Vijesti iz BiH
BiH

BiH (858)

Ocijeni...
(0 glasova)

poljoprivredaAziz Šunje, profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže da utjecaj pandemije i poduzetih zabrana za njeno suzbijanje na javni sektor ovisi od vrste preduzeća, konteksta biznisa kojim se bave.

"Činjenica je da je javni prijevoz potpuno zaustavljen te su kompanije kao što je GRAS najpogođenije. Željeznice su obustavile putnički prijevoz, ali oni funkcionišu u domenu teretnog saobraćaja, a njima je to osnovni biznis. S druge strane, imate BH Telecom koji odlično radi jer je to takva industrija koja u ovom vremenu nije izgubila, nego dobila", kazao je Šunje.

Autoceste Federacije BiH više su investicijski opredijeljene, nastavlja on, a gubitak prihoda bit će uslovljen činjenicom da se ljudi manje kreću, time i manje plaćaju cestarinu.

"Ima industrija koje su koronom mnogo više pogođene, kao što je generalno prijevoznička", kaže Šunje te navodi kako komunalna preduzeća posluju bez teškoća.

Šunje smatra da najave smanjenja kapitalnih investicija zbog usvajanja tzv. "korona-zakona" nisu pravi potezi te da bi nakon zaustavljanja pandemije aspekt javnih radova mogao premostiti taj "gap" koji je nastao.

"Mi nažalost imamo puno prostora za javne radove kada je riječ o autocestama. Kažem 'nažalost' jer je sve to trebalo biti puno ranije završeno. Bez oklijevanja treba nastaviti kapitalne investicije, a mi tu imamo dva resora autoceste i Blok 7 TE Tuzla i to bi se koliko vidim trebalo nastaviti", zaključio je Šunje.

Profesor Šunje kaže kako je pandemija pokazala da u vrijeme krize u svojim rukama treba držati ključne pretpostavke za normalan život.

"Nema dvojbe da su to energija, putna infrastruktura, a morao bi se pojačati sektor poljoprivrede. Jedna od naučenih lekcija na nivou države je da bi trebalo znatno podići poljoprivredu, ali ne samo u smislu proizvodnje poljoprivrednih artikala, nego i prerađivačkih kapaciteta. Imamo AS Holding, Madi, Akovu..., ali je to nedovoljno. Hrana, energija, telekom, putna i željeznička infrastruktura stvaraju pretpostavke normalnog života, logično je da su u javnom sektoru, jer imaju karakter javnog dobra", zaključio je u razgovoru za Klix.ba Aziz Šunje.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

traktorVakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini već 15 dana intenzivno obavlja sjetvu na 116 hektara vakufskog zemljišta, a na toj površini se siju kukuruz, krumpir, luk, grah i heljda zavisno od područja gdje se vrše sjetva i sadnja i u skladu sa klimatskim uvjetima

Direktor Vakufske direkcije IZBiH Senaid Zajimović je u intervjuu za Fenu obrazložio da su uradili analizu kapaciteta poljoprivrednog zemljišta koje nije iskorišteno a koje se može upotrijebiti za proljetnu sjetvu.

U tom kontekstu su sa medžlisima iz cijele BiH napravili analizu i spisak zemljišta sa specifikacijom vrste sadnje i potrebnim materijalnim sredstvima da bi ta sadnja bila završena.

– Riječ je o 116 hektara zemljišta ili 1.160 dunuma zemlje. Plan je napravljen da se na toj površini posiju kukuruz, krumpir, luk, grah i heljda zavisno od područja gdje se vrše sjetva i sadnja i u skladu sa klimatskim uvjetima – kazao je Zajimović.

S obzirom da se radi o potrebi osiguranja većih finansijskih sredstva, informacije o mogućnosti proljetne sjetve dostavili su Rijasetu IZ u BiH i Rijaset je dao saglasnost da se ide u implementaciju.

– Mi smo zajedno sa medžlisima već prije petnaestak dana krenuli sa sjetvom i ona se privodi kraju. Možemo reći da će biti zasijano više od 116 hektara vakufskog zemljišta. Direktna sadnja na terenu će biti izvršena od medžlisa i džemata – kazao je Zajimović.

Dodao je da su medžlisi bili zaduženi da organiziraju sjetvu i sadnju u skladu sa svojim mogućnostima, a Rijaset IZ u BiH je svakom od tih medžlisa uplatio finansijska sredstva koja su im bila potrebna.

– Sredstva koja će biti uložena su vlastita sredstva i mi nismo za ovu namjenu tražili sredstva od države niti bilo kojih struktura državnih organa. Smatrali smo da država treba pomoći fizičkim osobama i pravnim subjektima kojima je primat poljoprivredna proizvodnja – naveo je on.

Prema informacijama sa terena, Zajimović kaže da je organiziranost džemata odnosno medžlisa prilikom sjetve i sadnje bila dobra i veliku pomoć i podršku su pružili džematlije.

Kada je u pitanju raspodjela plodova odnosno prinosa, nakon što budu prispjeli, Islamska zajednica će odlučiti kako rasporediti te prinose.

Ali, iz dosadašnjeg iskustva, Zajimović navodi da će prinos biti raspoređen prema medresama, dječijim vrtićima, studentskim domovima, narodnim kuhinjama, nevladinim organizacijama i svima onima koji će biti u stanju potrebe za tim proizvodima.

– Želim da naglasim da nije cilj ove sjetve ostvarivanje prihoda kroz prodaju prinosa, cilj je da Islamska zajednica da doprinos u vremenu pandemje koronavirusa kada će zasigurno faliti određenih poljoprivrednih proizvoda i kako bismo umanjili ovisnost od uvoza – istakao je Zajimović.

Osim vlastite poljoprivredne proizvodnje, Vakufska direkcija IZ u BiH je također slobodnu vakufsku zemlju ponudila i fizičkim osobama koje imaju želju za sjetvom a nemaju vlastitog zemljišta.

– I po ovom principu, odziv je bio veliki i medžlisi koji su imali slobodnih vakufskih parcela ustupali su ih određenim osobama na korištenje. Mi ćemo nastaviti sa ovim aktivnostima na jesen kada bude aktuelna jesenja sjetva – zaključio je direktor Vakufske direkcije u BiH Senaid Zajimović u intervjuu za Fenu.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

minielektranaNa pet lokacija južno od Sarajeva počela je izgradnja malih hidroelektrana (MHE). Iako je vanredna situacija zbog pandemije koronavirusa zaustavila život u BiH i svijetu, očito nije uspjela zaustaviti uništavanje prirodnih dobara.

Tako se gradnja malih hidroelektrana intenzivira na netaknutim rijekama poput Bjelave, Male Bjelave, Vrhovinske rijeke, Željeznice i gornjeg toka rijeke Prače. Kako su naveli iz Koalicije za zaštitu rijeka u BiH, neke od ovih elektrana nemaju ni dozvole za gradnju.

Upozoravaju da investitori koriste priliku dok su inspekcije fokusirane na sprečavanje širenja virusa, te da rijeke i potoke pregrađuju i stavljaju u cijevi i time sebi pribavljaju finansijsku korist na štetu svih građana u BiH.

Zbog vandredne situacije građani nisu u mogućnosti da javno djeluju. Osim toga, kako navode iz Koalicije i Hrvatska je iskoristila krizu izazvanu koronavirusom da napravi korak naprijed ka otvaranju skladišta nukelarnog otopada na samoj granici s BiH i to svega nekoliko metara od rijeke Une i vodozaštitne zone izvorišta vode Novog Grada.

Male hidroelektrane u BiH, gradnja započeta tokom pandemije Male hidroelektrane u BiH, gradnja započeta tokom pandemije

Osim toga, kako navode i izgradnja MHE na Vrhovinskoj rijeci također je nezakonita. Također navode da se oko Sarajeva ubrzano mijenjaju regulacioni planovi, i to skriveno od javnosti i tako uništavaju vodozaštitnu zonu i pustošenje prirodnih resursa.

Iz Koalicije za zaštitu rijeka u Bosni i Hercegovini pozvali su nadležne, prije svega premijere i predsjednike FBiH i RS-a da bezuslovno i hitno proglase moratorij na izgradnju malih hidroelektrana i na izdavanju novih koncesija.

"Podsticaji malim hidroelektranama moraju biti ukinuti, a sredstva prikupljena od naknada za obnovljive izvore energije usmjerena na oživljavanje sada prijeko potrebne domaće proizvodnje bez štete po životnu sredinu. Istovremeno se mora najstrože zaštititi pravo na čistu vodu i onemogućiti privatizacija vodnih resursa i vodosnabdijevanja, a stanovništvu garantovati pravo na pitku vodu kao jedno od temeljnih ljudskih prava"; kazali su iz koalicije.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

novalicPremijer Federacije BiH Fadil Novalić dočekao je na Međunarodnom aerodromu Sarajevo pošiljku od 80 respiratora, koji su stigli danas iz Pekinga, a koje je Vlada Federacije BiH kupila za potrebe zdravstvenog sistema.
Riječ je o 80 respiratora sa po dva izlaza, koji mogu biti i mobilni i stacionarni, te su kao takvi trenutno najtraženiji na tržištu.

– Važna je pomoć naših prijatelja širom svijeta, kao i naših domaćih firmi i donatora, te koristim i ovu priliku da im se zahvalim. Ali je važna i naša moć da, kao institucije, nabavljamo ono što nam je potrebno, naročito u nezapamćenim uslovima konkurencije na tržištu medicinske opreme.

Sa ovom, dosada najvećom pošiljkom respiratora, naš zdravstveni sistem bit će još jači za suočavanje sa pandemijom. Pored ovih 80 respiratora, koje ćemo isporučiti širom FBiH, uskoro će stići ostatak pošiljke od 20 respiratora, što će biti ukupno 100 novih respiratora – rekao je premijer Novalić.

On je kazao da su ranije nabavljeni testovi, zaštitna odjela i druga oprema i nastavit će dobavljati svu potrebnu opremu.

– Vlada će, kao i dosad, sa snagom svojih resursa biti na raspolaganju našem zdravstvenom sistemu i ljekarima koji su na prvoj liniji odbrane – naglasio je Novalić.

(Fena)

Ocijeni...
(0 glasova)

motelskiputbihSamo će vlast i poneki poslodavac ostati poslije korona virusa. Sve ostalo nema velike šanse za preživljavanje, ako je suditi prema izmijenjenom budžetu koji je predložila Vlada entiteta Federacija BiH, a Zastupnički dom usvojio. Da bi izmjene stupile na snagu mora ih potvrditi Dom naroda. Rebalans budžeta bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH usvojen je u Parlamentu u iznosu od 2,7 milijardi eura, što je za 11 odsto više nego je prvobitno planirano.

Entitetski budžet je, prema riječima premijera Fadila Novalića, u deficitu od 380 miliona eura zbog izuzetnog pada prihoda uzrokovanog mjerama prevencije Covida-19. Ukupni izdaci za materijalne troškove su povećani za 1,9 miliona eura, ali za nabavku materijala i sredstava zaštite i spašavanja na stavci entitetske uprave Civilne zaštite. Najznačajnija prestrukturiranja u budžetu su, što je i logično, na tekućim transferima, kako u smislu ušteda, tako i povećanja iznosa na određenim ekonomskim stavkama, objasnio je Novalić.

Najveća umanjenja su izvršena u resoru za boračka pitanja oko 11 miliona eura, za uvezivanje staža oko 3,6 miliona, 2,6 miliona za izbjeglice. Nauka, obrazovanje i kultura gotovo su ostali bez budžetskih transfera, a transfer političkim strankama je umanjen za oko 50 odsto. Premijer je napomenuo da individualna prava boraca neće biti umanjena, niti će biti ugrožena redovnost isplata njihovih prinadležnosti.
Obmana penzionera

Za bivše borce je Novalić možda i u pravu, ali je zato penzionere obmanuo. Penzije, istina, neće biti umanjene, ali neće biti ni povećane na šta se Vlada ranije obavezala i dala čvrsta obećanja. Sudeći prema ranijim iskustvima, pripadnici boračkih populacija i penzioneri će trljati ruke zahvaljujući sudbini što im, eto, primanja nisu smanjena, pa makar i ne bilo povećanja. E sad treba udarati vlast njenim oružjem. Populizmom. I to ne treba kriti. Da, populistički je, ali plaće izabranim nositeljima vlasti i imenovanim zvaničnicima nisu umanjene. Baratalo se istina nekim procentima u rasponu od 10 do 20 odsto, ali ne proporcionalno visini primanja, nego linearno. I sve to zamotano u paket smanjenja plaća uposlenicima u javnom sektoru. Kad je sindikat upozorio da bi se takvim smanjenjem prekršilo nekoliko zakonskih odredbi i kolektivnih ugovora, a to dovelo do brojnih, milionski teških, tužbi- od toga se odustalo.

Prihvaćeno je smanjenje paušala i nekih drugih naknada u Zastupničkom domu, ali i tu su se pojavili problemi. Naknade za smještaj zastupnika trebalo bi da budu smanjene na 50 eurocenti, ali to se ne može primjenjivati za postojeće ugovore sa stanodavcima koji su obligatorni. A smanjenje bi se primjenjivalo dok traje pandemija. Da li to vrijeđa inteligenciju, prosudite sami.
Odbijeni amandmani

Brojni amandmani opozicije na predloženi rebalans su odbijeni. Nisu prihvaćeni argumenti da su mnogim umjetnicima, uposlenicima u oblasti kulture budžetski transferi jedini izvor prihoda, da su mnogi od njih slobodni umjetnici koji su, skupa sa svojim kolegama iz drugih branši, upravo u vrijeme krize bili uz građane i osmišljavali različite programe koje su polasirali putem društvenih mreža. Umanjena su izdvajanja za obrazovanje što je posebno osjetljiva oblast i u normalno vrijeme, a pogotovo u krizi sa potencijalnim teškim posljedicama, ne samo na rezultate u učenju, nego i na mentalno zdravlje učenika. Ima li uopće potrebe govoriti kako se ignorantski stav vlasti prema nauci i naučnim radnicima nije promijenio i rebalansom budžeta je temeljno potvrđen.

Nije prihvaćen ni amandman o dodjeli 500 hiljada maraka Memorijalnom centru Srebrenica Potočari kojeg ove godine čeka teška i odgovorna misija organiziranja 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone UN-a Srebrenica-Potočari 1995.“

Zanimljivo je da su transferi u najpogođenijoj bh. privrednoj grani u ovoj krizi, turizmu, također umanjeni. Ali drugim zakonom, javnosti poznatijem kao korona-zakon, firmama kojima je bio zabranjen rad dio troškova za plaće i doprinose radnika bit će refundiran. Teško da bi navođenje brojeva uporedno dokazalo tvrdnju, ali turizam je jednako značajan za ovo društvo kao kultura, umjetnost, sport. Odnos vlasti to ne pokazuje.
Obustava sporta

Obustavljena su sva sportska dešavanja, prihodi sportskih klubova i udruženja su potpuno presušili. I njima je potrebna pomoć. To je razlog zašto se svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini obratio državni Olimpijski komitet. Pogođena je čitava sportska industrija i svi njeni sudionici kao što su sportisti, treneri, instruktori, zaposlenici u sportskim organizacijama, volonteri, sudije, delegati, fitnes klubovi, sportske dvorane i drugi, navodi se u pismu koje je Olimpijski komitet BiH uputio Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH te entitetskim i kantonalnim vladama. Ne samo da su izgubljeni direktni prihodi, nego i sponzorstva, te dotacije iz javnih izvora. Pri tome, fiksne troškove moraju plaćati što dovodi do toga da se sportistima, trenerima i zaposlenicima daju otkazi. Hoće li preživjeti do trenutka da stignu na red za pomoć na listi prioriteta vlasti?

Udruženja radnika u kulturi, umjetnosti, sportu nude i pojedinačna rješenja vlastima. Vlade do ovog trenutka nisu imale sluha. Tako su iz Udruženja likovnih umjetnika primjenjenih umjetnosti i dizajnera (ULUPU) BiH otvorenim pismom zbog rebalansa budžeta kakav je prihvaćen u Zastupničkom domu predložili da Vlada Federacije BIH donese mjere po kojima će u narednih godinu dana dati prednost članovima i članicama strukovnih Udruženja sa teritorije Federacije BIH u odnosu na druge umjenike iz inozemstva za angažiranje na poslovima koje mogu obavljati, a odnose se na grafički dizajn, unikatno oblikovanje, scenografiju, fotografiju, kostimografiju, marketing za koje Vlada Federacije BIH i resorna ministarstva budu imali potrebu.

Nevladine i humanitarne organizacije, organizacije civilnog društva također su ostale bez budžetskih transfera. I oni, kao i niz već pobrojanih uposlenika u njima, poreski su obveznici, uplaćuju doprinose na plaće svojih radnika, imaju redovne troškove za održavanje svojih djelatnosti. Nema zasad u nijednom planu pomoći onima koji su pogođeni posljedicama mjera za suzbijanje zaraze.

Pitanje transparentnosti

Kad nedostaje novaca za svakodnevni život, ko još brine za transparentnost. Ali važno je znati da rebalans entitetskog budžeta nije objavljen na zvaničnim stranicama ni Ministarstva finansija, ni Vlade, ni Parlamenta. U vanrednim okolnostima, u skraćenim procedurama, na online sjednici Zastupničkog doma koja je bila sve, samo ne sjednica dostojna zakonodavnog tijela, transparentnost je ključno oružje vlasti koja se hoće predstaviti ozbiljnom i sposobnom.

Ako dio uposlenika službi fizički nije bio na poslu, operativni poslovi postavljanja dokumenata na jednu od stranica mogli su biti obavljeni od kuće. Tako da opravdanja nema, osim ako to ne pokazuje odnos vlasti prema javnosti o čijim je glavama koliko jučer odlučivala. Povjerenje će se početi vraćati onog trenutka kad ljudi na vlasti shvate da im se ne vjeruje.

A takav odnos običnog puka izazvali su svojim dnevno-političkim, kalkulantskim potezima, tretirajući narod „ćoravom mačkom koju svežeš kanapom i vučeš gdje hoćeš“.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Benjamin Butković (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

dzaferovicPredsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović primio ambasadora Islamske Republike Pakistan Muhammada Khalida Raoa i tom prilikom su razgovarali o aktuelnoj tematici ilegalnih migracija, što je naročito interesantno u kontekstu jučerašnje poruke ministra Fahrudina Radončića.
Ambasador Rao informisao je predsjedavajućeg Džaferovića da je Ambasada Pakistana spremna za punu saradnju s institucijama BiH u borbi protiv ilegalnih migracija i da to nije bilo, niti će biti dovedeno u pitanje. Predsjedavajući Džaferović je naglasio da je Bosna i Hercegovina zainteresovana da zajedno sa svojim partnerima rješava pitanje ilegalnih migracija.

Naglasio je da su pri tome neprimjerene i nedopustive prijetnje i uvrede ambasadorima akreditovanim u našoj zemlji.

Džaferović se ovdje referirao na jučerašnju izjavu ministra sigurnosti Fahrudina Radončića koji je kazao da pouzdano zna da neke zemlje poput Pakistana neće sarađivati o pitanju ilegalnih migracija, a s obzirom na to da je iz Pakistana najviše migranata u BiH, poručio je da bi zbog toga i ambasador Pakistana mogao biti proglašen nepoželjnom osobom u našoj zemlji.
Sagovornici su ocijenili da su bilateralni odnosi Bosne i Hercegovine i Islamske Republike Pakistan izuzetno dobri te da se odvijaju u duhu prijateljstva dvije države. Konstatovano je da Bosna i Hercegovina od prvog dana svoje nezavisnosti ima izuzetnu podršku Pakistana, a ona je naročito bila vidljiva tokom agresije na našu zemlju. Istovremeno, Bosna i Hercegovina je pružala pomoć Pakistanu u teškim trenucima, kakav je bio veliki zemljotres iz 2005. godine.
Razgovarano je i o detaljima ranije dogovorene posjete predsjedavajućeg Džaferovića Pakistanu, koja bi trebalo da doprinese dodatnom jačanju prijateljskih odnosa dviju država. S obzirom na pandemiju koronavirusa, posjeta će biti realizovana čim to dozvole okolnosti.

Predsjedavajući Džaferović je ambasadora Raoa zamolio da prenese iskrene čestitke premijeru Pakistana Imranu Khanu i pakistanskom narodu, povodom početka ramazana.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

radoncicMinistar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić izjavio je danas na vanrednoj konferenciji za novinare da je od direktora Službe za poslove sa strancima BiH Slobodana Ujića tražio da utvrdi tačan broj ilegalnih ekonomskih migranata kako bi se krenulo u proces njihove deportacije iz BiH.

Radončić je prvo najavio poduzimanje oštrih mjera protiv migranata, a onda je izrekao skandaloznu prijetnju pakistanskom ambasadoru, odnosno Pakistanu.

“Pouzdano znam da pojedine zemlje, kao Pakistan, neće biti kooperativne u ovoj priči, a najviše ekonomskih migranata imamo iz Pakistana i Afganistana. Ako odbiju da sarađuju, ja ću tražiti da se pakistanski ambasador proglasi personom non grata i da se uputi u svoju državu. Mi ne možemo izigravati bespomoćnu vlasti”, zaprijetio je Radončić.

Zaista je veliko poniženje za Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake da se naš ministar sigurnosti ovako skandalozno odnosi prema diplomatskom predstavniku zemlje koja nam oduvijek bila prijatelj, zemlje koja je pružila nesebičnu podršku našem narodu u odbrani agresije i genocida. Ne znamo da li Fahrudin Radončić ovo radi smišljeno kako bi odvratio prijateljski Pakistan od naše zemlje, međutim ovaj skandal zaslužuje da on odmah podnese ostavku.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac2Rebalans budžeta bh. entiteta Federacije BiH za ovu godinu, iako je 2020. tek ušla u četvrti mjesec, danas će se po hitnoj proceduri naći pred federalnim zastupnicima. I u njemu mnoga rezanja izdvajanja za troškove zaposlenih u institucijama Federacije BiH, sredstava za kapitalne investicije, dijela novca planiran za demobilizirane borce, za raseljene osobe i povratnike, za invalidnine, za dobitnike ratnih priznanja... ali i sredstava planiranih neprofitnim organizacijama, zatim novca namijenjen za razvoj nauke i kulture, ali i najugroženijim grupama.

Jedno od umanjenja su i transferi za invalidnine u iznosu od 5,6 miliona konvertibilnih maraka (2,9 miliona eura).

"Ako bi ovaj prijedlog bio prihvaćen u parlamentu, on bi predstavljao krajnje nehumanu odluku i nastavak diskriminacije osoba sa posebnim potrebama", upozorio je u pismu zastupnicima Mustafa Mehić, student četvrte godine Pravnog fakulteta u Sarajevu i osoba s invaliditetom.

U pismu zastupnicima upućenom pred sjednicu naveo je da "smanjivanjem primanja mnoge osobe s invaliditetom više ne bi mogle sebi priuštiti čak ni minimalnu ishranu i kupovinu neophodnih lijekova i pomagala, a mnogima koji se školuju nastavak obrazovanja bio bi onemogućen".

"Najveći broj primalaca invalidnine i naknade za tuđu pomoć nije u radnom odnosu. Navedena primanja ovoj kategoriji građana Bosne i Hercegovine predstavljaju jedini izvor primanja, iako su ona manja od najniže plaće u Federaciji BiH", upozorio je Mehić.

Mehić: Diskriminacija 'neratnih invalida'

Postojeća zakonska rješenja diskriminiraju tzv. 'neratne invalide' u odnosu na ratne invalide i civilne žrtve rata, tvrdi u pismu federalnim zastupnicima Mustafa Mehić, osoba s invaliditetom.

Podsjeća kako Bosna i Hercegovina jeste potpisnica međunarodne konvencije kojom se zabranjuje diskriminacija invalida po osnovu uzroka invalidnosti, ali i upozorava kako "nezakonita praksa traje već godinama i navedenim prijedlogom Vlade Federacije BiH diskriminacija tzv. 'neratnih invalida' se nastavlja i produbljuje".

"Iz navedenih razloga obraćam se svim zastupnicima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zahtjevom i molbom da na predstojećoj sjednici odbiju prijedlog Vlade Federacije BiH o smanjenju naknada osobama sa invaliditetom u Federaciji BiH, kao kategoriji građana čiji se izuzetno težak položaj navedenim prijedlogom dodatno pogoršava", poručio je Mehić.

Apelirao je i na "ljudskost i osjećaj odgovornosti prema najugroženijim kategorijama građana".

No, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacija Bosne i Hercegovine Mirsad Zajimović kaže da ne bi trebalo biti problema oko usvajanja rebalansa federalnog budžeta za 2020. godinu, koji će se na sjednici tog doma naći u četvrtak.

Moraju pomoći privredi

Kazao je da je nemoguće pomoći privredi u Federaciji Bosne i Hercegovine bez zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, koji predviđa oko 500 miliona konvertibilnih maraka (oko 250 miliona eura) pomoći pogođenoj privredi, ali da taj zakon nije moguće provesti bez rebalansa budžeta.

Čak ukoliko opozicija bude glasala protiv rebalansa, teško da on može biti odbijen.

Vladajuća koalicija u federalnom Parlamentu, sastavljana od Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, Saveza za bolju budućnost (SBB) Bosne i Hercegovine i Demokratske fronte (DF), imaju više od potrebnih 50 mjesta u Parlamentu, ukoliko ta koalicija ostane dosljedna, što ne mora biti pravilo u Bosni i Hercegovini.

Sjednica će biti održana elektronski, prvi put u historiji federalnog Parlamenta.

Ukoliko rebalans budžeta bude usvojen na Zastupničkom domu, ide na potvrđivanje i u Dom naroda Parlamenta Federacije.

Bez posla ostali deseci hiljada radnika

Najmanje 490 miliona konvertibilnih maraka (oko 245 miliona eura) manje bit će uplaćeno u federalnu kasu ove godine zbog pandemije novog korona virusa.

Iz federalnog Ministarstva finansija potvrdili su da očekuje manje prihoda od poraza na dobit, manju naplatu doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje, ali i pad neto prihoda od indirektnih poreza.

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača rekao je da je za nešto manje od mjesec dana, zbog posljedica pandemije korona virusa, na području Federacije Bosne i Hercegovine bez posla ostao skoro 20.000 radnika, čime je federalni budžet ostao bez značajnih sredstava iz poreza.

Kako bi pokrili gubitak u budžetu, ali i osigurali novac za pomoć pogođenoj privredi, federalna Vlada želi rebalansom smanjiti planirane troškove za ovu godinu u visini od oko 200 miliona konvertibilnih maraka (oko 100 miliona eura), a ostatak nedostajućeg novca planira namiriti iz kredita.

Stabilizacijski fond za pomoć privrednicima od 500 miliona konvertibilnih maraka Vlada također planira popuniti kreditima.

Umanjena sredstva najugroženijim grupama

Budžet Federacije Bosne i Hercegovine veći od 4,9 milijarde konvertibilnih maraka (oko 2,5 milijarde eura) planiran za ovu godinu Vlada šalje Parlamentu na rebalans, tražeći da on, uključujući nova zaduživanja, bude povećan na 5,5 milijardi konvertibilnih maraka (oko 2,8 milijardi eura).

Kada je riječ o uštedama, Vlada planira srezati izdvajanja za troškove zaposlenih u institucijama Federacije za 18,5 miliona konvertibilnih maraka (oko 9,3 miliona eura).

Smanjena su i sredstva za kapitalne investicije te se kaže kako se realocira 150 miliona konvertibilnih maraka (oko 75 miliona eura) predviđenih za izgradnju putne infrastrukture.

Planirano je smanjenje subvencija javnim preduzećima i privatnim poduzećima.

Nevladine organizacije i pojedinci već su reagirali, kritizirajući Vladu da umanjuje novčana davanja najugroženijim grupama.

Opozicija: Bez odgovora na krizu i izazove

No, rezanje troškova ne znači da će korisnici budžetskih sredstava dobiti manje novca.

Primjerice, uposleni u administraciji neće dobiti manje plate, ali ne bi trebalo biti novih zapošljavanja u administraciji.

Zastupnik u federalnom Parlamentu Nihad Čolpa (Građanski savez) rekao je da je rebalans budžeta slab i nedostatan i da on u njemu ne vidi odgovore na krizu i izazove koji dolaze.

"Za razliku od zdravih svjetskih ekonomija, koje su svoje ekonomske mjere bazirali na sprečavanju smanjenja potrošnje, tako što su brzim djelovanjem osigurale primanja svojim građanima, Federacija Bosne i Hercegovine ide u suprotnom smjeru, koji može dovesti do gašenja malih biznisa i hiljada novih otkaza. Ukoliko hitno ne promijenimo pristup, mali biznisi neće moći preživjeti, a time bi izlazak iz krize postao sve teži", rekao je Čolpa za Al Jazeeru.

Irfan Čengić iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine kaže da Vlada pokušava "računovodstvenim trikovima" pokazati navodne uštede, dok su u suštini ti troškovi svakako bili nepotrebni.
Smanjiti troškove administracije i parlamenata

"Rebalans budžeta je usko vezan za 'Korona zakon', a naša ključna zamjerka je što u tom zakonu nema predviđenih sredstava za subvenciju plata", kazao je Čengić.

Ramo Palalić sa Odsjeka za Menadžment na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) kaže da svaki strateški potez nosi sa sobom pozitivne i negativne efekte, no Vladi u svakom slučaju savjetuje više ulaganja u mala i srednja preduzeća.

Za Al Jazeeru je rekao da je EU ekonomija bazirana na malim i srednjim preduzećima, čak 99 posto (EU, 2013) te da država treba intervenirati i pomoći ovu kategoriju.

Kazao je da bi trebalo smanjiti troškove administracije, a posebno troškove parlamenata, koji su enormni.

"Naša država treba imati tijelo sastavljeno od stručnjaka, koji će kreirati državnu strategiju razvoja [do deset godina] te na osnovu toga da se svake godine izradi budžet. Koliko znam, mi to nemamo", kaže Palić.

Armin Aljović (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

islamskazajednicaNedim Hrbat, direktor programa Media centra Islamske zajednice BiH, kazao je u razgovoru za Vijesti.ba kako je uvjeren da će BIR TV ispuniti velika očekivanja gledalaca.
Hrbat kaže da pripreme za pokretanje BIR TV, televizije Islamske zajednice traju zapravo dugo vremena.

“Podsjetit ću da je RTV BIR registrovan kao radio i televizija, što otkriva nakanu Osnivača, Islamske zajednice u BiH, i svijest o potrebi za televizijskim kanalom. Prvi konkretan iskorak u tom pravcu bilo je pokretanje TV produkcije, potom realizacija različitih programskih sadržaja, Ramazanskog programa, dokumentarnih filmova, a potom i izgradnja privremenog TV studija u kojem smo više godina realizirali dijaloške serijale. Zato smo ovaj projekat i mogli finalizirati u ovako kratkom periodu“, kaže on.

On dodaje da su vanredne okolnosti ovaj proces ubrzale i, eto, dovele do kraja, odnosno početka emitovanja TV programa.

Velika očekivanja i vanredne okolnosti

“ Jedan mali tim ljudi ovaj je projekat priveo kraju. Ponosan sam jer sam bio dio tog tima. Nema mnogo ljudi koji bi se prihvatili ovako velikog izazova, u ovako kratkom periodu, uz to i u vanrednim okolnostima“, kaže naš sagovornik.

Kada je u pitanju sadržaj programa koji će emitirati BIR TV, on kaže da je BIR TV porodična televizija koja promoviše islamske vrijednosti.

“Naravno, kada u ovom smislu govorimo o Islamu, onda kažemo i da Islam obuhvata život u svim njegovim vidovima i sferama. Nastojat ćemo obuhvatiti područja vjere, odgoja i obrazovanja, ali i privrede, nauke i kulture, tradicije, itd. Cilj TV programa jeste da sadržaje koji nastaju u produkciji BIR TV ili sadržaje vanjske produkcije a koji se emitiraju na kanalu BIR TV prepoznaju svi ljudi dobre volje. Naša misija je ljudima ponuditi sadržaje koji promiču dobro, a u duhu vjere islama, tradicije bosanskih muslimana i misije i ciljeva Islamske zajednice, te Bosne i Hercegovine kao domovine“, pojašnjava direktor programa.

Hrbat ističe kako je svjestan velikih očekivanja, i da će nastojati ispuniti i opravdati očekivanja javnosti.

“S obzirom na ogromnu podršku i dobre reakcije na vijest o pokretanju TV kanala, vjerujem da ćemo u dogledno vrijeme i početi ostvarivati zadate ciljeve. Možda ne u početku, ali u dogledno vrijeme svakako da. Za početak, fokusirali smo se na mjesec Ramazan. Tokom ovog mjeseca program će se emitovati deset sati dnevno“, ističe Hrbat.

Domaća i strana produkcija

Što se tiče produkcije programa, Hrbat kaže da je u pitanju i vlastita, i domaća, ali i strana produkcija.

“Radi se o programu kojeg smo realizirali tokom proteklih godina i kojeg smo besplatno ustupali zainteresiranim medijima, programu kojeg smo uspjeli realizirati u ovom kratkom periodu, i nabavljenim programskim sadržajima. U narednom periodu planiramo i projekte koprodukcije. Saradnja u pravcu nabavke i proizvodnje TV sadržaja bit će intenzivna u narednom periodu. Bit ću otvoren, nismo imali dovoljno vremena na raspolaganju da realiziramo sve ili neke ideje koje imamo, ali, gledamo naprijed. Vrijeme je pred nama“, kaže Hrbat.

Gdje se može gledati

On kaže da će za početak korisnici Moje TV i Telemacha moći gledati program BIR TV, ali da će svakako nastojati da ostvare saradnju i sa drugim kablovskim operaterima, ali i da stignu do regiona i dijaspore.

Hrbat na kraju ističe da opseg medijskog djelovanja Islamske zajednice u BiH nije ograničen samo vjerničkom populacijom, te aktivnim i pasivnim članovima Islamske zajednice u BiH.

“Islamska zajednica u svom radu, njeni alimi, imami, profesori, kao i njeni medijski djelatnici, uvijek su imali i imaju u vidu multireligijsku stvarnost Bosne i Hercegovine. Zato će BIR TV u svojim programskim sadržajima promovisati i međureligijski dijalog, te biti otvorena za saradnju sa različitim ustanovama i institucijama“, zaključio je Nedim Hrbat u razgovoru za Vijesti.ba.

H.Lj.

(Vijesti.ba)

 

Ocijeni...
(0 glasova)

diselbenzinNiko nije mogao ni pomisliti da će jednog dana cijena barela goriva na svjetskom tržištu biti 0 dolara, kao što je to bilo juče.

Prije gotovo dvije godine ekonomista Faruk Hadžić je objavio status o tome koliko bi gorivo koštalo u BiH kada bi ga besplatno nabavljali. Nije, kaže, mogao ni pomisliti da će jednog dana cijena barela goriva na svjetskom tržištu biti 0 dolara, kao što je to bilo juče.

Uglavnom, mali podsjetnik - litar benzina bi u BiH i tada iznosio 0,94 KM po litri zbog nameta koji se naplaćuju po litri goriva. Litar dizela bi iznosio 0,82 KM po litri zbog nešto niže akcize (0,30 KM po litri).

(6yka.com)

Stranica 20 od 62

S5 Box