Vijesti iz BiH
BiH

BiH (858)

ponedjeljak, 13 April 2020 00:00

Zašto kredit MMF-a nije trebalo prihvatiti

Ocijeni...
(0 glasova)

motelskiputbihPostoji mnogo razloga koji me navode na stav da kredit Međunarodnog monetarnog fonda za brzu pomoć od 330 miliona eura nije trebalo prihvatiti.

Prvi je jer je kredit koji treba vratiti u krizi za koju se niko ne usuđuje procijeniti koliko će trajati.

Drugi je jer javnost ne zna pod kojim je uvjetima kredit odobren i nepoznanica je ko će ga vraćati. Zvuči čudnim ovo pitanje, ali pojasnit ću. Hoće li ga vraćati država iz svojih neplaniranih, provizornih budžeta u koje trpamo sve što na državne račune legne i krpimo rupe gdje zatreba ili će to raditi oni koji novac od kredita dobiju i koriste. Ako je prvi scenarij, onda će teret pasti na pleća onih koji ni cvonjka od ove pomoći neće vidjeti. A sve su prilike da je tako, jer da je drugačije, ne bi se trojica lidera tako žestoko borila da dobiju što veći dio kreditnog kolača “za svoje”.

Treće je da javnost ne zna, a to tek treba utvrditi, prema kojim će se kriterijima novac dijeliti. Jesu li parametri bili zdravstveni, politički, ekonomski, stranački, privatni,... U tom kontekstu pitanje bez odgovora, bar meni je, zašto Brčko Distrikt nije bio dio aranžmana, nego su se trojica lidera solidarno obavezali da ukupno 1 posto kredita pripadne ovom ustavno-pravnom aranžmanu države Bosne i Hercegovine. Nismo kredit još ni dobili, a oni kao da dijele sadaku. A Brčko je arbitražnom odlukom proglašeno kondominijumom pod suverenitetom države Bosne i Hercegovine koji ima vlastitu multietničku upravu. Dakle, nije političko pastorče, nego sastavni dio ove zemlje.

Pijačarska rasprava

Četvrto je što sumnjam u dobre namjere MMF-a i svjetskih finansijskih institucija, jer ćemo očito, poslije duga za kredit u drugim apanažama otplaćivati ovu njihovu širokogrudu ponudu. Ne zaboravimo da su već davno bacilli oko na naš elektroenergetski sektor i telekom-operatere koji još nisu privatizirani. Razlog više za sumnju je prvobitna ponuda od 165 miliona eura. Kad su vidjeli da dogovor o raspodjeli neće možda biti postignut u ostavljenom roku, ponuda se povećava na 330 miliona uz “prijetnju” da 90 zahtjeva čeka na odobrenje pred Odborom direktora MMF-a i ako aranžman ne bude prihvaćen teško će biti odrediti novi datum za odlučivanje.

Peto je da su organizatori razgovora zaobišli institucije države Bosne i Hercegovine što u našim političkim okolnostima nije bezazleno. Neki učesnici razgovora, koji su pregovarali u kapacitetu stranački lidera, nemaju nikakve simpatije prema državnom institucionalnom jačanju I to ne kriju.

Šesto, sve javnosti dostupne informacije govore u prilog tezi da je to bila pijačarska rasprava, bez učešća stručnjaka, a zahtijevala je to vanredna situacija, neizvjesni razvoj situacije u sektoru privrede i zdravstva i nasušna potreba za finansijskom injekcijom.

Da odmah razjasnimo, Bosni i Hercegovini treba finansijska pomoć, ali tek kad iskoristi unutarnje resurse, a nije. Budžeti nisu rebalansirani, pravdaju se ozbiljnošću posla. U vanrednim okolnostima procedure se skraćuju, ministarstva rade punom parom po desetak i više sati dnevno, može i od kuće u doba elektronske razmjene podataka, i za već više od mjesec dana rebalansi su morali biti završeni. Ako su potrebne naknadne korekcije, pa moguće ih je izvršiti, jer plaćeni su da samo to rade. Ministri i članovi kabineta nisu na prvoj liniji odbrane sa ljekarima, policajcima, vatrogascima, trgovcima. Zabranjen je rad mnogima koji bi uz sitnije prilagodbe mogli nastaviti stvarati prihod, pa i plaćati porez. O tri milijarde maraka koje godišnje u socijalni mir investira dijaspora razmišljalo se u mirnije vrijeme. Tu dijasporu niko se nije sjetio kontaktirati I pokazati joj da je država svjesna njihove uloge. Na taj iznos se neće više moći računati, ali komunikacija s tim ljudima mogla je dati procjenu koliko oni mogu pomoći. Jedini koji je pokazao interes za bh državljane u dijaspori je američki ambasador u BiH.

Ozbiljna političko-finansijska farsa

Iako je najavljen kao takav, postignuti sporazum nije bio dogovor Bosne I Hercegovine s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o kreditu od 330 miliona eura. Da jeste, u pregovorima bi pored jednog člana Predsjedništva BiH, jednog člana Kolegija Doma naroda učestvovali član Kolegija Zastupničkom doma, predsjedavajući Vijeća ministara i ministar finansija. Najavljeno je da tek treba formirati Koordinaciono tijelo koje će se baviti osmišljavanjem mjera i ubrzanim reakcijama u koje će ući predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija i dva entitetska premijera Fadil Novalić i Radovan Višković, a uz njih i potrebni ministri poput ministra bezbjednosti trgovine, finansija i drugi.

Ne mislim da je to bio igrokaz, prije bih rekao da se radi o ozbiljnoj političko-finansijskoj farsi čije ćemo rezultate, nažalost, saznati tek kad ništa više ne budemo mogli promijeniti. Posebna je priča, za neku drugu analizu, jesu li, a tvrdim da nisu, trojica lidera kapacitirani da raspravljaju ili odlučuju o svim temama i spornim pitanjima da bismo konačno dobili dobre i provodive odluke. Kapacitet nema veze s izbornim legitimitetom na koji se oni vole pozivati, a i taj legitimitet je, ako ćemo mak na konac, vrlo diskutabilan.

Za kredit se znalo ranije, ponuda za brzu pomoć bila je isporučena sredinom marta, ali MMF je uslovio sporazum dogovorom o raspodjeli. Onda je počelo licitiranje. Federalni premijer Fadil Novalić stavio je potpis na Pismo namjere računajući da se o sadržaju nema šta pregovarati. Rekao je da su pravila za raspodjelu vladala 22 godine i da nema potrebe sada ih mijenjati. Prevario se. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović uvjetovao je potpis na dokumentu uvođenjem kantona u kvotu za raspodjelu. Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da od kredita nema ništa ako entitetu Republika Srpska ne pripadne 40 odsto novca. Njegov argument je bio da je obim zaraze od koronavirusa i troškova jednak u oba entiteta, pa tako treba rasporediti spomenuti novac, koji nije redovna tranša kredita MMF-a. Dogovoreni princip za raspodjelu novca iz kredita MMF-a godinama je bio da Federaciji pripada nešto manje od dvije trećine, entitetu Republika Srpska nešto manje od jedne trećine, a Distriktu Brčko oko 3,5 odsto. Usklađivanje procenata s potrebama korisnika kreditnog aranžmana ne bi bilo sporno da ne postoji realna sumnja kako se u kriznom trenutku želi isposlovati bolja pozicija za kantone sa hrvatskim većinskim stanovništvom, dok Dodik još jednom pokazuje da ucjenama može dobiti približno ono što želi.

Maske nisu pale

Ponašanje predstavnika međunarodnih institucija nije u skladu s njihovim proklamacijama. Bezbroj puta su ukazivali na slabost države da se suoči s određenim izazovima, političkim, ekonomskim, zdravstvenim. Koliko puta smo prisustvovali potpisivanju ugovora, sporazuma, memoranduma čijom realizacijom je trebalo poboljšati kapacitete institucija Bosne i Hercegovine. Istovremeno, predstavnici evropske zajednice organizirali su kafanske sastanke na kojima se razgovaralo o krupnim političkim sporenjima i donošene su odluke važne za funkcioniranje institucija, ali i za život građana ove zemlje. Svaki ovakav dogovor dovodi do dodatne erozije institucija države, a snagama koje atakuju na njih šalje poruku da ne odustaju od svojih nakana. Činjenica je da je vanredna situacija, ali nikakva odluka u Parlamentu BiH nije donesena da se ovlasti za upravljanje krizom prenose na neku od institucija, a kamoli na trojicu lidera stranaka.

Ima nešto sporno i u imenu samog aranžmana. Kredit za brzu pomoć. Ulazak u kreditni aranžman je ugovorni odnos sa kreditno sposobnim dužnikom. Tako to bar govore banke građanima. Pomoć se pruža nekome ko nije u stanju da se iz određene situacije izvuče sam. Jedino ako MMF nije procjenjivao kreditni kredibilitet Bosne i Hercegovine prema do sada otplaćenim obavezama. Svi aranžmani osim posljednjeg postignutog 2016. godine su otplaćeni. Posljednji je vrijedan 543 miliona eura, a otplata počinje u 12 jednakih polugodišnjih rata od marta 2021. do februara 2028. godine. I u situaciji, neizvjesnoj kakva jeste, MMF-ov ponuđeni aranžman koji su prihvatila trojica stranakih lidera u Sarajevu ne sadrži klauzulu o moratoriju, prolongiranju otplate ili dodatnom grejs periodu za prethodni kredit. Dobra kreditna historija klijenta, izgleda, nije važan kriterij za MMF. Da je postojala iskrena namjera da se pomogne, bez ove klauzule, novi kredit nije mogao biti ponuđen.

Simboličan je bio ovaj sastanak u zgradi Misije Evropske komisije u Sarajevu. Postalo je više nego jasno ko upravlja procesima u Bosni i Hercegovini. Odluke donose nacionalni predstavnici. Trebalo je zvučati kao šala, ali završna rečenica u izjavi Milorada Dodika nakon gotovo petosatnih pregovora pokazala je gdje leži moć I kako je trojica pregovarača vide. “U Bosni I Hercegovini je najvažnije koordinaciona grupa ova koja je danas ovdje bila. Ako se ona nešto dogovori, tako će I biti,” rekao je Dodik. Iskreno, arogantno, samoljubivo i vlastoljubivo. Oni su uvjereni da su suvereni vladari i da dogovor mimo njih nije moguć.

Skup je okončan izjavama sudionika koji su se pred novinarima pojavili sa medicinskim zaštitnim maskama na licima, poštujući mjere koje su krizni štabovi ranije donijeli. Na društvenim mrežama dio građana u simboličku vezu doveo je maske i novac o kojem se razgovaralo. Mnogobrojne aluzije su moguće. A jedna od njih je da na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni maske nisu pale, nego su tek stavljene.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Benjamin Butković (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac2Procenat raspodjele novca od kredita Međunarodnog monetarnog fonda kojieg su danas u Sarajevu dogovorili Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik razlikuje se od standardne raspodjele koja je važila u godinama iza nas.
Nažalost, raspodjela novca koja će biti korištena za sanaciju društveno-ekonomskih segmenata života i društva u vremenu koje slijedi nakon što se izborimo sa koronavirusom podsjetilo nas je na političke igre koje su na nekoliko sedmica isčezle iz svakodnevnice.

Raspodjela je preinačena u odnosu na ranije važeće udjele, evidentno na radost jednih, a na manju radost drugih. Konačan odgovor je zatezan zbog manjka dogovora unutar partnera u Federaciji - SDA i HDZ-a, navodno zbog detalja u vezi raspodjele po kantonima. Ipak, dogovor je pao, ali tek nakon pritiska međunarodne zajednice, odnosno Ambasade SAD-a i Delegacije Evropske unije.
Važeći koeficijenti raspodjele sa računa Uprave za indirektno oporezivanje, a koji su slika i prilika procenta raspodjele ranijih kredita od MMF-a izgledaju ovako: Federacija Bosne i Hercegovine bi dobila 64,50 posto; Republika Srpska 31,95 posto, Distrikt Brčko 3,55 posto sredstava.

Ako bi se ovo pravilo plasiralo na 330 miliona eura koliko će doći na državni račun, raspodjela bi izgledala otprilike ovako: Federacija BiH bi osigurala 212 miliona eura, Republika Srpska oko 105 miliona eura, dok bi Brčko Distrikt raspolagao sa oko 11 miliona eura.

Ipak, današnji dogovor donio je drugačije procente gdje je najveći dobitnik Republika Srpska, najveći gubitnik Brčko Distrikt, Dok je Federacije BiH neka zlatna sredina koja može upisati gubitak koji nije zanemariv, ali nije ni nenadokadiv.
Prema novom dogovoru, Federacija BiH dobit će 62 posto sredstava od MMF-a, Republika Srpska 38, a Brčko Distrikt tek po 0,5 posto od svakog entiteta.

Pa je tako Federacija dobila 204 miliona eura ili osam miliona eura manje, Republika Srpska 125 miliona eura ili 20 miliona eura više, a Distrikt Brčko tek po milion eura od FBiH i oko 600.000 eura od Republike Srpske ili drugim riječima gotovo 90 posto manje nego što bi trebao.

Podsjetimo, lideri SDA, HDZ-a i SNSD-a u prisustvu entitetskih premijera, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i državnog ministra finansija nakon višesatnog sastanka sa zvaničnicima EU i MMF-a postigli su dogovor o aranžmanu u visini od 330 miliona eura kredita za borbu protiv krize izazvane koronavirusom.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

rs1Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS) ponovili su danas da nemaju postavljene punktove na međuentitetskoj liniji razgraničenja RS s Federacijom BiH.

Pojasnili su da su u toku pojačane policijske kontrole u smislu poštovanja Zaključka Štaba za vanredne situacije u RS-u o zabrani kretanja van mjesta prebivališta tokom vikenda.

U tom bh. entitteu od danas od 12 do sutra do 18 sati na snazi je zabrana kretanja građana iz mjesta prebivališta, s ciljem smanjenja rizika od širenja virusa korona.

Ta zabrana ne važi za građane koji su primorani na napuštanje mjesta prebivališta zbog potreba procesa rada, za šta moraju imati potvrdu poslodavca, navode iz Štaba za vanredne situacije u RS-u.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

fadilnovalicPredstavnici vlasti u regiji prema građanima u vrijeme pandemije odnose se kao roditelji pušači koji svojoj djeci brane da puše. Ukratko: ne odgajaju, nego dresiraju. Evo samo nekih primjera:

Aleksandar Vučić je tako 22. marta bio u posjeti Mađarskoj, a po povratku u Srbiju nije išao u samoizolaciju, prilikom posjete Novom Pazaru uručivao je respiratore bez maske na licu...

Milorad Dodik je posjetio Srbiju, a po povratku u Bosnu i Hercegovinu nije bio u samoizolaciji.

Fadil Novalić nas je sve nasmijao svojim nesnalaženjem prilikom stavljanja maske, ali nakon smijeha, pojavila se briga: zar je moguće da premijer Federacije BiH za sve vrijeme pandemije nije naučio kako se stavlja maska? Da li to znači da je nikad ne nosi?

Prije svega navedenog, bio je sudionik proslave u konjičkom preduzeću Igman, odakle je krenulo formiranje jednog od najvećih klastera u BiH. Zbog toga je pretrpio oštre kritike, ali ga to nije ubijedilo da se počne ponašati drugačije. Novalić je fotografisan u šetnji s prijateljima Vilsonovim šetalištem bez maske, rukavica i bez poštivanja socijalne distance.

Odvojeni od realnosti

Brojni su i drugi autoriteti kako u BiH, tako i u regiji koji ne poštuju mjere koje su sami nametnuli građanima i svakodnevno više puta upozoravaju na važnost njihovog poštivanja.

Nije rijedak slučaj da u vanrednim situacijama vlast sebe postavi iznad pravnog poretka koji nametne. Naš problem je, međutim, što je ona to uradila i prije pandemije. Nije se moglo govoriti o jednakom pravnom statusu političara i običnih građana. U novonastaloj situaciji, građani su na privilegovanost političara ogorčeniji, bar što se tiče njihovih reakcija na društvenim mrežama, ali drugačije nije ni moguće.

Razlog se krije u činjenici da smo došli do upravljanja golim životima i da je biopolitika postala jedina politika u najvulgarnijoj svojoj dimenziji. Vlast je dala sebi ulogu da u ime navodnog spašavanja života kao biološke kategorije, isključuje ljude iz života kao društvene kategorije.

Pritom, mnogo je nedorečenosti. Opravdano je pretpostaviti da će gašenje firmi, brojni otkazi i sl., uticati i na mogućnost održanja života kao takvog za brojne ljude. Koga su onda spasili? S druge strane, imamo virtuelnu društvenost, gdje nema mogućnosti širenja korona virusa, ali i tu se cenzuriše i nastoji zatomiti mišljenje pod izgovorom suzbijanja panike.

Vlast, pritom, sebe nije isključila ni iz čega. Brojni njeni predstavnici, kako sam navela, ne poštuju zdravstvene preporuke, a često šire i paniku, pritom ne trpeći nikakve sankcije. Upravo to je teže progutati nego sve mjere koje moramo poštovati i rizike kojima smo izloženi.

Na momente se stiče utisak da je važniji cilj demonstrirati moć nad građanima nego prevenirati i suzbijati koronu. To ih prikazuje u dimenziji kliničke sociopatije. Radi se o tolikoj odvojenosti od realnosti da su ulogom potčinjavanja ljudi zaokupljeni do te mjere da ne vide ni stvarnu opasnost od virusa po sebe same.

Odnos ozbiljnih državnika prema pandemiji

Na sreću, možemo vidjeti kako se ozbiljni državnici s ovim problemom nose. Angela Merkel je fotografisana u prodavnici u kojoj kupuju i obični građani i kupila je najelementarnije stvari – time je poručila da život treba nastaviti kao i dosad, bez bespotrebnog gomilanja zaliha te suzbila paniku građana izazvanu glasinama o mogućim nestašicama hrane.

U Švedskoj vlast ima prilično fleksibilan odnos prema korona virusu, ali takav odnos preporučuje i građanima. Justin Trudeau najavio je proizvodnju 30.000 respiratora u Kanadi, čime je ulio povjerenje građanima u sposobnost države da se izbori s pandemijom.

A Novi Zeland je već proglasio pobjedu nad korona virusom. Tamo je četiri sedmice bio potpuni karantin. U toj zemlji, od 1.210 zaraženih samo je jedna osoba umrla.

Uporedimo to s BiH u kojoj u trenutku pisanja ovog teksta ima 841 zaraženih, od kojih je umrlo 35.

Novozelandska premijerka Jacinda Ardern je svim građanima poslala sms sljedeće sadržine: “Ponašajte se kao da imate COVID-19. To će spasiti živote. Odradimo svi svoju ulogu i ujedinimo se protiv COVID-19”. Objavljivala je videa iz samoizolacije i putem društvenih mreža komunicirala sa građanima s ciljem stvaranja kolektivne svrhovitosti, u čemu je i uspjela.

Ona se čak nije ponašala ni kao prva među jednakima, već jedna od jednakih kojoj je posao upravo to, da među ljudima stvara zajedništvo s ciljem stvaranja boljih uslova za život svih njih, kao što je posao trgovca da prodaje. Bez nametanja osjećaja manje vrijednosti građanima niti potenciranja vlastite superiornosti u odnosu na njih.

Kazna za ministra zdravstva

Novozelandski ministar zdravstva je prekršio karantenu, ali sebe javno zbog tog čina nazvao idiotom i ponudio ostavku. Ardern je rekla da bi tu ostavku potpisala kad time ne bi zemlju dovela u veću opasnost od korona virusa. Ali uprkos tome je profesionalno degradiran.

Ipak, radi se o velikom stručnjaku, kao što su svi u njenom timu. Ardern ima savjetnicu za pitanja nauke, zove se Juliet Gerrard, a doktorirala je iz hemije i biohemije. U tim je, samo zbog korona virusa, uključila i biohemičarku Siouxsie Wiles koja je sve vrijeme pandemije bila zadužena da javnost pravovremeno i pravilno informiše o COVID-19. Služila se, između ostalog, i stripom i animacijom, a građane starije od 70 lično je pozivala i razgovarala s njima.

Jasno, nećemo nikad imati takve lidere. Međutim, jako je važno da znaju kako ih imamo s kim porediti i da na to imamo pravo.

Ne očekujemo od Novalića ili Dodika da sjede s vrhunskim biohemičarima i slušaju njihove savjete, ali, ako neki već to mogu, od njih barem očekujemo da znaju staviti maske i poštuju mjere koje sami nameću. U suprotnom, ovdje će nas biti sve manje, a razlog tome neće biti korona, nego upravo oni.

 Nina Tikveša (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

zvornik1Jutro u Tuzli, sasvim obično. U vazduhu se ne ćuti rat. Tuzla je pitomina, pitoma bila i ostala. Jutro u Tuzli tog 9. aprila 1992. zauvijek će promijeniti stvari u životu sekretarice dopisništva Oslobođenja Sevlete Ahmedinović. Ona očekuje telefonski poziv i diktirani izvještaj novinara, novinarčine zvorničkog, Kjašifa Smajlovića. U njega se uvijek može pouzdati, radi sjajno svoj posao – izvještava iz Zvorničke regije, gdje se već uveliko "kuha". Priča se da uz vojnike JNA na obode Zvornika dolaze nekakvi arkanovci, nekakvi "Beli orlovi", nekakve srpske paravojne formacije.

Milorad Ulemek, automehaničar

Da, Kjašif je izvještavao o tome dan prije.

Sekretarica Sevleta gleda jučerašnji izvještaj iz Zvornika, na dan 8. aprila 1992, koji potpisuje Smajlović. U njemu stoji i ovo:

"Uglavnom napadaju 'arkanovci'. Četvorica su sinoć uhvaćena nadomak grada u Vidakovoj njivi: Miroslav (Milovana) Bogdanović, stomatolog, 1959. godište, iz Beograda; Vojin (Milana) Vučković, 1962. godište, iz Priboja na Limu, elektrotehničar; Duško (Milana) Vučković, 1963. godište, iz Priboja na Limu, mašinbravar; i Milorad (Milana) Ulemek, 1968. godište, iz Beograda, automehaničar."

Rijetko ko je tada znao za mašinu zla koja se odazivala na ime Milorad Ulemek. Bio je tek puki automehaničar iz Beograda. Zarobljeni napadač na tada još slobodni Zvornik.

A onda je u tuzlanskoj kancelariji Oslobođenja zazvonio telefon. Sevleta podiže slušalicu i čuje antologijske riječi za bh. novinarstvo. Riječi koje simbolizuju otpor, koje govore kako se časno umire radeći svoj posao:

"Čujem njihove korake. Požuri, Sele, primi vijest! Požuri, Sele, idu prema dopisništvu", govorio je sa druge strane žice brzo, ali razgovijetno Kjašif Smajlović iz Zvornika, koji je upravo upao u ruke četnika. Novinar, novinarčina.

"Još neko vrijeme je veza bila otvorena, a onda je prekinuta", reći će mnogo godina kasnije sekretarica Oslobođenja iz Tuzle Sevleta Ahmedinović.

Kad pisaća mašina lomi kosti lobanje

A iza tišine slušalice u Zvorniku se odvijao horor neiskazani. Trojica naoružanih srpskih vojnika su upala u lokalnu kancelariju Oslobođenja. Kjašif ih je pogledao i mirno rekao da ima djecu. Rekao je to, a znao je da ova rečenica ništa promijeniti neće. Jedan od vojnika uzeo je sa stola tešku sivo-narandžastu pisaću mašinu Olimpia. Nasmijao se dok je gledao Kjašifa. Mirno je podigao alat novinarski, njemu tako tuđ i stran, pa ga svom težinom slijepio sa Smajlovićevim prstima, koji su, onako polomljeni, visili niz okrvavljenu ruku. Drugi vojnik je uzeo mašinu, okrenuo se od prvog, koji se izmakao, pa Olimpijom smrskao lobanju Smajloviću. Tek tako, dva–tri udarca i slova i plastika i čelik i olovo i narandžasta boja su se sljubile sa krvlju i kostima Kjašifovim. Jer je zlo to tako htjelo, tražilo i izvelo. Prije tačno 28 godina. Treptaj u istoriji.

Ali, Kjašif je još bio živ, oči su mu bile žive, gledao je dubokim pametnim očima zlotvore u uniformama, koji se naslađuju dok ga muče. A onda je čuo rafal, pa još jedan. Posljednji zvuk u Kjašifovom životu. I nestalo je novinara, novinarčine Kjašifa Smajlovića. Hroničari će napisati da je heroj Smajlović bio prva od 67 novinarskih žrtava na teritoriji Bosne i Hercegovine za vrijeme rata.

"Nakon što su ga pretukli, izrešetan je sa pet-šest metaka u predjelu srca i grudnog koša. Tada su ga, prema mojim saznanjima, izvukli i ostavili ispred vrata dopisništva. Smrskanu lobanju je imao jer su ga pisaćom mašinom udarali po glavi", rekao je mnogo poslije Sakib Smajlović, sin velikog novinara Kjašifa.

Smrt je jedno, ali ništenje u smrti je drugo. Četnici su tijela ubijenih Bošnjaka bacali, komadali, krili.

Hroničari navode da je početkom juna 1992. više od 700 bošnjačkih muškaraca, kako stoji u presudama, ubijeno u Tehničkoj školi u Karakaju. Drugi masakr se desio početkom juna 1992, kada je približno 190 zatočenika prevezeno u "Gerinu klanicu" u Karakaju, gdje su ubijeni. Od 9. do 27. juna 1992. najmanje 30 zatočenika je ubijeno u Domu kulture u Čelopeku, dok su drugi premlaćivani i seksualno zlostavljani.

Novinar, novinarčina Kjašif Smajlović sve ovo je dva mjeseca prije najavio. I poginuo od ruke istih onih što zatriješe sve nesrpsko u Podrinju.

Kjašifov grob, tajna duga 24 godine

Treba znati da je nakon svih silnih zločina zavjera ćutanja bila opšte mjesto u Podrinju. Zavjera ćutanja je bivala ona omerta koja je od ljudi i u miru stvarala zvijeri.

"Zajedno s djecom mog brata obilazio sam sve masovne grobnice u Podrinju, ali Kjašifa nismo našli ni u jednoj. Pojavila se i informacija da su ga odnijeli u Mali Zvornik i bacili u lokalnu krečanu", reći će Kjašifov sin Sakib, čiji se život pretvorio u jednu veliku potragu. Ništa više ni manje.

A onda je Kjašif identifikovan u junu 2016. u Kazanbašči kod Zvornika. Pronađeno je cijelo tijelo, preciznije, kosti cijelog tijela, osim dijelova smrskane lobanje. To glava njegova suro stoji iznad Zvornika, kao opomena i bolno podsjećanje na zločinački režim, na čijim temeljima počiva ova sadašnja vlast, i lokalna i entitetska, koja se diči svojim zločincima.

Ona mašina, ona Olimpia zaista je bila u samo nekoliko minuta istovremeno alatka smrti u rukama zločinaca i alatka života u Kjašifovim rukama. Ona je Kjašifovim rukama napisala, ona je odaslala svijetu izvještaj u kojem se spominje ime MIlorada Ulemeka samo dan prije nego što je postala oruđe smrti. Ta ista mašina je presudila Kjašifu Smajloviću.

Je li Kjašif umro uzalud?

Pa, da li je umro uzalud novinar, novinarčina, čovjek i ljudina Kjašif Smajlović?

Niko nikada nije odgovarao za njegovu smrt. Niko nikada nije podigao spomenik Kjašifu u Zvorniku, u kojem je proveo radni vijek i u kojem je doslovno do smrti izvještavao. Ali, niko nikada – od Sarajeva, pa dalje, širom Bosne i Hercegovine – nije napravio bistu Novinaru. Ne, ova zemlja nema ni novinarsku nagradu "Kjašif Smajlović". Niko ili rijetko ko osim rodbine sjeti se prvog ratnog stradanja jednog bh. novinara.

Jer nas se ne tiče, jer smo zaboravili šta je humanost, radinost, profesionalnost, nesalomivost, lojalnost, ponos i prkos!

Zvornik tone u noć, tminu programiranog zaborava. Ni ostatak zemlje nije ništa bolji. Kosti, zemni ostaci Kjašifovi, pokopane su u Sarajevu. Kosti pamte, kosti se sporo raspadaju. Kosti su memorabilija ljudskog tijela. Za života i za smrti kosti Kjašifove imaju trag pisaće mašine, koja ga je stvorila kao novinara i koja ga je zbog istine i hrabrosti u smrt odvela.

Prođe od tog dana 28 godina.

Pamtimo li?

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Dragan Bursać (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

gorivo1Vlada FBiH danas je donijela odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena nafte, a identičnu uredbu usvojila je i Vlada RS, što će svakako omogućiti funkcionisanje jedinstvenog ekonomskog prostora.

Federalni premijer Fadil Novalić rekao je da je danas na sjednici Vlade FBiH donesena još jedna mjera koja će pomoći građanima i privrednim subjektima FBiH da što lakše prebrode ekonomski teret krize izazvane pandemijom koronavirusa.
– Svjedoci smo da su se u zadnjih mjesec dana cijene nafte na svjetskom tržištu gotovo prepolovile. Za to vrijeme, na domaćim benzinskim pumpama nismo imali priliku vidjeti neko značajnije pomjeranje cijena. Ovom odlukom smanjujemo marže koje su, po nama, bile prilično visoke, čak i do 50 feningi po litru goriva, a sada smo ih ograničili na 25 – kazao je Novalić na redovnoj konferenciji za novinare.

Najvjerovatnije ćemo vrlo brzo čuti naftaše, nastavlja premijer, kako kažu da je ovo miješanje u slobodno formiranje cijena. Međutim, takva primjedba u ovakvim vremenima nije opravdana.

– Naglašavam, nikada FBiH od rata do danas nije se miješala u slobodno tržište, niti se našla u ovakvoj krizi. Naša namjera je da obavežemo naftaše da svoje cijene usklađuju sa cijenama na svjetskom tržištu – rekao je Novalić.

Ovom mjerom, dodao je, želi se stati ukraj monopolu i nelojalnoj konkurenciji.

– Ne mogu se naftaši pozivati na svjetsku cijenu samo u slučajevima kada ona raste – naglasio je Novalić.

Ponovio je ono što je već i ranije nekoliko puta rekao – u ovoj krizi neće biti niko ko će izgubiti sve, neće biti niko ko neće izgubiti ništa, i neće biti niko ko će se na njoj obogatiti.

– Ova mjera je danas usvojena i u RS-u, jer smo je prethodno usaglasili. Za njeno provođenje brinut će se inspekcije na svim nivoima – dodao je Novalić.

Na pitanje novinara zašto danas Vlada FBiH nije razmatrala rebalans budžeta, Novalić je rekao se radi o jako obimnom poslu.

– Ko je gledao budžet FBiH, vidjet će da je to debela knjiga za koju treba jako puno vremena, vrlo stručnih ljudi i usaglašavanje sa 16 ministarstava. Ali naći će se u utorak, najdalje u srijedu – bio je jasan Novalić.

Navodi kako očekuje da će sljedeće sedmice oba doma Parlamenta FBiH zakazati sjednice, na kojima će u paketu biti razmatrani rebalans budžeta i stabilizacijski zakon.

– Planiranim rebalansom budžeta bit će smanjene federalne plate – kazao je Novalić.

Prokomentarisao je i najave iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), iz kojeg su rekli da će – ne bude li brzog dogovora o raspodjeli 330 miliona eura, pomoć BiH biti odgođena.

– Pravila oko raspodjele sredstava od MMF-a postoje 22 godine. Nikada nisu mijenjana. Ja uopšte ne vidim razlog zašto bi ih sad mijenjali. To je jedan aspekt koji posmatramo između RS-a i FBiH. Ali poslije 22 godine, mi bi sad prvi put uveli i kantone. Znači, umjesto sedam potpisa na Pismu namjere bi bilo 17. I to bi bio neki vrlo složen princip usaglašavanja, i mi ga ne želimo uvoditi – istakao je Novalić.

Dodaje da je kao premijer FBiH potpisao Pismo namjere, koje je i usvojeno, te je na HDZ-u da ga potpiše ili ne potpiše.

– Ako ne bude potpisa, nećemo dobiti te pare – pojasnio je Novalić.

Osvrnuo se i na brojne optužbe koje su na račun Vlade iznijele opozicione stranke i poslodavci, koji su poručili da u izradu stabilizacijskog zakona nisu bili uključeni stručnjaci, te da su predviđene mjere loše.

– Svake mjere mogu biti i bolje, a mogle su biti i lošije. Mi smo napravili neki presjek, uključujući i te stručnjake, i sindikat, i poslodavce, i sve slojeve društva. Čak i sve stranke. U ovoj istoj sali smo sjedili. I napravili smo neku sredinu, vodeći računa šta su mogućnosti FBiH. Ono što je tu ponuđeno, možda nije dovoljno, ali je to u skladu s mogućnostima FBiH. Ono što tu nudimo moći ćemo i provesti – kazao je Novalić.

Ponovio je da nema govora o smanjenju penzija, te da se sad ne može govoriti ni o povećanju bilo kakvih davanja “zato što nismo sigurni u kom će se pravcu kretati kriza”.

– Ukoliko kriza bude imala brzi ishod, kao što je imala i brzi ulaz, možemo govoriti o primjeni članova zakona o povećanju penzija, u skladu sa prethodnom godinom – potcrtao je Novalić.

Ističe da je oko 15.000 ljudi ostalo bez posla u FBiH.

– Naravno, broj se mijenja svaki dan. Mi očekujemo da će glavna poruka biti usvajanje zakona, koji će pružiti priliku kompanijama da računaju sa tim šta imaju od nas, i da onda odrede svoju politiku spram otpuštanja, odnosno spram daljeg poslovanja – zaključio je Novalić.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

pozar4Zahvaljujući Oružanim snagama Bosne i Hercegovine i Ministarstvu odbrane BiH požarišta koja su zahvatila dijelove područja Tuzle su lokalizirana, zbog čega je zamjenik ministra odbrane BiH Mijo Krešić ocijenio da su Oružane snage odgovorile svojoj misiji pomoći.

"Bilo je mnogo situacija koju su prijetile da požar izmakne kontroli, a onda bi obiteljske kuće bile ugrožene. Na sreću to se nije dogodilo. Zato smatram da smo veoma dobro reagirali", rekao je Krešić.

Smatra da je uzrok požara ljudski faktor te pozvao organe sigurnosti da procesuiraju taj slučaj.

"Istraga se treba provesti i vidim da u cijeloj Bosni i Hercegovini nastaju novi požari. Ljudi su ograničeni u kretanju zbog koronavirusa, samoizolacije. Neki od njih odlaze na izletišta, temperatura je u velikom plusu za ovo doba godine i imali smo sušno razdoblje, uz veoma jak vjetar. Tada napravimo probleme zbog kojih moramo angažirati značajne ljudske i materijalne resurse kako bi određene stvari stavili pod nadzor", rekao je zamjenik ministra odbrane BiH.

Požari su doveli do velike ekološke štete, budući da je izgorila značajna površina šume u naseljima Kužići, Miladije, Ilinčica, Ravna Trešnja i Husino. Zabrinjavajuće je što se javljaju i nova požarišta u Tuzlanskom kantonu.

"Ministarstvo odbrane BiH ima obavezu pružati podršku tamo gdje civilne strukture ne mogu odgovoriti zaštiti. Procedura je tu veoma jednostavna i upućuju se zahtjevi štabova civilne zaštite prema Ministarstvu sigurnosti, odnosno operativnom centru 112. I na prijedlog ministra sigurnosti, reagira Ministarstvo obrane uz odobrenje Predsjedništva BiH. Uz ministra sigurnosti Fahrudina Radončića i ministra odbrane Sifeta Podžića ovu smo proceduru ekspresno napravili", pojasnio je Krešić.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

djecaPreventivnim mjerama zabrane i ograničenja kretanja u BiH reagovalo se na vrijeme. Karantin i kućne izolacije poslužile su ljudima da se distanciraju jedni od drugih, kako ne bi došlo do većeg broja zaraženih virusom korona.

Međutim, ono što je nastalo kao određena vrsta problema i svakodnevnog izazova jeste organizovanje vremena sa djecom u kući. U Federaciji BiH na snazi je mjera zabrane za kretanje svim maloljetnim licima, osim u vozilu, što neminovno znači da će većinu vremena provesti u kući, a samim tim pred računarom. Tu dolazimo do pitanje „šta djeca rade online" i koje su potencijalne opasnosti?

Psihologinja Nermina Vehabović Rudež za BUKU ističe kako su djeca od ranije izložena različitim sadržajima korištenjem modernih tehnologija.

„Uputa je i ranije bila da roditelji kontrolišu količinu vremena koju djeca provode online. Ali i da ih zaštite od neprimjerenih sadržaja. Obzirom da su sada konstantno u kući, važno je organizovati njihovo vrijeme na što bolji način. Ali pritom ne zaboraviti da je ogromna odgovornost na roditeljima, koji bi trebalo da pregledaju istoriju pretrage i razgovarati sa djecom, čak i ako dođu u kontakt sa neprimjernim sadržajima.“

Dodaje kako su opasnosti razne, a jedna od njih su i online predatori i pedofili, od kojih roditelji moraju biti u stanju odbraniti svoju djecu, na način da preventivno poduzmu mjere opreza i zaštite.

„Možete kontaktirati IT stručnjaka i tražiti upute kako da blokirate određene sadržaje, a najbolje bi bilo što više vremena provoditi u igri sa djecom. Uključite ih u razne zajedničke aktivnosti, jer je to jedna od najboljih prevencija“.

S obzirom na to da i roditelji većinu vremena provode online, Jelena Joksimović, glavna i odgovorna urednica Ljepote i zdravlje, majka dječaka, za BUKU ističe kako ne može biti licemjerna i zabraniti mu da provodi vrijeme online.

„I sama sam cijelu osnovnu školu bila opsjednuta igricama, kasnije Game Boy i Sega Mega Drive, a sve to sam igrala, između ostalog, i sa mamom. Znale smo da zamračimo stan i ne izlazimo cijeli dan, dok nam bukvalno ne prisjedne Super Mario ili neka od igara. Stoga, ja nisam ona koja brani, nemam ništa protiv igrica, ukoliko one ne zaokupljaju dijete konstantno. Imam sreću da ne moram da ga opominjem, jer sam nakon pola sata igranja ustaje i igra se sa igračkama.“

Dodaje kako su sportske aktivnosti nemoguće u stanu od 40ak kvadrata, zbog čega je, kako navodi, tablet više u upotrebi.

„Postoje super aplikacije koje sam instalirala sinu, a to su učenje slova, sabiranje, i poticanje logičkog razmišljanja. Ipak, ima jedna stvar koju sam zabranila, a to je youtube. Može samo Youtube kids da gleda, iako i tu ima sadržaja koji smatram neprimjerenim. Odnosno, potiče određene strahove kod djece. Ali i ti strahovi su poznati kao razvojni, pa pretpostavljam da bismo se svakako suočavali s tim, i bez youtubea. To su čudovišta, lopovi i sl. Ipak, sa kretanjem u školu, i većom socijalizacijom, vjerujem da roditelji starije djece imaju više “problema” sa ograničavanjem online sadržaja.“

Jedan od velikih problema jeste upravo tzv. infodemija, kojoj smo svi sada izloženi. Upozorava na to i informacijski stručnjak Feđa Kulenović, koji za BUKU savjetuje roditeljima povećan oprez iz više razloga.

„Jedan razlog je sigurnost i čuvanje njihove privatnosti, a drugi je zbog njihovog mentalnog zdravlja kako ne bi bili izloženi infodemiji koja trenutno vlada pored pandemije. Roditelji bi trebali posvetiti pažnju da razgovaraju sa djecom o medijskoj i informacijskoj pismenosti i iskoriste ovaj momenat da ih dodatno poduče kako da sami procjene šta je tačna informacija.“

Dodaje kako je izloženost različitim aplikacijama rizična, jer one mogu sadržavati potencijalne sigurnosne propuste i izložiti djecu previše i prerano.

Uprkos tome što je većina svijeta trenutno preorijentisana online, ne treba zaboraviti na mjere opreza, koje najviše znače upravo najmlađima. S obzirom na to da u BiH nisu donesene jednake mjere za zabranu i ograničavanje kretanja, vrijedi napomenuti da djeca u FbiH i dalje nemaju mogućnost kretanja za razliku od one u RS. Zato bi za sami početak trebalo poraditi prvenstveno na tome, kako bi se smanjio rizik od potencijalnih online opasnosti svima.

Sara Velaga (6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

doktor4„Od četvrtka sam zvala Dom zdravlja Stari Grad zbog pumpice za pluća za dijete. Tek sam ih dobila u utorak, kada su mi rekli da nemaju vremena da razgovaraju sa mnom. Na kraju sam recept za pumpicu dobila preko neke gospođe“.

Ovo je samo jedna u moru žalbi građana Bosne i Hercegovine na društvenim mrežama na zdravstveni sistem u zemlji, čije su staklene noge, u naletu korona virusa, prema mnogim pokazateljima, počele popuštati do te mjere da i najmanji zdravstveni problem prijeti da postane vrlo ozbiljan.

Mnogobrojni građani žale se da ne mogu dobiti svoje porodične ljekare, da su brojevi telefona zauzeti, ili da na pozive nema odgovora, da im se zabranjuje dolazak sa simptomima koji liče na one koje izaziva korona virus..., te da je pometnja u Domovima zdravlja i ostalim zdravstvenim ustanovama došla do situacije da se ljekaru ne može niti za intervencije koje nemaju nikakve veze sa korona virusom, te da su oni koji zahtijevaju pomoć, prepušteni sami sebi.

Krivična odgovornost i zatvor

U želji da provjerimo kako u ovom kriznom periodu funkcioniše zdravstveni sistem, pozvali smo Dom zdravlja Vrazova u sarajevskoj Općini Centar, gdje nam je, nakon dugotrajnih napora da dobijemo nekoga, rečeno da se tamo radi „kao i obično“.

Šta to znači?

„I dalje primamo pacijente po terminima. Ne znam šta nije u redu s tim ambulantama koje to ne rade“, rečeno nam je na prijemu pacijenata.

No, tamo može samo onaj ko tamo ima i karton. Na pozive u Dom zdravlja u sarajevskom naselju Saraj polje, satima se nije javljao niko, dok nije malo onih koji su, u želji da uđu u njega, bili spriječeni u tome.

Građani često optužuju ljekare da su, umjesto da se isture u prve redove borbe za zdravlje građana, izmakli ustranu, sa sebe prebacujući odgovornost na druge, uprkos tome što zbog nepružanja nužne pomoći mogu podleći krivičnoj odgovornosti. Krivični zakon Federacije BiH u članu 232, navodi da će se „nepružanje nepodgodive medicinske pomoći od strane ljekara ili drugih zdravstvenih djelatnika..., iako svjesni da zbog toga može nastupiti teško narušenje zdravlja ili smrt..., kazniti zatovorom u trajanju do tri godine“.

Ovakve optužbe u medijima i na društvenim mrežama svakako pogađaju i medicinske radnike koji daju sve od sebe i ne zaziru od pomoći bolesnima.

A, da je problem doći do ljekara, jasno je i iz razgovora sa dežurnim epidemiologom za telefonsku prijavu sumnje u zaraženost korona virusom, uz opasku da je novinar Al Jazeere, zbog velikog broja otvorenih (uz to i potpuno nepamtljivih) brojeva, na pravu adresu došao tek nakon nekoliko pokušaja.

„Ako pripadate ambulanti u Aerodromskom naselju, ona je zatvorena. Možete zvati drugu, ali neće vas tamo primiti ako imate neki simptom korona virusa“, rekao nam je dežurni epidemiolog.

A, šta ako se pogorša?

Na opasku šta, onda raditi, ona je uzela potrebne podatke, ali, kada je zaključila da ne postoje svi simptomi virusa (potvrđeno stupanje u kontakt sa zaraženom osobom, putovanje u rizična područja, visoka temperatura, problemi s disanjem...), rekla da „u tom slučaju nema intervencije“, kakva god ona bila, te da o toj intervenciji odluku donosi Epidemiološka služba.

Znači, sudeći prema tome, ako se radi o nekog upali, praćenoj temperaturom, kašljem i otežanim disanjem, prijema nema niti tamo, niti u Domu zdravlja. Osim u slučaju značajnog pogoršanja, kada, prema dosadašnjim primjerima nedavno preminulih epidemiologa Šefika Pašagića ili žene s Ilidže, već može biti prekasno.

„Ukoliko se stanje pogorša, nazovite opet“, zaključila je sagovornica novinara Al Jazeere.

Situaciju da mogućom zaraženošću pokušao je ilustrovati i Dragan Stevanović, bivši šef internističkog odjela Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“. Kazao je da je, u želji da rasvijetli kako sistem funkcioniše, objašnjavajući simptome koji zahtijevaju posjetu ljekarskom tima, morao nazvati čak 37 brojeva, da bi mu na kraju bilo rečeno da „ostane kući“.

Šta onda učiniti ako vam nešto zaista treba? Hitna pomoć? Slučaj majke djevojčice sa povredom ruke, pokazuje da se značenje „hitnosti“ u naletu opšte zdravstvene krize, značajno izmijenilo.

Šta je sada 'hitno'

U poruci postavljenoj na Faceboook stoji da djevojčica nije primljena u Hitnu pomoć jer joj je na parkingu ispred objekta rečeno da ugriz životinje uz propratni otok i bol, nije „hitan slučaj“, pa je pomoć dobila tek u privatnoj poliklinici, i to nakon detaljnih objašnjenja da povreda nema veze sa novim virusom.

No, na naš poziv, u Hitnoj pomoći su kazali da „rade po uobičajenom režimu“, ali...

„Izlazimo na teren u slučaju potrebe. No, imamo smjernice i procjenjujemo stanje. Ipak, nemojte da ja govorim o tome, obratite se direktoru“, rekla nam je šefica Hitne pomoći, koja je na upit da li imaju zadovoljavajući zaštitnu opremu, odgovorila:

„Imamo“, ali dalje nije željela pričati, već nas je uputila na višu instancu.

No, direktor Hitne pomoći Adem Zalihić se na ostavljenu poruku nije se javljao, kao niti Aida Pilav, predsjednica Kriznog štaba Ministarstva zdravstva KS, pa objašnjenje kako je došlo do ovakve konfuzije u zdravstvenom sistemu BiH, koja pacijentima prijeti više od samog korona virusa, nismo dobili.

'Termini samo za podobne'

S obzirom na to da je upravo tada bila u toku sjednica na kojoj se raspravljalo o stanju u Domovima zdravlja Sarajevo, a na kojoj je Upravni odbor na čelu s njim smijenjen, njen dosadašnji generalni direktor Mehmed Kulić nije se javljao na telefon, kako bi pojasnio šta se dešava u toj ustanovi, a odgovor na to pitanje možda će ponuditi nova uprava na čelu s Muhamedom Ahmićem.

Pod kritikama je i Univerzitetski klinički centar Koševo, koji je, kako tvrde mnogi, u potpunom neskladu sa ostalim zdravstvenim ustanovama u BiH. Nezadovoljstvo radom najveće zdravstvene ustanove u BiH eskaliralo je smrću uglednog epidemiologa svjetske reputacije Pašagića, koji, kako tvrdi njegova supruga, na Koševu nije imao adekvatan tretman.

Njene tvrdnje iz koševskog kliničkog centra su demantovali, ali Tužilaštvo je pokrenulo istragu o cjelokupnom slučaju, dok se građani pitaju da li će na kraju ponovo ispaštaju oni koji su dugi niz godina plaćali da ih zdravstvo zbrine.

„Za narednu sedmicu imam zakazanu kontrolu kod onkologa, ali s kim god sam razgovarala o tome, rečeno mi je – daj Bože da je bude. Šta da onda radim?“, rekla je u telefonskom razgovoru za Al Jazeeru sagovornica koja je zamolila da joj ne navodimo ime.

„Znam za slučajeve da su neki pacijenti to uspjeli uraditi, ali, čini se da su ti termini rezervisani samo za one podobne, a ne za sve koji ih trebaju“, dodala je, aludirajući na opštepoznatu činjenicu da je do sada testova bilo za političare, ali ne i za one koji su imali sve simptome korona virusa, a koji nikada nisu bili testirani.

'Samo ćete nam napraviti problem'

Jedan od tih je Sarajlija Slaven Pašajlić, koji je nakon posjete Beogradu, kako kaže, krajem marta dobio simptome korona virusa, ali...

„Imao sam skoro sve simptome, ali rekli su mi da se radi o bronhitisu. U životu nisam bio tako bolestan, a u ambulanti sam doživio svašta. Niko mi nije htio prići, a bolovanje su mi zatvorili, a da nisam niti vidio doktoricu. Bio sam na trijažu u Kumrovcu, sat su me pregledali, ali me nisu testirali. Zvao sam i epidemiologa, ali mi je na kraju rečeno da moram pozvati Hitnu pomoć, koja će zvati njih da me testiraju. Pozvao sam, ali ponovo ništa. Insistirao sam na testiranju, ali govorili su mi da nema potrebe i da bih tako samo svima njima napravio problem. Šta god to značilo. Čak su mi govorili da sam možda već i prebolovao koronu i da nema smisla za testiranje", rekao je Pašajlić.

Srećom, pomoć ljekara, koju svakako nije dobio, nije mu niti trebala, no, oni kojima bi mogla zatrebati, s pravom će se zapitati da li će je, i kada, dobiti.

Muamer Tanović (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

doktor4Direktor Opće bolnice u Sarajevu Zlatko Kravić prekinuo je angažman doktoru Draganu Stevanoviću koji se odazvao na poziv i odlučio pomoći kolegama u borbi protiv koronavirusa.

Kako je za portal Klix.ba potvrdio doktor Stevanović, Kravić mu se zahvalio na dosadašnjoj pomoći i zamolio da više ne dolazi jer su javne kritike koje je proteklih dana javno uputio u vezi situacije sa zdravstvenim sistemom i smjenama koje su pokrenute upravo bile povod takve odluke.

"Direktor Kravić je procijenio da mogu nanijeti više štete Općoj bolnici nego koristi s obzirom na to da previše pričam o radu političara i moćnika i uredu ja sam to sve prihvatio ne zamjeram direktoru znam da se mora brinuti o toj ustanovi kako bi ona opstala. Zamolio me da više ne dolazim i ja to prihvatam. Nemam nikakav otklon prema svojoj bivšoj ustanovi i gospodinu Kraviću. Razumijem u kakvoj je trenutno situaciji", naglasio je doktor Stevanović.

Doktor Stevanović je naglasio da se odmah odazvao i ponudio privremeni angažman u Općoj bolnici Sarajevo kako bi pomogao u borbi protiv koronavirusa, ali je isto tako dodao da nije mogao šutjeti na trenutnu situaciju u zdravstvenom sistemu, ali i kriznim štabovima u Kantonu Sarajevo, koji prema njegovom mišljenju, nisu dovoljno spremni odgovoriti krizi.

"Ja zaista ne mogu biti ničiji simpatizer, mogu samo pričati konkretno šta mislim, moj angažman ne prestaje s odlaskom iz Opće bolnice, ja ću i dalje se boriti da se suzbije širenje koronavirusa. Mnogo je u ovom proteklom periodu bilo političkih igara oko smjena direktora, zatim čuvanja koalicija i vjerovatno je zbog toga svega što sam kritikovao direktor Kravić procijenio da mu mogu samo donijeti štetu. Nadam se da i on razumije da ja nikada nisam i neću moći sjediti i gledati šta ovi stručnjaci rade na raznim nivoima sistema", dodao je doktor Stevanović.

Doktor je naglasio da je trenutna politička scena u Kantonu Sarajevo podijeljena između vlasti i opozicije nakon čega se, kako je naveo moraju poštovati mjere i oni ljudi koji ih donose samo zbog toga što su trenutno na vlasti, a da se oni koji ne participiraju u njoj zapravo trebaju ignorisati.

Opća bolnica u Sarajevu pozvala sve ljekare da pomognu kolegama u borbi s virusom

"Ja sam delegat u Domu naroda i mislim da je moja dužnost barem na ovakav način da ukazujem na sve greške koje se prave. Zdravstveni sistem u Kantonu Sarajevo je prije nekih šest godina narušen ozbiljno jer imate institucije koje formalno vladaju, ali i one koje su neformalne, ali suštinski upravljaju sistemom i tako. Međutim i krizni štabovi koji su sada oformljeni samo nalože određene mjere bez ikakvog pitanja postoje li svi kapaciteti i mogućnosti da se one realizuju. Takvim načinom se ne pobjeđuje kriza", zaključio je doktor Stevanović.

(klix.ba)

Stranica 21 od 62

S5 Box