Vijesti iz BiH
BiH

BiH (858)

Ocijeni...
(0 glasova)

bjelavaIstiču da je investitor izašao na teren u martu ove godine, za vrijeme trajanja vanredne situacije uzrokovane virusom COVID 19, i započeo radove na izgradnji mini hidrocentrala na lokalitetima Bjelava, Velika i Mala Bjelava.

Udruženje građana “Bjelava” Foča, osnovano sa ciljem očuvanja rijeke Bjelave i drugih rijeka Foče, te promovisanja zaštite flore i faune na području opštine Foča, zajedno sa neformalnom grupom “Sačuvajmo rijeke Foče” te građanima potpisnicima peticije protiv gradnje MHE na opštini Foča, obratilo se Ministarstvu energetike i rudarstva sa zahtjevom da se hitno preispita zakonitost i ukine Rješenje o odobrenom izvođenju geoloških istraživanja na tom području, izdato nakon više od mjesec dana od početka radova. Naime, ističu da je investitor izašao na teren u martu ove godine, za vrijeme trajanja vanredne situacije uzrokovane virusom COVID 19, i započeo radove na izgradnji mini hidrocentrala na lokalitetima Bjelava, Velika i Mala Bjelava.

Ukidanje rješenja o izvođenju geoloških istraživanja je neophodno zbog toga što je utvrđeno da se istraživanje ne vrši u skladu sa projektom detaljnih geoloških istraživanja te zato što je naknadno utvrđeno da priložena dokumentacija na osnovu koje je izdato odobrenje za detaljna geološka istraživanje, sadrži netačne, odnosno neistinite podatke.

Građani okupljeni u Udruženje ističu da se istraživanje radova na terenu ne obavlja u skladu sa Projektom detaljnih geoloških istraživanja, jer je na terenu jasno vidljivo da je izvođač radova probijajući puteve ka Velikoj Bjelavi već izašao iz granica istražnog prostora.

"Izvođač radova je promijenio tok rijeke na mnogo mjesta, te je vidljivo novo suženo korito rijeke, a pored toga, po procjeni lokalnog stanovništva, uništeno je preko 3.000m3 šume, od čega veliki procenat otpada na najkvalitetnija stabla bukve, stara preko 100 godina. Iako je rješenje Ministarstva doneseno na osnovu izjave investitora da su imovinsko-pravni odnosi riješeni, izmještanjem toka rijeke investitor je ušao u dio parcela na kojima nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Na osnovu toga, jasno je da je rješenje izdato na osnovu dokumentacije koja sadrži netačne, odnosno neistinite podatke", ističu aktivisti.

Pored svega navedenog, Udruženje građana „Bjelava“ Foča smatra da prilikom dodjele koncesije nije ispoštovan stav 3 javnog poziva u kojem stoji da je ponuđač dužan da prilikom izrade studija uvaži mišljenje Opštine Foča, odnosno preduzeća “Izvor” a.d. Foča od 20.6.2016. godine i 17.3.2017. godine.

"Ovom preduzeću, koje je u navedenom mišljenju imalo primjedbe na gradnju planiranih MHE zbog ugroženosti gradskog vodovoda, nije dostavljena studija od strane investitora sa uvažavanjem svih uslova iz navedenog mišljenja. Ukoliko se ne bi ispoštovalo navedeno mišljenje, snabdijevanje vodom bi bilo ugroženo na teritoriji opštine Foča. Krajnje, vodenicu porodice Vujičić na rijeci Bjelavi, čije postojanje je direktno ugroženo nelegalnim radovima na tom području, je Ministarstvo prosvjete i kulture RS proglasilo za nepokretno dobro koje uživa prethodnu zaštitu koja se odnosi i na građevinu i prostor u neposrednom okruženju", kažu iu ovog Udruženja.

Dodaju da su sve njihove aktivnosti usmjerene ka tome da se radovi konačno zaustave i da se okonča svakodnevno uništavanje prirode na tom lokalitetu.

"Lokalnom stanovništvu je rijeka Bjelava uslov za život i radovima na terenu je ugrožen opstanak tih porodica. Mi se nadamo da će razum da nadvlada nad moći pojedinca“, istakla je Dragana Drakul, članica UG Bjelava.

Podsjetimo, Udruženje građana Bjelava Foča obratilo se i lokalnoj samoupravi sa zahtjevom da se održi tematska sjednica povodom uništavanja rijeke Bjelave, u pismu sugrađani zahtijevaju da se u roku od 20 dana zakaže tematska sjednica na temu '' Problematika izgradnje dvije mHE na slivu rijeke Bjelave'' kako bi i građani na toj sjednici dali svoje mišljenje po ovom pitanju.

Maja Isović Dobrijević (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

dejtonDokumenti sa kojih je nedavno skinuta oznaka tajnosti i određeni telefonski razgovori otkrivaju da je američki predsjednik Bill Clinton 1995. godine pozvao bošnjačke lidere da naprave teritorijalne ustupke kako bi se završio rat u Bosni i Hercegovini, ali i da dozvole Srbima otcjepljenje, piše The Guardian.

Bill Clinton i njegov tim za vanjsku politiku je htio da po svaku cijenu, prije nego što počne njegova predizborna kampanja, pronađe rješenje za sukob u BiH, čak iako bi to značilo nagrađivanje Srba za etničko čišćenje.

Telefonski razgovori iz vremena masovnih pogubljenja otkrivaju da je Clinton bio nezadovoljan Armijom RBiH jer nisu uspjeli da odbrane Srebrenicu. Iste sedmice kada je Srebrenica pala Clintonov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Anthony Lake privodio je kraju završnu strategiju izvlačenja SAD-a iz bosanske katastrofe, otkriva The Guardian.

Lake je na strategiji počeo raditi nekoliko sedmica prije napada na Srebrenicu, a bila je usmjerena na uspostavljanje mirovnog sporazuma koji se zasnivao na približno ravnomjernoj raspodjeli teritorija. Ukoliko im to ne bi uspjelo, plan je bio da povuku UNPROFOR, ukinu embargo na oružje i da zračnim napadima daju početnu podršku Bošnjacima i Hrvatima kako bi mogli sami da se bore protiv Srba.

Međutim, cijena te početne podrške bi bila skupa. To bi značilo da kasnije Bošnjaci moraju pristati na određene ustupke među kojima je i predaja teritorija za koje su se borili.

Prema tom planu, Federacija bi trebala da prihvati manje od pola države, a SAD bi također napravio pritisak na Bošnjake da nakon 2-3 godine dozvole Srbima referendum o otcjepljenju, piše u spisima Clintonove predsjedničke biblioteke.

"Ako Bošnjaci ne mogu uvjeriti srpsko stanovništvo da im je budućnost u reintegraciji onda nema smisla da blokiraju mirno razdvajanje po čehoslovačkom modelu", napisano je.

Ovaj prijedlog je zapravo alarmirao neke članove uprave.

"To je vrlo klizav teren. Srbi su etničkim čišćenjem zauzeli ogroman teritorij, a mi treba da održavamo referendum kojim bi potvrdili takvu agresiju?", napisala je Madeleine Albright, koja je prisustvovala sastancima Bijele kuće o Bosni i Hercegovini, kolegi Davidu Schefnerru koji je bio savjetnik ambasadora Ujedinjenih nacija.

Bošnjačkom vodstvu plan nije imao smisla, pogotovo to što u periodu masovnih ubistava u Srebrenici Amerika pritišće predsjednika Aliju Izetbegovića da prihvati referendum o otcjepljenju Srba.

"Bio je to ogroman, ogroman pritisak i u potpuno pogrešnom trenutku", rekao je tadašnji portparol ministarstva vanjskih poslova, a kasnije Izetbegovićev savjetnik Mirza Hajrić i dodao:

"Suočili smo se sa tragedijom u Srebrenici. To je bio moralni poraz za međunarodnu zajednicu i najtragičniji događaj u ratu. Zašto bi nagrađivali ljude koji su '95. godine isplanirali i izvršili genocid?"

Hajrić je također kazao da je Izetbegović odlučno odbacio bilo kakve prijedloge o srpskom referendumu. On je trenutno ambasador u Australiji i vjeruje da je ideja koja je došla iz Washingtona rezultat Clintonove želje da rat u Bosni i Hercegovini skloni sa američkih televizijskih kanala prije nego počne njegova izborna kampanja.

Iz telefonskih razgovora Clintona s britanskim premijerom Johnom Majorom 14. jula čini se da i Clinton nije svjestan razmjera masakra i da je pokušao umanjiti njegov značaj. On se žalio na bošnjačku vojsku jer su pobjegli umjesto da se bore sa Srbima, navodi The Guardian.

"U Srebrenici je bilo 3.000 bošnjačkih vojnika, ali su oni otišli bez borbe", rekao je Clinton.

Francuski predsjednik Jacques Chirac je pokušao okupiti zapadne vođe kako bi silom vratili Srebrenicu poredeći situaciju sa ratom protiv nacista, ali oko toga nije bilo dogovora, odnosno, Clinton je tvrdio da ne mogu "apstraktno braniti demokratske vrijednosti ukoliko se Bošnjaci neće boriti". Na kraju je postignut dogovor da se odbrani posljednja enklava koja se nalazila u istočnoj BiH - Goražde.

Hrvatska ofanziva na Srbe u zapadnoj BiH u augustu 1995. godine je prisilila Srbe da sjednu za pregovarački sto bez obećanja o referendumu.

Clinton je pobijedio te godine na izborima i njegovo vanjskopolitičko postignuće je bio završetak rata u Bosni i Hercegovini, ali ovi spisi govore o tome "koliko su SAD bile blizu toga da odustanu od BiH", navodi ovaj britanski list.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

rijasetZbog pogoršane epidemiološke situacije u Bosni i Hercegovini, reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović donio je Instrukciju kojom se određuju novi uslovi obavljanja namaza u džamijama i obavljanje predstojećeg Kurban-bajrama.

Prema novoj instrukciji, otkazuju se sve bajramske svečanosti i prijemi, kao i druge vjerske manifestacije osim namaza.

U džamijama će se klanjati samo farzovi radi što kraćeg zadržavanja. Isto se odnosi i na džumu-namaz. Hutbe se ograničavaju na 5-7 minuta, a dova se uči odmah iza farza.

Sabah-namaz, na dan Kurban-bajrama u džamijama će klanjati samo imam i džematski odbor, a džamija će za bajram-namaz biti otvorene samo 15 minuta prije namaza uz primjenu mjera zaštite.

Sve navedene mjere će se primjenjivati i nakon bajramskih dana ukoliko epidemiološke prilike to budu zahtijevale. Glavni imam uz saglasnost nadležnog muftije može u pojedinim mjestima poduuzeti dodatne mjere u skladu sa epidemiološkom situacijom.

Bajram-namazu ne smije prisustvovati osoba koja je pozitivna na koronavirus, koja je bila u kontaktu sa pozitivnom osobom, koja ima bilo kakve simptome respiratorne infekcije, kojoj je određena samoizolacija ili je u redovnom kontaktu s osobom koja je u samoizolaciji.

Za ulazak u džamiju potrebno je imati i pravilno nositi masku, izbjegavati fizički kontakt i držati distancu, koristiti vlastitu sedžadu koja je prethodno dezinficirana, a obuću odlagati u pojedinačne kese.

Također, ukoliko uslovi dozvoljavaju klanjanje je potrebno organizovati na otvorenom, a čestitanje treba obaviti bez fizičkog kontakta uz distancu. Džematski odbori su dužni angažirati redare koje će pratiti poštovanje mjera.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

fadilnovalicPolitika, političke peripetije, kontinuirana uslovljavanja, pomalo i koronavirus kao izgovor doveli su nas do činjenice da čak ni nakon 21 mjesec nakon općih izbora u BiH nemamo konstituisan novi saziv Vlade FBiH.

I ne samo da nemamo konstituisan novi saziv, već niko od odgovornih političkih aktera za takvo stanje to i ne spominje kao problem. Saziv koji je konstituisan još početkom 2015. godine i dalje čini izvršnu vlast u Federaciji BiH i takvo stanje je prihvaćeno kao normalan proces, bez obzira na to što rezultati izbora nikada nisu provedeni.

Istina je da će i novi saziv, ukoliko se ikad i formira, činiti SDA, HDZ i vjerovatno dijelom DF, dakle stranke koje uz SBB trenutno u ovom entitetu čine vlast. Ipak, postavlja se pitanje smisla i funkcije izbora ukoliko široka politička uslovljavanja i problemi s državnog ili čak kantonalnog nivoa prelijevaju i određuju hoće li ili neće biti nove vlasti u FBiH.

A sve je zapelo na relaciji onih koji i trenutno čine vlast u FBiH, koju su doduše vještački razvukli skoro dvije godine od isteka mandata, SDA i HDZ-a. Zahtjev potonjih da se usvoje izmjene Izbornog zakona po mjeri koju su zamislili blokirao je svaki poduhvat u tom smjeru. Nikada nije stigao prijedlog HDZ-a za imenovanje novog predsjednika FBiH kako bi proces imenovanja nove izvršne vlasti bio započet.

A neposredno nakon izbora govorilo se i o famoznoj rekonstrukciji Vlade FBiH, ukidanju/spajanju nekih ministarstava i uvođenju nekih novih. Da bi se i to uradilo potrebno je u Parlamentu FBiH izmijeniti barem dva zakona, a takve inicijative sada nema ni na vidiku.

U konačnici, problemi na državnom nivou, odnos HDZ-a prema aktuelnom sastavu CIK-a već uveliko generira nove krizne odnose koji će značiti da izvjesno novog saziva Vlade FBiH neće ni biti te da će premijer Fadil Novalić sa svojim ministrima četiri godine provesti u tzv. tehničkom mandatu i tako historijski zatvoriti krug do novih općih izbora.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

njemackaPrema nacrtu uredbe, građani šest zemalja iz regije i dalje će moći dolaziti u Njemačku nezavisno od stručne spreme.

Istraživanje pokazuje da je samo jedan posto osoba sa Zapadnog Balkana u Njemačkoj nezaposleno.

Njemačko pravilo za Zapadni Balkan o zapošljavanju treba ostati na snazi do 2023. godine, piše Deutsche Welle (DW) te navodi da će građani Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Kosova i dalje moći dolaziti u Njemačku nezavisno od stručne spreme.

"Olakšice kada je riječ o pravilima za dolazak u Njemačku građana zemalja Zapadnog Balkana su produžene", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), prenosi Tanjug.

U nacrtu uredbe, u koji je list imao uvid, navedeno je da bi radna snaga sa Zapadnog Balkana i u naredne tri godine trebala imati olakšan pristup njemačkom tržištu rada.

Nakon dugih pregovora u vladajućoj koaliciji, ministar rada Hubertus Heil predložio je nacrt uredbe kojom se to regulira i poslao na glasanje ostalim ministrima.

Nacrt u osnovi predviđa da takozvano Pravilo za Zapadni Balkan iz 2016. godine, koje bi isteklo u decembru ove godine, bude produženo do 2023. godine.

Maksimum 25.000 ljudi

Međutim, predviđena je nova gornja granica: godišnje u zemlju na taj olakšani način iz regije smije ući najviše 25.000 ljudi.

U pozadini te odluke su dileme domaćih političara iz Kršćanske demokratske unije (CDU), koji su na početku odbijali svako produžavanje tog pravila.

Prošle godine su njemačka predstavništva u inostranstvu na osnovu tog pravila izdala ukupno 27.000 radnih viza, piše u nacrtu uredbe, navodi list.

Također je ukazano da je istraživanje Instituta za tržište rada i istraživanja zanimanja pokazalo da osobe sa Zapadnog Balkana u prosjeku imaju dnevnicu od 12 eura i da je samo jedan posto njih u Njemačkoj nezaposleno ili im je potrebna pomoć.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

genocid7Na platou Memorijalnog centra Kamičani u Kozarcu danas će biti klanjana kolektivna dženaza za šest žrtava iz Prijedora i Kozarca.

Radi se o pet žrtava koje su pronađene na lokalitetu Korićanske stijene. Pronađeni su Nihad Memić, Rifet Hirkić, Mirsad Fazlić, Jasim Fazlić i Esad Garibović. Šesta žrtva Enes Denić pronađen je na lokalitetu Jablanica-Prosara, općina Bosanska Gradiška.

Planirano je obraćanje vrhovnog poglavara Islamske zajednice reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazovića. Nakon dženaze i dove, uslijedit će ukop žrtava u šehidsko mezarje ''Kamičani''.

Osim reisu-l-uleme, muftija, glavnih imama i imama, prisustvo su potvrdili predsjedavajući predsjedništva BiH Šefik Džaferović i visoke delegacije Doma naroda Parlamenta BiH, Vlade FBiH, potpredsjednik RS-a, te drugi zvaničnici i diplomate, najavio je Organizacioni odbor.

Također, predviđeno je da zvaničnicima koji su potvrdili svoj dolazak na dženazu bude predstavljena izložba fotografija ''Kad je vrijeme stalo'' autora Muje Begića. Radi se o fotografijama satova koji su pronađeni prilikom ekshumacija i koji pripadaju žrtvama.

Ovu izložbu u foajeu Islamskog centra ''Kamičani'' će nakon dženaze i u narednih nekoliko dana moći pogledati svi zainteresirani.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

dzenazaprijedor2Dženaza za šest nevino ubijenih građana Prijedora i Kozarca bit će klanjana u ponedjeljak, 20. jula na platou memorijalnog centra Kamičani u Kozarcu, rečeno je na pres-konferenciji Organizacionog odbora za obilježavanje 20. jula, dana progona, masovnih ubistava i najgorih oblika ratnih zločina nad nedužnim civilnim stanovništvom grada Prijedora.

Vjerski program povodom dženaze uz prisustvo najviših zvaničnika države Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice će početi u 12 sati, a dženaza-namaz će biti klanjan nakon podne-namaza na istom mjestu.

Predsjednik organizacionog odbora muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić je istakao značaj da se kroz cijelu godinu govori o ratnim zločinima u Prijedoru.

"Islamska zajednica će raditi na afirmaciji kulture sjećanja i stalno podsticati da se pravda mora zadovoljiti, te kroz razne projekte i programske sadržaje tražiti istinu i pravdu kroz istinu i pravdu afirmirati pomirenje, suživot i toleranciju među svim narodima u Bosni i Hercegovini", kazao je muftija Kudić te dodao da zajednica daje punu podršku Institutu za traženje nestalih i poziva sve nadležne institucije i pojedince da udruže snage kako bi se svi nestali pronašli i dostojanstveno ukopali.

Šef područnog ureda Instituta za traženje nestalih za Bosansku krajinu Mujo Begić naglasio je da se još uvijek traga za velikim brojem nevino ubijenih ljudi.

"Ubijene Bošnjake bacali su u pojedinačne, zajedničke i masovne grobnice. Do sada su posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana pronađeni na 499 lokacija, u 73 masovne grobnice, primarne i sekundarne, na području 10 općina i tri države", istakao je Begić.

Naglasio je da će ove godine ukopati šest žrtava, njih pet je pronađeno u masovnoj grobnici Korićanske stijene, a šesta žrtva je pronađena na lokalitetu Jablanica - Prosara, područje koje pripada općini Bosanska Gradiška.

"Ove godine smo planirali dženazu klanjati i ukopati više od trideset žrtava, ali zbog pandemije i nemogućnost dolaska velikog broja porodica iz inostranstva, njih će biti ove godine šest. Najmlađa žrtva koja će biti ukopana je imala 19 godina kada je ubijena", objasnio je Begić.

Tužna povorka s tabutima kreće iz identifikacionog centra "Šejkovača“ iz Sanskog Mosta u nedjelju, 19. jula.

Na tom putu će se zaustaviti na Trgu ljiljana u Sanskom Mostu gdje će se sa mosta baciti cvjetovi u rijeku Sanu.

"Dan prije dženaze, a po dolasku šehida na plato memorijalnog centra u Kamičanima, predviđeno je da se za šehide lijeve obale Sane prouči tevhid prije akšam-namaza, a sat vremena prije jacija-namaza na musali memorijalnog centra bit će proučen Jasin i dova šehidima Prijedora", kazao je glavni imam Medžlisa IZ Prijedor Husein ef. Velić.

Naglasio je da je sigurnosna situacija na najvećem nivou te da će se epidemiološke mjere će se u cijelosti poštovati.

"Organizatori su pripremili dezinfekciona sredstva i maske, te kod rasporeda sjedenja planirali socijalnu distancu, što je propisano od strane nadležnih državnih organa i predviđeno instrukcijama Islamske zajednice", naglasio je.

Prethodnih godina dženaza ubijenim žrtvama Prijedora je klanjana u jutarnjim satima. Od ove godine, odlukom Vijeća muftija Islamske zajednice u BiH, dženaze će se klanjati nakon podne namaza u memorijalnom centru "Kamičani"u Kozarcu, a namazu će prethoditi vjerski program koji se sastoji od učenja Kur'ana i kulturno-vjerskog dijela koji je specifičan za ovakvu vrstu dženaza.

"Brojne domaće i međunarodne delegacije koje su prethodnih godina prisustvovale programu na 20. juli ove godine zbog pandemije će prisustvovati u ograničenom kapacitetu. Podne i dženaza namaz će predvoditi reisu-l-ulema dr. Husein-ef. Kavazović u prisustvu muftija, glavnih imama i imama", naglasio je glavni imam Medžlisa IZ Kozarac Amir ef. Mahić.

Ovim povodom će u Kamičanima biti otvorena izložba fotografija satova pronađenih tokom ekshumacije žrtava iz masovnih grobnica, a pod nazivom "Kad je vrijeme stalo" autora Muje Begića.

Organizacioni odbor je za ovu godinu planirao niz sadržaja ovim povodom, ali zbog pandemije koronavirusa bili su primorani odustati i zadovoljiti se samo onim neophodnim sadržajima.

Televizija Unsko-sanskog kantona će uživo prenositi program od 12 sati, a njen signal će preuzeti veliki broj televizijskih kuća iz Bosne i Hercegovine, saopćili su organizatori.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

divicPregovori između Elekroprivrede Republike Srpske i Elektroprivrede Srbije nedavno su intezivirani, kako bi u konačnici entitetski snabdevač i proizvođač električnom energijom prešao u ruke srbijanske firme.

Samim tim, ponovo je iz fioke izvađen projekat izgradnje hidroelektrane Buk Bijela, čija je izgradnja planirana na 12. kilometaru uzvodno od Foče na reci Drini. Akumulaciono jezero, koje bi nastalo zidanjem hidroelektrane, možda će ući i na teritoriju Crne Gore.

Davne 1972. godine, projekat su planirale jugoslovenske firme i stručnjaci, a pitanje plavljenja kanjona reka Tare i Pive, trebalo je biti rešeno i na političkom nivou između republika i Savezne Vlade Jugoslavije.

Tadašnja politika, kako na republičkom tako i na saveznom nivou, olako je prelazila preko problema potapanja sela, kulturnog blaga i prirodnih rezervata, sve u cilju industrijalizacije i bratstva i jedinstva.

Pitanje hidroelektrane Buk Bijela dodatno komplikuje i to što je reka Tara pod zaštitom UNESCO-a a Vlada Crne Gore je u prošlosti prihvatala ideju da se najdublji kanjon u Evropi delimično poplavi.

Inženjer Dragomir Bulajić, koji je radio na originalnim planovima izgradnje iz 1972, kaže da bi zainteresovane države, Bosna i Hercegovina, Crna Gora ali i Srbija trebalo ozbiljno da razgovaraju o ovom pitanju.

"Meni je prvi službeni put bio Foča i kartiranje desne obale Drine od Šćepan Polja do Foče. Znači, bukvalno sam počeo karijeru tu. Prema originalnom planu, akumulacija bi išla nekih 5 kilometara u kanjon reke Tare i Pive. Problemu Tare svakako treba obazrivo prići jer je ona biser koji treba sačuvati."
'Gradila domaća pamet'

Bulajić dodaje da ostaje pitanje kakva vrsta hidroelektrane će na kraju biti građena na Drini i da li će i kako uticati na okoliš ali i lokalno stanovništvo.

"Hidroeletrane na graničnim rekama u bivšoj Jugoslaviji nisu bile nikakav problem. Međutim, narušene su mnoge stvari posle raspada Jugoslavije. Mislim da Crna Gora, na čijoj je strani deo Bilećkog jezera, ne koristi ništa iako je 20-30 posto na njenoj zemlji, ona nema koristi od tog jezera. Recimo, hidroelektrana Dubrovnik, koristi vodu iz Trebinja II i itako dalje", kaže Bulajić.

Prema njegovim rečima, postoje hirdoakumulacije u zapadnoj Hercegovini dok se struja proizvodi u Hrvatskoj kao i da misli da nema dogovora između republika oko naknade za te resurse.

"Što se tiče Vlada, mislim da je sramota da se ne razgovara o ovim pitanjima, jer svi imaju interes od ovakvih projekata. Sadašnji politički sistemi, nemaju snagu da to povuku. Mislim da Srbija, Bosna, Crna Gora pa i Hrvatska trebaju sesti i pričati o energiji. Ima puno otvorenih pitanja, otvorenih animoziteta, ali ovo je stručno pitanje i treba se videti kako da svima bude dobro", rekao je Bulajić.

On ponavlja da je izuzetno bitno da vlade zainteresovanih zemalja sednu i razgovaraju kako bi videli šta im je neophodnije, energetski ili turistički interes, jer bi u slučaju da akumulaciono jezero prodre u kanjone Tare i Pive, proizvodnja struje bila višestruko veća.

Na pitanje, ko bi trebao da gradi hidroelektranu, Bulajić odgovara da bi to trebali raditi domaći stručnjaci uprkos tome što je RS potpisala Memorandum 2017. godine kojim će kineska kompanija China National Aero-Technology International Engineering Corporation graditi branu.

"Sve što vidite od hidroelektrana u bivšoj Jugoslaviji, sve je to gradila domaća pamet. Nje još ima a ako nešto treba da se uveze, bar neka bude zapadna tehnologija koja je kvalitetna", zaključuje Bulajić.
'Povampireni planovi'

Programski direktor crnogorskog MANS-a, Lazar Grdinić kaže da su građani Crne Gore protivni projektima koji bi naneli štetu reci Tari i njenom kanjonu, bez obzira na energetsku isplativost.

"Mišljenja sam da se 'povampireni' planovi vrlo nerado dočekuju sa naše strane, naročito ako uzmemo u obzir već postojeće nezadovoljstvo zbog devastacije Tare izazvane izgradnjom autoputa. Osim sentimentalne vrijednosti koja nije zanemarljiva, Crna Gora se u kontekstu turizma u njenom sjevernom regionu dobrim dijelom oslanja i na rijeku Taru, njenu prepoznatljivost i sve sadržaje koje njen kanjon nudi", kaže Grdinić.

On kaže da se Vlada Crne Gore nije oglašavala povodom pitanja izgradnje hidroelektrane Buk Bijela ali i da tamošnja vlada nije transparentna. Prema njegovim rečima, sve i da se vode pregovori izmedju Vlada Crne Gore, entiteske RS i Srbije, javnost bi verovatno poslednja saznala za to.

"Posljednjih godina su do Crne Gore dolazile sporadične insinuacije da BiH nije odustala od tog projekta, ali do sada nije bilo nikakvih zvaničnih komentara Vlade u vezi sa tim. Ipak, imajući u vidu sada već uobičajenu netransparentnost naše Vlade, ne bi bilo neobično da se zaista neka komunikacija i odvija, ali da se to krije od građana."

Kako navodi Grdinić, reka Tara je u samoj Crnoj Gori ugrožena od domaće vlasti a u pitanju je izgradnja mosta preko nje kao i dela autoputa. I ovaj projekat je finansiran kineskim sredstvima.

"Zbog izgradnje mostova Tara 1 i Tara 2, kao i Petlje Mateševo, korito Tare u tom dijelu je devastirano, izmješteno, dok je u isto nasuto na hiljade tona raznog materijala. Uzvodno, u dužini od nekoliko kilometara, rijeka se kontinuirano devastira."

On dodaje da CRBC, kao glavni izvođač radova deponuje i građevisnki otpad u blizini reke kao i da je zabeleženo ispuštanje otpadnih voda u reku.

Grdinić kaže i bilo kakva intervencija koja može imati uticaj na UNESCO zaštićeno područje zahteva ozbiljne analize i studije, a javnost tog postupka obaveza je i BiH i Crne Gore.

Da je razgovor između BiH i Crne Gore neophodan kada je reka Tara u pitanju, potvrđuje i Grdinić napominjući da svaka strana treba da bude vođena javnim interesom a ne kapitalom.

"Smatram da svaki plan koji nije u dovoljnoj mjeri usaglašen između svih strana, niti dovoljno iskomuniciran unutar zemalja ne može biti nešto na čemu se može zasnivati dobra saradnja između susjeda. Međudržavna komunikacija mora da bude javna i dobro objašnjena."
'Potpisati međunarodni ugovor'

Da nedostatak komunikacije i samovoljno zidanje hidroelektrane Buk Bijela može dovesti do ozbiljnih međunarodnih problema za BiH, kaže i docent Beogradskog Fakulteta Političkih Nauka, Miloš Hrnjaz. Njegova specijalnost je upravo međunardono pravo.

"Jedno od pitanja koje se u tom smislu postavlja je kakve su praktične posledice eventualne izgradnje hidroelektrane na teritoriji BiH po Crnu Goru i njen ekosistem. Ukoliko bi izgradnja hidrocentrale nanela ozbiljnu štetu ekosistemu Crne Gore, to bi moglo da povuče sa sobom i odgovornost BiH", kaže Hrnjaz.

On kaže da je video ekološku studiju uticaja izgradnje hidroelektrane Buk Bijela ali da nije siguran da li se ona odnosi samo na BiH ili i Crnu Goru.

"U ovom slučaju, svakako bi morala da bude urađena studija uticaja i za Crnu Goru. BiH ne može da se poziva na suverenost i pravo da svoju teritoriju i resurse na njoj koristi kako ona misli da treba ukoliko to izaziva bilo kakvu štetu (uključujući i štetu nananetu ekosistemu) u Crnoj Gori. Ukoliko bi se to desilo, Crna Gora bi imala pravo na odštetu", dalje pojašnjava Hrnjaz.

Dalju komplikaciju profesor Hrnjaz vidi i u tome što niti Crna Gora niti Bosna i Hercegovina nisu potpisnice deklaracije koja priznaje obaveznu nadležnost Međunarodnog suda pravde tako da je pitanje kako bi Crna Gora mogla da ostvari to svoje pravo.

"Možda bi u svetlu svih ovih okolnosti bilo najbolje potpisati međunarodni ugovor kojim bi se definisala prava i obaveze ove dve države u procesu izgradnje hidrocentrale. Tavih primera ima mnogo, ali ne znam da li postoji politička volja da se to tako reši."

Hrnjaz zaključuje da bi eventualno učešće Srbije u celom procesu, putem kupovine Elektroprivrede RS, moglo imati i političke posledice.

Milivoje Pantović (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

virusEpidemija COVID-19 pokazala je da je otpornija nego se to očekivalo, a svoju silinu demonstrirala je u gotovo svim zemljama bivše Jugoslavije pogađajući gradove i naseljena mjesta bez nekog jasnog logičkog reda. U Bosni i Hercegovini virus COVID-19 širio se u Tuzli i okolnim mjestima, u Sarajevu. U susjednim državama širio se u gradovima i po cijelim regijama, a najteže zdravstvene posljedice pretpila je regija Sandžaka i gradovi Novi Pazar, Sjenica i Tutin.

Ovakvom širenju zaraze najviše je pogodovalo popuštanje epidemioloških mjera, stav je infektologa dr. Ednana Drljevića koji smatra da je učinjena velika pogreška opštim ukidnjame restriktivnih zdravstvenih mjera. To se trebalo raditi postepeno uz pažljivo posmatranje ponašanja virusa na terenu dodaje, priznajući da je uvođenje sličnih zabrana, u ovom tenutku, nemoguće. Kao član kriznog štaba Zeničko – dobojskog kantona učestvuje u borbi protiv širenja pandemije neprekidno napominjući da je za sada jedna od najefektivnijih mjera u toj borbi edukacija stanovništva. Građanima se mora neprekidno objašnjavati o kako opasnoj je bolesti riječ i neprekidno se mora apelirati da se strogo poštuju mjere nošenja maski na licu, držanja fizičke distance i higijenske dezinfekcije ruku.

Doktor Drljević je ubijeđen da dođe li do daljnjeg opuštanja u poštivanju epidemioloških mjera BiH može očekivati da joj se „desi“ situacija u Novom Pazaru, dakle situacija u kojoj broj novozaraženih raste geometrijskom progresijom, a zdravstveni sistem dolazi u stanje da ne može izdržati prekomjernu navalu pacijenata. „Virus je kao tronožac“, upozorava Drljević koji insistira na tome da se shvati nejgov trostruki efekat – uticaj na ekonomiju, na psihu čovjeka i, na koncu, na tjelesno zdravlje individue. Samo kada se shvati njegova razarajuća efektivnost bićemo u stanju uspješnose se boriti protiv njega.

Po Vašem mišljenju zašto sada bilježimo iznenadni i nagli porast zaraženih COVID-19?

- To je posljedica popuštanja lockdowna i popuštanja mjera u cijeloj BiH, posebno u Fedraciji BiH, jer kada smo imali vjerske praznike mjere su velikim dijelom popuštene, ali baš naglo i mimo svih pravila struke. Veliki broj mjera ukinut je odjednom, a s druge strane ne radi se to tako nego se mjere ukidaju jedna po jedna, ali se ukidaju one mjere koje su dokazano bile dobre a ovdje je bilo mjera koje nisu bile ni poštovane pa su onda ukinute sve mjere.

Ljudi su onda praktično smatrali da je epidemija bila i prošla i počeli su se ponašati kako vidimo da se ponašaju. Ovo je posljedica tog jednog nekritičkog i ranog prestanka poštovanja mjera, a s druge strane su započeli iz EU-a da dolaze ljudi bez ikakve kontrole, naročito iz Srbije i počeo je da raste broj pacijenata koji su uvezeni sa strane i onda da se nekontrolirano širi, čak ni službe nisu radile kako treba tako da je došlo do ogromnog povećanja oboljelih.

Mi kada smo u kantonu (Krizni štab Zeničko-dobojskog kantona) analizirali odakle su oboljeli prvi slučajevi su bili iz Švedske, novouvezeni slučajevi i klasteri iz Švedske, Tutina, Novog Pazara, iz RS-a iz Teslića, a sada u ovom vremenu najveći broj slučajeva je povezan sa Sarajevom i Tuzlom.

Kada govorite da su mjere naglo ukinute da li to znači da se opet trebaju uvesti strožije mjere kako bi se suzbilo širenje virusa?

- To je sada nemoguće. Nigdje u svijetu kada ukinute najstrožije mjere počevši od policijskog sata, pa poptunog zatvaranja države, zabrane kretanja, se ne vraćaju na snagu - te mjere je nemoguće ponovo uvesti. To čak zadire u ljudska prava. Te mjere nije trebalo popuštati ili je trebalo popuštati postepeno. Sada nam ostaju ove mjere koje su sada na snazi uz eventualno mogućnosti da se te mjere pooštravaju pa da se recimo broj ljudi pri organizaciji skupova u vanjskoj sredini sa 300 smanji na 50, pa da se onda maske koje su obavezne nositi u zatvorenim prostorijama i tamo gdje se ne može ostvariti distanca da se moraju nositi i u zatvorenom i u otvorenom prostoru.

Sve ove druge mjere je nemoguće ponovo uvoditi nego treba istrajati na ovome da se te mjere koje su sada na snazi maksimalno poštuju i da se otkrivaju klasteri, odnosno da se vrši edukacija stanovništva. To je prva mjera, edukacija, dalje veliki broj testiranja i na trećem mjestu bi bio otkrivanje klastera odnosno povećanje broja ljudstva koje radi na terenu.

Po Vašem mišljenju, da li je virus oslabio ili mutirao?

- Nema dokaza nigdje, ja to pratim svakodnevno, da je virus mutirao. Najvjerovatnije da će biti da je u ljetnim mjesecima makroorganizam postao otporniji, odnosno naše tijelo postaje otpornije i gornji dišni putevi nisu propusni za viruse tako da oni mahom i ne prodiru u krv iz sluznice nego ostaju na sluznici u momentu prenošenja. To je razlog zašto je sada broj kliničkih slika manji i zašto se ti teški klinički oblici rijeđe javljaju.

Znači li to da bi sa dolaskom jeseni i hladnijeg vremena situacija mogla da se promijeni?

- Kako da ne, sigurno će se promijeniti. Ja vam to garantiram. Dolaskom jeseni, kada se u tim gornjim disajnim putovima javljaju upale i kada postoji veliki broj sezonskih infekcija, sezonske gripe, prehlade i naročito H1N1. U jesen imamo veliki broj upala pluća i upala sluznice grla i nosa, tu su i bakterijske upale pluća najčešće pneumokokne i kada dođu sva tri faktora i kada se spoje u jedan i to se dešava svake godine u zimskom periodu. Tada imamo spoj sezonske griupe i pneumokoknih bolesti i drugih bolesti disajnih puteva i sada još ako dođe infekcija COVID-19 to će biti alarmantno stanje kojim će biti teško vladati.

Postoji li još uvijek opasnost za naše zdravstvene sisteme da sa naglim povećanjem broja oboljelih dođe do opterećenja i da se dovedemo u situaciju da u BiH imam italijanski senarij, ili da se desi nešto slično ovome što se dešavalo na Sandžaku?

- Postoji mogućost. Mi možemo zahvaliti što smo, ipak, sticajem okolnosti, mjere uveli čak, neću reći na vrijeme nego prerano jer je naš Federalni krizni štab uglavnom formiran od hrvatske komponente i oni su se naslanjali na Zagreb pa su uveli prerano sve mjere što je nama jako dobro došlo. Isto tako, su dosta toga odradili i civilni štabovi na nivou kantona pogotovo tamo gdje se politika nije puno petljala u struku kao što je slučaj u Ze-do kantonu i rezultati su bili impresivni. Međutim, mi smo imali tu sreću u nesreći da smo imali maglajski scenario po firmama i u Tešnju tako da se mi nismo opuštali dok su drugi krizni štabovi maltene bili raspušteni. Kako nisu imali oboljelih prije mejsec dana onda su najednom, kada se pojavio veliki broj oboljelih, izgubili kontrolu i situaciju je sada puno teže kontrolirati. To se dešava u Tuzli i Sarajevu.

Što se tiče situacije u Sandžaku to je nastalo najviše zbog toga što su pred izbore ukinute sve mjere, organizirane utakmice, organizovani izbori, tamo se desio i Bajram baš u jeku najveće inferkcije COVID-a tako da je cijela Srbija, a pogotovu dio gdje su Bošnjaci u većini u tom dijelu je nastao taj katastrofalni scenarij. Tome je doprinjelo i što su bolnice imale osnovna sredstva, ali su bili kadrovski slabo organizirani, tako da su imali i više od deset smrtnih slučajeva, praktično, svaki dan u Novom Pazaru.

Taj scenarij je moguć i kod nas da se desi ukoliko se opustimo i ne budemo vršili testiranja, ukoliko ne budemo stalno hodali po terenu i otkrivali nove klastere i ukoliko zajedno sa vama medijima ne budemo vršili edukaciju stanovništva, a to u Njemačkoj zovu upravljanje medijima. Vi morate stalno imati nekakve poruke građanima da budu plasirane preko medija koje će doprinjeti da se situacija uozbilji i da se ta bolest uspori tako da zdravstveni sistem ima mogućnost da odgovori na sve izazove.

U Novom Pazaru, Sjenici i Tutinu situacija je eskalirala, kako kažete, zbog izbora i bajrama, i kažete da se slično može desiti u BiH. Hipotetički, šta bi značilo da neki grad u BiH pogodi pandemija razmjera kao što je ova u Novom Pazaru?

- Mi smo u Ze-do kantonu imali klaster iz Novog Pazara i taj virus je bio kod nas u cirkulaciji i možda je još uvijek. Nije tu stvar do virusa ni do otpornosti makroorganizma nego je stvar što se broj oboljelih širi geometrijskom progresijom i što se to u Novom Pazaru pustilo do maksimuma i kada se broj proširio onda je u kratkom vremenskom periodu zabilježen ogroman broj novooboljelih.

Onda smo tu imali 20 posto teže bolesnih i imamo smrtnost koju imamo i onda puno ljudi zahtijeva kiseoničku podršku i dolazak na respiratore. Ako vi imate danas 30 ljudi za respiratora a imate deset respiratora onda ćete ove druge ljude morati pustiti da umru ili da im ne pružitre kompletnu podršku, to je taj najgori scenarij iz Bergama. Mi smo sebi od početka postavili cilj da usporimo epidemiju što smo i uspjeli. Trenutno Ze-do kanton ima jednu od najpovoljnih situacija u Federaciji BiH.

Čini se da je jedino preostalo, dok se ne proizvedu vakcina i lijek, sprovoditi nefarmaceutske mjere. Koliko fizička distanca, nošenje maske i higijenska dezinfekcija ruku mogu pomoći da se suzbije širenje virusa?

- To je od presudne važnosti. Distanca i nošenje maske su od presudne važnosti. Ipak se ustanovilo, evo nakon ovih šest mjeseci koliko imamo iskustva, da je prenos zrakom najučestaliji i onda su neke dileme oko maski pale i praktično sada znamo ukoliko onaj ko je zaražen nosi masku šanse da prenese virus su manje od 10 posto. A ukoliko nosi i onaj drugi koji nije zaražen i koji je u kontaktu sa bolesnim, koji ima masku, tu su šanse da se ne razboli 95 posto.

Mi znamo da su najbolje maske koje i mi koristimo m95 maske i to su one koje stvaraju 95 posto zaštite. Kada čovjek ima obične maske, kada imaju potencijalni bolesnik i potencijalna žrtva, onda se ta mogućnost zaista smanjuje na minimum. Zaštita je gotovo optimalna. Ukoliko se još doda distanca koja je sada smanjena na jedan metar i ukoliko se izloženost tzv. ekspozicija bude ispod 15 minuta onda su šanse za dobiti zarazu minimalne.

Šta su to i kakvi su to asimptomatski slučajevi i koliko su opasni u širenju infekcije COVID-19?

- Vidim da se dosta piše u medijima i stručnim publikacijama o tome. Ja kada sam analizirao situaciju zbog predavanja u ljekarskoj komori vidio sam da su svi pacijenti imali nekakve simptme i nisam zvao to asimptomatski nego oligosimptomatski, odnosno pacijenti sa blagim i malim simptomima. Znamo zahvaljujući istraživanjima da 78 posto ljudi ima neku temperaturu preko 37,2 i ostaje samo vrlo mali broj onih koji nemaju temepraturu a i oni imaju neke simptome - promjenu okusa, kašalj, malaksalost tako da je broj tih asimptomatskih slučajeva, koji nemaju baš nikakvih simptoma, izuzetno mali.

Problem su oligosimptomatski slučajevi, pogotovo mladi ljudi koji te nekakve temepraturice i blagu malaksolost gotovo i ne primjećuju, te drugi simptomi koji su slabo izraženi i oni se ponašaju kao da su potpuno zdravi i obavljaju sve svoje funkcije i socijalne kontakte tako da šire tu bolest. Najveći širitelj bolesti, zbog svoje energije i otvorenosti, su mala djeca a najveće žrtve su njihove dede i nene. O tome treba posebno voditi računa i voditi računa o toj staroj populaciji gdje se smrt od par procenata penje na 15,8 kao što je bilo u Belgiji kod ljudi starijih od 65 godina.

Jesmo li u procesu sticanja imuniteta krda i da li će ukidanje mjera doprinjeti da se virus širi, oslabi i da se stekne kolektivni imunitet?

- To je nemoguće, to je jedna totalna zabluda. Taj švedski model koji je htio izazvati imunitet krda ostaje u perspektivi kao jedan od modela. On se sastojao od zaštite staračkih domova i bolnica a ostalo je pušteno zbog privrede - da se život normalno odvija. I mi ćemo doći u takvu fazu. A imuniteta krda nikada neće biti jer da bi to razvili morate imati preko 70 posto ljudi koji su prebolovali. Pokazalo se da se u svim državama to kreće od dva do tri posto. Da imate one koji su prebolovali a da nisu znali da su prebolovali. I u Švedskoj očekuju najviše pet posto.

Govoriti o imunitetu krda je nemoguće i to se neće desiti. Pojavljuje se jedan drugi problem. Ljudi koji su preboljeli koronu u Engleskoj već su izgubili 25 posto imuniteta, postoji mogućnost da za pola godine izgube imunitet i da ponovo obole u sljedećoj sezeni. Ali i drastične mjere restrikcija više ne dolaze u obzir. Bolest je tronošac koji se sastoji od ekonomskog dijela, psihičkog dijela i od tjelesnog razboljevanja. To je tronožac u kojem se o svakoj nozi mora podjednako voditi računa.

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

motelskiputbihOvako je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH opisao posljednji sastanak lidera vodećih nacionalnih stranaka.

Prije samo nekoliko dana mogli smo da svjedočimo još jednom propalom sastanku političkih lidera Dragana Čovića (HDZ), Bakira Izetbegovića (SDA) i Milorada Dodika (SNSD) koji su trebali da za stolom riješe sve probleme u koje su nas upravo oni uvalili.

Da odblokiraju rad institucija, da usvoje budžet, da izvrše neophodna imenovanja…

Ipak, nakon sastanka svemoguće trojke, koja je trebala vaninstitucionalno da donese najvažnije odluke u zemlji, kako se to već kod nas radi, svaki od učesnika je drugačije shvatio kakav je ishod razgovora. Dodik i Izetbegović su izašli sa optimizmom, dok je posebno zanimljiva bila konstatacija Dragana Čovića.

“Ništa se nismo dogovorili ako govorimo o dogovaranju. Ali u osnovi zadržavamo stanje koje do sada imamo.”
Na kraju, i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je zaključio, doduše sa nekoliko dana odgode, da je “dogovor pukao”, čime je budžet ostao blokiran, lokalni izbori pod upitnikom, a imenovanja državnih direktora i ministara na dugom štapu.

I sve je to nastavak 25 godina duge episode u kojoj se politički lideri u Bosni i Hercegovini sastaju, dogovaraju i “u osnovi zadržavaju stanje kakvo do sada imamo”, držeći u njemu zatočene sve građane ove zemlje koji jedini spas vide u bijegu u inostranstvo.

Stalni sporazumi za nove nesporazume - Sastanci Dodika, Čovića i Izetbegovića

Inače, dok se jedni dogovaraju ovdje je sve manje onih koji vide sebe u BiH, koji žele ovdje i u ovakavim uslovima da se obrazuju, grade karijeru, podižu porodicu, provode penzionerske dane… Čak, sve je više onih koji ovdje ne žele ni da umiru!

A najviše zbog onih koji 25 godina se dogovoaraju da ništa ne dogovore. Onih koji su svojim dogovorima o nedogovoru stvorili takvo stanje nepodnošljivosti u kojem niko ne može živjeti normalno. Osim onih zarad kojih je i napravljena ovakva situacija i zbog kojih su sve institucije i procesi podređeni interesima političkih partija.
I to sve uz blagoslaov međunarodne zajednice koja nam Dodika, Čovića i Izetbegovića nameće kao jedine faktore u procesima odlučivanje, kao spasioce društva, kao ljude u koje su utkani i sudtvo i izvršna i zakonodavna vlast!

Politički analitičar Vehid Šehić navodi da i posljednji sporazum za nesporazum pokazuje o kakvim se liderima ovdje radi. On za BUKU konstatuje da je ovo samo nastavak višegodišnje prakse u kojoj nekolicina lidera je preuzela upravljanje državom. I to na veoma loš način.

“Ko pažljivo prati ponašanje naših političara, s obzirom na njihovu neodgovornost jako je teško povjerovati u neke dogovore ili sporazume koje oni potpišu. Jer, prošlost nas uči da svaki njihov sporazum koji bude pompezno najavljen bude razlog za neki novi nesporazum. Ne treba nikog čuditi zašto se ovo dešava, kada niti Ustav niti zakoni ne poznaju odgovornost za ovakvo ponašanje. Nije prihvatljivo da država BiH nema budžet. U svakoj normalnoj državi ukoliko se ne donese budžet raspušta se parlament. Neprihvatljiva je činejnica da mi i danas imamo odluku o privremenom finansiranju. Ovdje bi jedina mjera koja bi dala rezultat bila suspendovanje svih prava po osnovu njihovog radnog odnosa u institucijama ove države i da im se suspendira pravo na bilo kakvu naknadu. To je metod koji jedino daje rezultate u državi sa neodgovornim političarima. Podsjetiću da je prije desetak godina u Brčko Distriktu donesena jedna ovakva odluka kada se političke stranke nisu mogle dogovoriti oko sastava vlade. Nakon što im je zaprijećeno suspenzijom svih materijalnih prava u roku od dva dana oni su formirali vladu”, rekao je Šehić.

On navodi da je ovo što rade Čović, Izetbegović i Dodik neodgovorno prema građanima, prema Ustavu i prema svima…

“Šta ovdje vrijedi ustav i zakoni kada se odluke sudova ne poštuju. Tako da možete sve očekivati od ovih političara jer nema nikakvih sankcija”, kaže Šehić i dodaje da je najveća tragedija jedne države koja želi da bude demokratska i pravna što se odluke donose u kafanama, a ne u nadležnim institucijama.

“Nažalost, tome je kumovala međuarodna zajednica podstaknuvši praksu da se važne odluke donose van institucija ove države po mjestima koje nikako nisu prikladne kada je u pitanju država i državni interes. I mi smo napravili jedan veliki vašar od ove države. Zašto onda imamo zakonodavnu i izvršnu vlast ako o sudbini većine građana odlučuje trojica ljudi”, kaže Šehić i podsjeća:

“Sjetite se samo kako su predstavici EU banalne stvari i postupke političara proglašavali za istorijske, iako smo mi koji živimo ovdje na svojoj koži osjetili sve suprotno tome. Oni su često bili previše darežljivi prema nestašnim političarima.”

Prema riječima našeg sagovornika, na kraju, i pored sveopšteg stanja odgovornost je na nama kao građanima ove države.

“Oni su ubili bilo kakav aktivizam u nama jer su uništili bh. društvo praveći svoje tri etnička društva kojima se vrlo lako manipuliše u državi kao što je BiH i to strahom od drugog. I to je oprobani recept kojim oni danas vladaju u ovoj državi i zato je BiH na začelju u Evropi kada su u pitanju svi progesivni tokovi. Nekad se stakne dojam da je ovo jedno pozorište u kojem su podijeljene uloge i svako ima u datom trenutku svoju ulogu da destabilizira situaciju. I onda, taj strah od budućnosti stvara tu neku vrstu apatije da se ništa ne može promijeniti i to je najveća bolest u kojoj BiH trenutno živi”, rekao je Šehić.

 

(6yka.com)

Stranica 15 od 62

S5 Box