš ja bila spona koja je dovela do ove saradnje, koja će se, nadam se, nastaviti u budućnosti. Ponosna sam što sam iz Bosne i Hercegovine i uvijek se trudim promovirati našu domovinu u najboljem svjetlu. Pored toga, izuzetno sam zahvalna na svim ljudima koje sam upoznala kroz karijeru, jer ljudi su blago. Jako je teško ostvariti bilo šta sam", riječi su ove mlade naučnice.

U sklopu doktorskog rada, Šahinbegović se bavi istraživanjem multiplog mijeloma, vrlo zloćudnog raka krvi.Ustupljeno Al Jazeeri

Ističe da je ponosna na svoju istrajnost u profesionalnom životu.

"Bilo je mnogo teških momenata, kada sam se pitala zašto sam odabrala baš genetiku i baš istraživanje raka. Bilo je slučajeva kada su me čak i poznanici obeshrabrivali svojim komentarima, nekada iz dobre namjere, jer je karjera genetičara u Bosni i Hercegovini teška za izgraditi, teško je izgraditi život vani, a nekada i iz ne baš tako dobre namjere. Bilo je teških situacija, kada bih se tek preselila u novu državu, bez poznanika, bez jezika, bez porodice... Međutim, imala sam konkretan cilj na umu, naučila sam filtritati komentare drugih ljudi i moje vještine snalaženja u novoj sredini su postajale sve bolje. Sada se nalazim u vrlo lijepoj fazi u životu i vrlo sam ponosna sama na sebe, na sve što sam do sada prošla, naučila i postigla", riječi su sagovornice.

Takmičarski pritisak - 'objavi ili nestani'

Smatra da Bosna i Hercegovina ne ulaže dovoljno u nauku, iako ima mnogo vrsnih sručnjaka - genetičara, forenižara, mikrobiologa... koji su svoja istraživanja objavljivali u najboljim svjetskim naučim časopisima.

"Ulaganje i pužanje podrške našim stručnjacima ne samo da bi pomoglo Bosni i Hercegovini da u budućnosti bude spremnija na situaciju u kojoj se nalazimo sada, već bi se Bosna i Hercegovina popela na mnogo veći nivo na polju naučno-istražovačkog rada, koji bi mogao parirati i razvijenim zemljama Evrope. Bosna i Hercegovina nije jedina država gdje se nauci ne pridaje značaj koji zaslužuje. Veoma mali broj država intenzivno ulaže u istraživanje. Sigurna sam će nove generacije dovesti nauku u Bosni i Hercegovini na vrlo visok nivo. Nauka je oblast u koju se dugoročno isplati ulagati, što se jasno vidi na primjeru situacije u kojoj se trenutno nalazimo", ističe mlada naučnica.

Dodaje da interesa za bavljenje naukom u Bosni i Hercegovini itekako ima, uprkos tome što ne postoji istraživački kapacitet kao u drugim evropskim državama.

"Naravno, svaka država ima svoje izazove, s kojima se mladi naučnici moraju izboriti. Jedan od izazova bavljenja istraživačkim poslom je takmičarski pritisak. Zamislite, svijet je veliki i velike su šanse da vi i još najmanje tri grupe/osobe u svijetu rade na istom problemu kao i vi. Pitanje je ko će prvi do cilja. U naučnom svijetu cilj je dobiti odgovor prvi, ali i objaviti prvi. Naučnici kažu - 'objavi ili nestani'. Kredibilitet naučnika se broji radovima koje je objavio i žurnalima u kojima je objavio. Dakle, veoma je bitno objaviti nešto orginalno", naglašava Hana Šahinbegović.

Prema njenim riječima, pritisak je veliki te naglašava da svi naučnici uđu u nauku iz plemenitih namjera, ali da je te plemenite namjere lako zaboraviti u takmičarskom svijetu nauke.

Šahinbegović: Uvjerena sam da je sve moguće

"Mnogo ljudi ne može podnijeti daj pritisak. Nije jednostavno, samo zamislite da radite na projektu već tri godine, imate odlične rezultate i divna saznanja, koja možete direktno aplicirati, niste objavili ranije jer ste željeli objavititi u nekom dobrom žurnalu (bolji rezultati, bolji žurnal), pišete manuskriptu i sutradan vidite da su ti rezultati objavljeni baš taj dan u žurnalu u kojem ste vi željeli objaviti od neke naučne grupe iz Čilea. Sav vaš rad je otišao niz vodu. Sada samo možete ići dalje i nadograđivati saznanja. Može biti zaista frustrirajuće. Da ne govorim o tome da ko god je finansirao rad te tri godine želi da se nešto objavi, odnosno želi opravdanje na šta ste potrošili taj novac i uvjerenje da ste ga potrošili na koristan način", dodaje ova 24-godišnja djevojka.

Mladi, možete ostvariti svoje želje

Ističe kako se Češka Republika veoma dobro nosila s prvim jekom pandemije korona virusa te je bila u mogućnosti da radi bez većih problema.

"Eksperimenti su bili usporeni, zbog kašnjenja hemikalija i laboratorijskih potrepština, ali smo ih uspjeli kompletirati. Međutim, zbog pandemije nisam u mogućnosti posjetiti porodicu u Bosni i Hercegovini, ali se nadam da ću imati priliku putovati do kraja godine", govori mlada Sarajka.

Dodaje da u skorijoj budućnosti želi završiti drugi master studij genetike i bioinžinjeringa, koji je počela u Bosni i Hercegovini, a u sljedeće tri godine i doktorski studij.

"Znam poslije doktorskog studija nastaviti radititi na polju raka, ali kako, gdje, kad i šta, još ćemo vidjeti. Moja velika želja je da znanje koje sam stekla u inostranstvu donesem u Bosnu i Hercegovinu. Nadam se da ću, s mentorima i kolegama, u budućnosti imati priliku ostvariti svoju želju", ističe sagovornica i mladima poručuje da slijede svoje snove.

"Uvjerena sam da je sve moguće. Put do ostvarenja sna je težak, ali ako nešto zaista želite - ne odustajte. Ostanite fokusirani i vjerujte u sebe. Vi to možete", poručila je Hana Šahinbegović.

Jasmin Alibegović (Al Jazeera)

Stranica 13 od 62

S5 Box