Vanjskotrgovinska komora BiH uputila je Vijeću ministara dokument u kojem stoji da bi Hrvatska mogla zatvoriti pet graničnih prelaza na granici sa BiH, korištenih za tranzitni promet teretnih vozila.
Dok je bosanskohercegovačka javnost bila zabavljena „teškim“ političkim temama i pričama, nastojanjem da se suzbije uticaj svakojakih „non-papera“ i ideološkim raspravama raznih vrsta jedna vijest danas je pomalo šokirala, kako stvari stoje, još uvijek zbunjenu javnost i još nespremnije bh. političare.
Visoki srbijanski dužnosnici su prije svega nekoliko dana, ignorišući u potpunosti državni nivo vlasti i uz prisustvo političara iz bh. entiteta Republika Srpska, svečano postavljali kamen temeljac za izgradnju hidroelektrane na Drini koja će biti, kako se najavljuje, zajednički projekat Srbije i Republike Srpske.
Odmah zatim, počelo je održavanje vojnih vježbi oružanih snaga BiH i vojske SAD-a na poligonu na Manjači, kojem nisu prisustovali zvaničnici iz RS-a, a Milorad Dodik je, gotovo simultano, najavljivao održavanje zajedničke vježbe Oružanih snaga BiH sa vojskom Republike Srbije. Sve su ovo, smatraju analitičari, a može se pročitati i u brojnim komentarima na društvenim mrežama, svojevrsni udari na suverenitet Bosne i Hercegovine.
Javnost se u priličnoj mjeri mobilizirala u kritikovanju takvih poteza i dok su oči bile uperene u očito derogiranje bosanskohercegovačke nezavisnosti drugi susjed, Republika Hrvatska, najavila je donošenje odluke koja će, vjerovatno, imati pogubne posljedice na ekonomiju Bosne i Hercegovine.
Sudbina pet graničnih prelaza
Hrvatska bi mogla zatvoriti pet graničnih prelaza na granici sa Bosnom i Hercegovinom, ranije korištenih za tranzitni promet teretnih vozila, stoji u dokumentu koji je Vanjskotrgovinska komora BiH uputila Vijeću ministara, što bi moglo izazvati ekonomske štete po BiH.
Vanjskotrgovinska komora BiH izvijestila je državna tijela da susjedna Hrvatska planira prekategorizirati pet graničnih prelaza za promet teretnih vozila: Ivanica – Gornji Brgat; Velika Kladuša – Maljevac; Brčko – Gunja; Strmica – Strmica i granični prelaz Osoje – Vinjani Gornji.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Hrvatske utvrdilo je Pravilnik o uređivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz tu zemlju.
Novim pravilnikom određene su ceste po kojima se mora odvijati tranzitni promet kroz Hrvatsku teretnih vozila iznad 7,5 tona nosivosti i ukupne dužine do 14 metara.
Na ovaj način biće onemogućeno korištenje navedenih graničnih prelaza za tranzit roba iz Bosne i Hercegovine kroz Hrvatsku, sa nizom negativnih posljedica na privredu značajnog dijela Bosne i Hercegovine.
Negativni efekti na bh. ekonomiju
Ekonomski analitičar iz Tuzle Admir Čavalić ubijeđen je kako će ova odluka imati negativne efekte za bh. ekonomiju ponajviše jer će doći do povećanja transportnih troškova.
„Riječ je o izuzetnoj mjeri susjedne Hrvatske koja, u širem smislu predstavlja, necarinsku barijeru za vanjsku trgovinu Bosne i Hercegovine. Direktno se narušava potencijal bosanskohercegovačkog izvoza, i to da se isti čini otežanim odnosno manje konkurentnim uvažavajući da će doći do rasta transportnih troškova“.
Čavalić dodaje da je za bh. stranu ovo izuzetno loš tajming, jer nakon pada iz 2020. BiH je počela bilježiti povećanje izvoza.
„Ovo je vrlo loš trenutak za ovakvu mjeru, posmatrano iz pozicije Bosne i Hercegovine. U 2020. godini smo imali drastičan pad izvoza, dok izvještaji iz prvog kvartala ove godine pokazuju optimističan oporavak. Bosna i Hercegovina se nameće kao alternativni izvoznik uslijed smanjivanja obima trgovine između Evrope i Azije, tačnije zemalja EU i Kine. Dakle, u jeku tih procesa, Hrvatska jednostrano donosi ovakvu odluku“.
Čavalić pojašnjava da je „preko 70 posto vanjskotrgovinskih aktivnosti Bosne i Hercegovine vezano za zemlje Evropske unije. Hrvatska je strateški bitna kao tranzit zemlja ovih aktivnosti. Zbog toga je ovo direktni udar na naš izvoz“.
Potreban diplomatski odgovor
Još nije jasno kako će Bosna i Hercegovina reagovati na mjere iz susjedne zemlje. Diplomatski bi trebala svakako, a uvođenje recipročnih mjera, smatra Čavalić, možda će biti teže nego što to javnost misli.
„Potrebno je prije svega da diplomatski reagujemo, i da se u navedeno uključi i međunarodni faktor, EU prije svega. Ovo ne donosi korist niti za jednu stranu. Hrvatska neće ništa dobiti od ove blokade jer se struktura izvoza dvije zemlje razlikuje i pritom postoji dovoljno prostora za čitav region da opslužuje EU tržište. Razumijevajući uzrok ovog problema tj. utvrđivanje Pravilnika o uređivanju javnih cesta, teško je recipročno reagovati“.
Na kraju, Čavalić kaže da se ove mjere mogu odraziti na špediterske, usluge transporta i na potencijalni rast ciijena proizvoda u BiH, ali samo minimalno. I dodaje:
„Riječ je o pet graničnih prelaza. Unsko-sanski kanton je posebno pogođen odnosno kompanije sa područja datog kantona. Rast cijena u Bosni i Hercegovini će biti determiniran nekim drugim, globalnim dešavanjima. Ova mjera svakako ne donosi dobro“.
(Al Jazeera)
Proljeće 1992. godine, crni su oblaci nad Bosnom. Pravi znak da i nije baš sve normalno počinje sa neplaniranim otpuštanjima radnika koji su mahom radili u Srbiji.
Dobronamjerni Srbi su sugerisali kolegama nesrbima da što prije idu svojim porodicama.
A onda su došli tenkovi. Beograd izvještava o nemirima u Bijeljini. Rat je brzo došao u naš kraj. Zvornik je u strahu. U lokalnoj školi i nekoliko privatnih kuća formirani su logori.
Niko od Zvorničana nije vjerovao da će rat donijeti sa sobom do tada neviđena stradanja i ubijanja. Sestre Paša i Sadeta Salihović živjele su u naselju Liplje kod Zvornika. Pašini članovi porodice su radili u Njemačkoj i bili su jedna od bogatijih i uglednijih porodica, a Sadetin muž Hasan radio je u Beogradu, gdje ga je zatekao rat.
Nisu pitali za godine
Prvi ratni dani sestrama Salihović donose i prve neželjene situacije. Kao i svake godine zasijale su svoja imanja, živjele od svog rada i vođene tom mišlju nisu napuštale svoje kuće, iako je većina komšija noć provodila u šumi ili kod rodbine u drugim mjestima.
“Vraćala sam se iz njive i radosna zbog obavljenog posla vidim komšiju Redžu, svi su znali da sam veselog duha, počnem pjevati: “Niz livadu zeleni se trava, lezi Redžo vidi ti se glava”.
„Upozorio me da je stvar ozbiljna i rekao da nije pametno s djecom ostajati kući po noći. Nisam mu vjerovala. Nađem komšije Mehu i Vehaba igraju šah i odlučim i tu noć prenoćiti u svojoj kući. Sutradan su upali u naše selo, odvodili su redom. Nas, žene i djevojke, smjestili su u kuću komšinice Đuze. Sa mnom je i starija kćerka Hasreta. Upravo tih dana punila je sedamnaest godina”, prisjeća se Sadeta.
“Danima je padala kiša. Peti dan smo u zarobljeništvu. Nema hrane, a kad sam se pobunila i rekla da se ne ratuje po kućama i sa ženama, dobila sam udarac puškom u usta, svi prednji zubi su ispali. Zadužili su me da svaki dan muzem krave. Jedan od srpskih vojnika gledao je u moju Hasretu i rekao da želi biti moj zet. Odgovorila sam mu da je ona dijete. Ljutito je rekao: ‘Ona ima sve što treba da ima žena!’. Sa lijevog ramena je otrgnuo njenu košulju i osjetila sam da ima loše namjere. Voljela sam da sam istog momenta umrla, ali nisam mu davala nikakav znak da sam uplašena. Tog dana dovode i moju sestru Pašu. Govorila je kako Hasreta mora pobjeći. Hasreta je zamolila da se okupa u kupatilu, dugo nije izlazila. Pobjegla je kroz kupatilski prozor. Razmišljam, e sad me i ubijte“, govori.
Očevi savjeti su bili presudni.
“Doveli su me u kuću, bila je već puna, mislila sam da nema mjesta za mene, ali su me stavili samu u jedan mali prostor. Imali su već informacije da sam sakrila pare, zlato i oružje. Neko je dušu prodao. Tvrdila sam da nemam. Čuvala su me četvorica, a ja sam samo rekla da imam život i ako hoće da ga imaju. Prijetili su da će izvaditi oko, osjetila sam vrh noža ispod desnog oka. Nisam dala. Otac mi je rekao ako me slučajno zarobe da ne govorim gdje su pare i zlato jer ako ne kažem postoji mogućnost da ostanem živa, ako kažem, nema ni para ni života. Svakodnevno su me mučili. Skidali su mi maramu s glave i stavljali u usta tako da je samo vrh ostao u njihovim rukama. Kad bi osjetili da gubim svijest vadili su je. Najteži momenti boravka u logoru nije bila obična bol od udaraca nego kada su doveli dijete moga djeverovića Izeta da zakolju, čujem vrisak djeteta u drugoj sobi. Dovode i drugo da ga vidim, pa i njega da zakolju. Moli me Izet da dam i spasim djecu i možda sve nas, ali meni samo odzvanjaju očeve riječi. Nisu djecu poklali, samo su nas time plašili”, ističe Paša Salihović.
Torture i prkos
“Svaki dan su dolazili s novim idejama za mučenje, a ja sve manje osjećala bol. Jedan dan su zapaliti četiri plastike i topili na moje ruke i noge, pa pitaju: ‘Boli li ovo?’. ‘Ništa’, odgovoram. Dobila sam neku snagu. Odustali su. Jedno popodne mi je jedan od čuvara ponudio cigaretu i rekao da i on ima mamu. Samo sam rekla da nikad nisam pušila cigarete, ali i ako bih zapalila da bih kupila sebi, a ne njegove. Rekao mi je: ‘Pa od čega si ti’. Nisam im dala ni za kafe”, kroz osmijeh se prisjeća Paša.
Hasreta nalazi Adema, sprema se oslobađanje logora.
Hasreta je već pobjegla i popodne nalazi rodbinu u mjestu Bajrići gdje su bili i drugi vojnici Armije RBiH, kao i mlađahni vojnik Adem iz naselja Kamenica. Upoznala ih je o stanju u logoru, maloj brojnosti neprijateljskih vojnika i istu noć se priprema akcija oslobađanja logora.
„Neko nam je donio informaciju da je komšinica Fatija ukopana živa, ruke su joj bile van zemlje. Komšije Ljubiša i Dragiša su me izveli i pokazali mjesto gdje su ubili Hasretu. Nisu mogli podnijeti da je pobjegla. Od njenog odlaska svaki dan sam primala udarce i mučenja. Nekad poslije ponoći sam uspjela zaspati koji minut. Budim se i sapućem prvoj ženi do mene da sam sanjala ružan san i da se negdje penjemo uz veliko brdo. Nije prošlo puno, prvi metak je uletio kroz prozor, uzmem ga u maramu i držim u ruci da ne zapali fotelju na koju je pao. Odmah zatim uslijedila je pucnjava, čuvari su govorili da su muslimani i da izlazimo jer bismo im bili živi štit. Bili su naši. Oslobodili su logor. Svi smo pohrlili na vrata, taj dan je poginuo jedan od najhrabrijih vojnika Dautović Bešir. Teško sam se kretala jer sam izmučena, ali smognem snage i krenem za svojim komšijama”, govori Sadeta.
Oslobađanje logora i bijeg u slobodu
Nakon oslobađanja logora Sadeta nalazi kćerku Hasretu, spajaju se, borave još tri mjeseca u podrinjskim vrletima i putem Marša smrti prelazi u Tuzlu.
Hasreta se udala za vojnika Adema, s kojim danas ima dvoje djece. Paša je nakon svog izlaska sa teškim opekotinama izvadila zakopano oružje, zlato i pare i poklonila vojnicima Armije RBiH, na taj način zahvalivši na poduhvatu koji je spasio nekoliko stotina života zarobljenika iz lokalne škole i zloglasnog logora u “Đuzinoj kući”.
Paša ima 81 godinu i najradije dane provodi u svome Liplju gdje danas živi.
Nisvet Mujanović (Al Jazeera)
Sve rijeke u Bosni i Hercegovini su ugrožene. Izgradnja mikro, malih, srednjih i velikih hidroelektrana ugrožava riječne tokove, a jedini spas ovog bogatstva leži u građanskom aktivizmu.
Naime, širom Bosne i Hercegovine postoje ljudi koji su se okupili oko formalnih organizacija i neformalnih grupa građana da bi spasili rijeke i zaštili svoju okolinu. Iz njihove lične borbe možemo učiti, jer je širom zemlje izgrađeno 112 malih hidroelektrana (MHE), a planirano je 340 na svim rijekama i pritokama.
Robert Oroz, predsjednik Ekološko-humanitarne udruge „Gotuša” iz Fojnice, za rijeku Željeznicu borio se više od deset godina, branio ju je svim sredstvima koja je imao, a ta borba je uključivala i njegovo tijelo. Oroz i drugi aktivisti svojim tijelima su sprječavali ulazak strojeva u korito rijeke i 325 dana i noći dežurali da bi mogli alarmirati lokalno stanovništvo i druge aktiviste da zajedno onemoguće radove na rijeci.
Oroz spas rijeka u BiH vidi u udruživanju, jer će nam na kraju ostati samo one rijeke koje aktivisti uspiju odbraniti i oteti od uzurpatora.
„Teško da se još možemo pouzdati u institucije. Iako su deklarativno protiv gradnje MHE, političke partije još uvijek ne čine dovoljno da bi se ona i zaustavila. Sve je to nekakva neiskrena podrška, još uvijek im je draži novac tajkuna nego zaštita prirode. Čast izuzecima“, kaže Oroz i dodaje da je imao priliku da vidi kako izgleda gradnja malih hidroelektrana.
„Vidio sam strašne prizore na rijekama oko Fojnice gdje je počela gradnja još početkom ovog stoljeća. Posebno me potreslo kada sam vidio prelijepe slapove na rijeci Kozici koji su gotovo ostali bez vode. Sve to zbog interesa pojedinaca i zaradu firme koja je u vlasništvu kompanije iz druge države. Kada je došla na red rijeka na kojoj sam odrastao, rijeka Željeznica, odlučio sam sa prijateljima da učinimo sve, što je bilo u našoj moći, da bar nju spasimo“, kaže naš sagovornik.
On se prisjeća da su za vrijeme njihove borbe za spas rijeke Željeznice, koja je bila napadnuta u dva navrata 2009. i 2012. godine, stupili u kontakte sa drugim ljudima i udruženjima koja imaju slične probleme.
„Pošto ranije nismo imali nekakva iskustva u aktivizmu, tražili smo pomoć i savjete od drugih. Nakon što smo uspješno okončali našu borbu, nastavili smo pomagati drugima i prenositi naša iskustva. Mogu reći samo da je ovo veoma teška i iscrpljujuća borba u svim segmentima života. Konstantno smo izloženi raznim pritiscima i život više nije isti. Na kraju smo jako ponosni na sve što smo uradili uprkos svemu što smo preživjeli. Poručujem svima da se vrijedi boriti“, kaže on.
Oroz se nada da je istina o malim hidroelektranama konačno došla do široke javnosti, te da će zbog toga otpor prema ovakvim štetnim projektima biti sve veći.
„Ovakvi štetni projekti više se ne mogu tako lako predstavljati kao nešto lijepo i korisno za sve. Posebnu motivaciju daju borbe koje su urodile plodom i pokazale da se, uz trud i zalaganje, neke rijeke mogu spasiti“, ističe Rober Oroz.
Borba za rijeke Foče i dalje traje, a član Udruženje građana „Bjelava“ Miljan Mališ kaže da je lična borba jedini način da se zaustavi ova frontalna ofanziva na rijeke BiH, koje su napadnute mini hidrocentralama bogatih investitora i svim drugim vidovima uništavanja rijeka i života u njima.
„Deklaracije o zaštiti rijeka koje su usvojene i u Federalnom parlamentu i Narodnoj skupštini Republike Srpske upravo su rezultat aktivizma građana i boraca za rijeke. Naravno, to je samo prvi mali konkretan korak, ali svakako nada u bolje sutra za naše rijeke. Svjedoci smo da se, boreći se za rijeku, građani bore protiv korupcije, protiv jednog dobro uigranog sistema, koji, pored zaobilaženja zakona, radi isključivo za korist pojedinaca, a ne za interes svih građana. Svaka rijeka koja je odbranjena, odbranjena je zahvaljujući aktivizmu mještana i udruženja koji su se pobunili i odlučno stali u odbranu svoje rijeke“, rekao je Mališ.
Naš sagovornik nam kaže da je njegov cijeli život vezan za rijeku.
„Strastveni sam ribolovac, odrastao sam uz rijeku. Uz huk, miris i kolorit Sutjeske. To je osjećaj koji mi je urezan u ranom djetinjstvu, koji i danas imam i nosim kao prepoznatljivo bogatstvo ovog podneblja. Jačinu tog osjećaja kada sam uz rijeku teško je opisati riječima. Ono što je nekome isključivo hidroenergetski potencijal za mene je život. Mi u Foči do sada imamo izgrađene 4 MHE koje su u pogonu i nepovratna šteta koja je načinjena na tim rijekama i oko njih bila je dovoljan signal i krajnji čas da se usprotivimo profitabilnom betoniranju svega i svačega. Pored ovoga što se danas dešava rijeci Bjelavi, isto je planirano da se uradi Sutjesci, Ćehotini, Bistrici, Kolini i svim drugim rijekama i riječicama na opštini Foča, a ukupno ih je sedamnaest“, ističe Mališ.
Mališ kaže da ova vrsta aktivizma zahtjeva dosta truda, zalaganja, vremena, ali i živaca.
„Bude raznih pritisaka, uspona i padova. Mnogi krenu i nakon nekog vremena odustanu. Jednostavno ne mogu da izdrže sve to, borbu protiv mnogo jakog lobija, jednog uigranog nakaradnog sistem. Ipak, činjenica da bi rijeka Bjelava davno bila spakovana u cijev da nije bilo nas aktivista me čini srećnim i ponosnim“, pojašnjava.
Mališ dodaje da ni jedna rijeka u BiH nije sigurna.
„Jedino je sigurno da će svaka doći na red za pakovanje u cijevi i, ukoliko se niko ne pobuni, njena sudbina je zapečaćena. Poruka je da se od starta usprotive jasno i glasno i da ne daju ni pedalj svoje rijeke. Da izvrše pritisak na odgovorne svim mogućim sredstvima. Bez straha i ustezanja jer rade ispravnu stvar i brane osnovna ljudska prava, pravo na vodu i život. Da se povezuju sa drugim udruženjima i aktivistima i uče iz tih primjera“, ističe on.
Naš sagovornik kaže da je građanski aktivizam za spas rijeka širom BiH mukom izazvan.
„Mi branimo naše rijeke od naše države, spašavamo šta se spasiti može. Ostaje nada da će upravo građanski aktivizam koji raste iz dana u dan kroz razne kampanje za zaštitu rijeka i okoline, medijske objave, probuditi svijest i savjest kod većine i pokrenuti stvari nabolje“, kaže Mališ.
Dragana Skenderija, koordinatorica Koalicije za zaštitu rijeka BiH, kaže da je veoma bitno pokretanje bilo kakve inicijative kako ne bi sve ostalo samo na društvenim mrežama i na papiru, a tamo gdje nema otpora, nema ni pobjede.
„Imamo primjere u BiH gdje su ljudi bili uporni u želji da zaštite svoju rijeku i odnijeli su pobjedu. To nije lako, treba snaga i upornost“, rekla je
Skenderija, koja je i sama vidjela kakve su posljedice izgradnji MHE.
Ova vrsta ličnog građanskog aktivizma zahtijeva dosta, a Dragana kaže da morate biti srcem u tome, inače možete zalutati. Svim ljudima koji se protive izgradnji MHE preporučuje da se pokrenu, da se bore za svoje rijeke, jer ih niko drugi neće spasiti.
„I nema veze ako ih ima samo nekoliko, to je dovoljno da se stvari mijenjaju i da se ide ka cilju. Uvijek se mogu obratiti Koaliciji za zaštitu rijeka BiH ukoliko im treba bilo kakva pomoć, savjet, podrška“, kaže na kraju Dragana.
Elektroprivreda BiH danas je saopćila da bi podlijeganje ucjenama i pritiscima u vezi sa viškom uposlenih u rudnicima i prihvatanje zahtjeva Sindikata, značilo samo jedno - udar na potrošače električne energije, posebno domaćinstva.
"Odustajanje Sindikata radnika rudnika FBiH od prihvaćenog modela restrukturiranja rudnika i rješavanja pitanja viška uposlenih na socijalno prihvatljiv način, te insistiranje na zadržavanju u radnom odnosu i viška administrativnog, režijskog i rukovodnog osoblja u periodu dužem od planom predviđenog, put je do neminovnog povećanja cijene električne energije u minimalnom iznosu 15 posto", naveli su.
Za provedbu zahtjeva koji je dostavljen Vladi FBiH i JP Elektroprivreda BiH, neophodno je iznalaženje dodatnih cca. 60 miliona KM na godišnjem nivou za sve rudnike Koncerna.
"Posmatrano sa stanovišta poslovanja rudnika sa kontinuiranim povećanjem gubitaka i neizmirenih obaveza, jedini mogući način obezbjeđenja nedostajućih sredstava jeste povećanje cijene uglja od 25 do 30 posto, koje posljedično vodi do značajnog poskupljenja proizvodnje električne energije iz ovog energenta i dodatnih finansijskih izdataka za građane", dodaju iz Elektroprivede.
Da drugi način iznalaženja sredstava za ispunjavanje zahtjeva Sindikata izuzev poskupljenja električne energije za 15 posto ne postoji, potvrđuju podaci o poslovanju rudnika izdvojeni za prva tri mjeseca ove godine.
"Za ovaj period planiran je prihod u iznosu 77,9 miliona KM, a ostvareno je 63,9 miliona KM. Ostvareni prihod od prodaje uglja termoelektranama manji je 10 miliona KM u odnosu na planirani. Za plate i ostala lična primanja uposlenika isplaćeno je 48,3 miliona KM, što je čak za 43,3 posto više od plana. U ovom periodu, rudnici Koncerna poslovali su sa gubitkom u iznosu 16,6 miliona KM i gotovo je identičan povećanju troškova plata i ostalih ličnih primanja. Ukoliko ovakav trend bude nastavljen, gubitak na kraju godine iznosio bi 67 miliona KM, a troškovi povećanja plata cca 58,4 miliona KM", saopćeno je.
Poskupljenje električne energije do kojeg bi došlo ispunjavanjem zahtjeva Sindikata radnika rudnika FBiH, može se izbjeći samo odustajanjem od ucjena i pritisaka, vraćanjem dijaloga i odgovornim pristupom svih strana uključenih u restrukturiranje rudnika, procesa koji nije pitanje volje ili izbora već obaveza BiH u vezi sa provedbom energetske tranzicije i ispunjavanja jasnih ciljeva i politika EU u pogledu smanjivanja korištenja uglja za proizvodnju električne energije do potpunog prestanka upotrebe, naveli su iz ovog javno preduzeća.
(klix.ba)
U toku je izmještanje većeg broja ilegalnih migranata iz napuštene zgrade Doma penzionera u Bihaću u kamp Lipa, koji se nalazi u okolici ovog grada.
Ovo nam je potvrdio gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, koji je rekao da se akcija provodi uz podršku nadležnih policijskih snaga i Službe za poslove sa strancima.
"Podršku akciji dale su i službe Civilne zaštite Grada Bihaća, koje će nakon pražnjenja objekta početi dezinfekciju, deratizaciju i odvoz smeća iz objekta. Objekat će potom biti zatvoren fizičkim preprekama", kazao je Fazlić.
On je rekao da su, nakon sjednice gradskog Kriznog štaba o epidemiološkoj situaciji došli do zaključka da je lokacija Doma penzionera, kao i neke druge u ovom gradu, moguć izvor zaraze.
"Postoji još nekoliko lokacija u gradu na kojima borave migranti. To je, prije svega, zgrada bivše tvornice 'Krajinametal', koju ćemo također u narednim danima isprazniti, očistiti i zapečatiti. Ima i dosta napuštenih kuća u gradu koje koriste migranti, i to će biti obuhvaćeno ovom akcijom. U kampu Lipa ima dovoljno mjesta za sve", istakao je Fazlić.
(klix.ba)
U Bosni i Hercegovini danas počinje vojna vježba Oružanih snaga BiH i američe vojske, Brzi odgovor 21. Vježba će biti održana na poligonima Manjača i Glamoč te u kasarni Dubrave, a trajat će do 2. juna. Njom će rukovoditi zapovjedništvo američke vojske za Evropu i Afriku (USUCOM).
Vježba je dio velikih vojnih manevara koji se ove godine odvijaju na cijelom Starom kontinentu, koji su nazvani "Branilac Evrope 21", a koji se provode s ciljem uvježbavanja odbrane Evrope, odnosno, odvraćanja od moguće agresije i za očuvanje mira bilo gdje u svijetu.
U ovoj bilateralnoj vježbi u BiH će učestvovati oko 500 pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i 700 američkih vojnika.
"Sjajno je vidjeti američke trupe kako stižu na vježbu s Ministarstvom odbrane Bosne i Hercegovine. Rad i obuka s našim saveznicima povećavaju našu sposobnost zajedničkog rada kako bismo odgovorili na sigurnosne izazove i pomogli da građani BiH budu sigurni", navedeno je na Twitter nalogu NATO-a u BiH.
Inače, vježbom "Branilac Evrope 21" šalje se jasna poruka potencijalnim agresorima da će SAD stati ne samo iza članica NATO-a, već i iza svih drugih partnera i saveznika, uključujući BiH. Vježba ove godine obuhvata 26 država, uključujući SAD, i oko 28.000 pripadnika multinacionalnih snaga usredotočenih na izgradnju "operativne spremnosti i interoperabilnosti između NATO saveznika i partnera".
(klix.ba)
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona pokrenulo je istragu nakon informacije da su policijski službenici od imama koji je krenuo na teravih namaz tražili da pristupi alkotestiranju, uz navode imama kako se radilo o neprofesionalnom ponašanju policijskih službenika.
– Odjeljenje za profesionalne standarde Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona poduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti u vezi navedenog – kazao je za Faktor Hasan Hodžić, glasnogovornik MUP-a SBK, te dodaje:
– Odmah po saznanju smo postupili po tom osnovu.
Posjećamo, u subotu navečer u mjestu Alagići kod Kreševa policijska patrola zaustavila je imama A. B. koji teravih namaz klanja u džematu u Crnićima te su tražili da pristane na alkotestiranje.
(Faktor.ba)
Nakon sinoćnjeg divljanja pripadnika navijača Zrinjskog u Mostaru je uhapšeno 10 osumnjičenih, dok je jedna osoba teško povrijeđena i nalazi se u SKB Mostar.
Danas brojne reakcije stranaka.
SDA: Naći učesnike i inspiratore
GO SDA Grada Mostara, najoštrije osuđuje sinoćnje nerede u Mostaru, koji su izazvani od strane navijačke grupe „ULTRASI“.
Istražne organe i policiju pozivamo na trenutnu akciju sa ciljem pronalaženja učesnika nereda, ali i njihovih inspiratora.
Podsjećamo kako ovo nije prvi put da ista navijačka grupa bezobzirno upada u pažljivo birane dijelove Mostara sa ciljem izazivanja nereda, uništavanja imovine, ali i planskog i opasnog narušavanja ukupnih odnosa u gradu.
Mostar i njegovi građani ne smiju biti taoci ovakvog huliganskog ponašanja i svako tolerisanje nasilja ili neadekvatan odgovor nadležnih organa može samo voditi u dalje komplikovanje situacije sa mogućim nesagledivim posljedicama.
Zato pozivamo policiju u Mostaru i HNK da provede energičnu i sveobuhvatnu istragu, te pronađe i uhapsi počinioce. Građani Mostara ne smiju sa strepnjom očekivati hoće li nekome pasti na pamet da im pod okriljem noći i mraka upadne u ulicu izaziva nerede, uništava imovinu ili sije strah!
SDA Mostara će učiniti sve sa svoje strane da se ovakvi incidenti spriječe, te da se svi dosadašnji činovnici i njihovi inspiratori na pravi način procesuiraju.
Ovdje nema niti može biti „ove“ ili „one“ strane Mostara, jer je ovakvim potpuno neprimjerenim ponašanjem ugrožena sigurnost svih građana Mostara bez obzira u kojem dijelu grada žive.
Građane Mostara pozivamo na mir i suzdržano ponašanje, jer je osnovni cilj ovakvih provokacija u pokušajima da se Mostar dodatno destabilizira i grad uvede u stanje opšte nesigurnosti i osjećaja straha.
SDP: Postalo je isprazno pozivati nesposobni MUP HNK, tražimo od FUP-a da stane u zaštitu građana Mostara
Noćašnji huliganski napad u Mostaru ne predstavlja ništa drugo nego demonstraciju sile do danas nekažnjenih pojedinaca i grupa koji već godinama terorišu građane Mostara.
Neometano kretanje grupe huligana tokom policijskog sata i teororisanje građana u gradu koji je pokriven kamerama, samo po sebi nameće i pitanje nalogodavaca ili nerada nadležnih organa.
Pošto smo ranije nakon ovakvih ispada tražili vanredne i tematske sjednice na temu sigurnosti u HNK, a vlast nas odbijala obrazloženjem da su migranti jedina opasnost po sigurnost u Kantonu, ovaj put to nećemo tražiti, jer bi vlast HDZ-SDA bilo kakvom sjednicom samo zataškala ovaj evidentan problem koji ne mogu ili ne žele riješiti. Uz najoštrije osude napada na građane Mostara, a s obzirom da je postalo besmisleno pozivati vlast HNK da riješi problem huligana, KO SDP BIH HNK će preko svojih zastupnika, a kroz Parlament FBiH ponovno tražiti izmjene Krivičnog zakona koji će podrazumjevati pooštravanje mjera protiv izgrednika koji sebe nazivaju navijačima.
U međuvremenu, ne čekajući traljave reakcije i nemušta saopštenja nesposobne vlasti, pozivamo Federalnu upravu policije da se neodložno uključi u rješavanje ovog problema jer životi građana Mostara i sigurnost njihove imovine nemaju cijenu.
Tarik Tanović: Umjesto policijskog, Mostarom noću vlada navijački sat
Povodom sinoćnjih nereda na ulicama Mostara oglasio se Tarik Tanović, predsjednik Gradskog odbora Mostar:
S obzirom na to da posljednji navijački neredi nisu i jedini u toku pandemije i policijskog sata krajnje je vrijeme da MUP HNK kaže građanima šta to ne radi kako treba, tj. kako je moguće da se više desetina navijača neometano kreću gradom duboko u policijskom satu kako bi došli do mjesta gdje su naumili napraviti nered i naprave ga? Da stvar bude gora, sve se desi nakon fudbalske utakmice kada bi predostrožnost, zbog opravdane pretpostavke da bi se nasilje moglo desiti, trebala biti veća.
To, naravno, izaziva sumnju kod građana da su ili navijači moćniji od policije ili da policija svjesno dopušta nerede koji imaju i političku dimenziju: Da se dižu tenzije i da se skreće pažnja s krucijalnih problema, prije svega posljedica pandemije, s kojima se Mostar suočava.
MUP tu sumnju može vrlo lako otkloniti – pohapsiti izgrednike, finansijski sankcionisati udruge navijača čiji su članovi napravili nerede, ali i klubove kako bi ih natjerali da takve navijače udalje od sebe. Umjesto toga, mi imamo slučaj da se navijačke skupine finansiraju.
Također, pozivamo sve političke stranke, rukovodstvo Gradskog vijeća i gradonačelnika da najstrožije osude sinoćnje incidente, te da gradonačelnik, zajedno sa MUP-om pripremi adekvatan plan mjera u cilju zaštite stanovništva. Zašto, naprimjer, kao u Sarajevu ne obavezati policajce da na uniformama imaju upaljene kamere da vidimo šta su to konkretno radili protekle noći dok su se navijači šetali gradom? Zašto ne pojačamo videonadzor u gradu da nemamo nikakav problem s identificiranjem i skupina i pojedinaca koji prave nerede? Tražimo također izvinjenje MUP-a i gradske uprave građanima Mostara, a posebno stanovnicima Donje Mahale u kojoj su se neredi i desili. Same građane molimo za smirenost, ali i da vrše pritisak na nadležne kako bi radili svoj posao. Podsjećamo: Oni su na posljednjim izborima u vaše ime izabrani, imate pravo tražiti od njih da rade posao koji je u cilju vaše sigurnosti. Očito je kako se primičemo završetku Premijer lige da će sukobi navijača biti sve češći, ne dozvolimo da strah zavlada Mostarom. Pogotovo od navijačkog sata, što je u Mostaru naziv za ono što bi trebalo biti policijski sat.
NB: Recidiv ideologije koja ja poražena u ratu i na Međunarodnom sudu u Haagu
Nezavisni blok najoštrije osuđuje vandalizam i teroriziranje građana Mostara od strane huliganske skupine koja sebe naziva Ultrasi – Zrinjski. Pozivamo vlasti i MUP HNK da pohapse i procesuiraju sve izgrednike, kao i gradske vlasti Mostara da sazovu vanrednu sjednicu posvećenu sigurnosti u ovom gradu. Ovo teroriziranje građana Mostara se ponavlja i mora biti institucionalno zaustavljeno.
Jasno je da ne radi ni o kakvim navijačima nego o recidivu ideologije koja je poražena u ratu i na Međunarodnom sudu u Haagu. Suočavanje sa prošlošću i činjenicama mora biti institucionalizirana kroz obrazovni sistem, a politički sponzori ovih vandala moraju biti zakonski spriječeni da propagiranju propale zločinačke ideologije i politike.
SBB: Nedopustivo ugrožavanje ljudskih života i uništavanje imovine
Gradski odbor SBB-a Mostar najoštrije osuđuje huliganske napade, nerede i divljanja kojima smo svjedočili sinoć u našem gradu. Osim brutalnog ugrožavanja ljudskih života, huligani su tokom nereda oštetili i privatnu imovinu građana Mostara, što je nedopustivo.
Stoga se kao zajednica, svi moramo ograditi od agresivnog ponašanja pojedinaca i zajedničkim snagama odbraniti od njih i njihovih krajnjih ciljeva.
U tom smislu, pozivamo Ministarstvo unutrašnjih poslova HNK i sve druge nadležne institucije da promptno reagiraju i na najadekvatniji način sankcioniraju sve vinovnike nemilih događana koji su se sinoć desili u mostarskoj Donjoj Mahali.
(Vijesti.ba)
Program malih grantova koje će finansirati Ministarstvo vanjskih poslova Češke podržat će nastojanja lokalnog stanovništva u Bosni i Hercegovini koje se protivi izgradnji malih hidroelektrana na vodotokovima u njihovom području, saopćila je Koalicija za zaštitu rijeka BiH.
Uzimanje uzoraka iz zagađene rijeke Neretve, pokretanje informativne kampanje o negativnim uticajima malih hidroelektrana (MHE) planiranih za gradnju na rijeci Neretvici, istraživanje eko-sistema rijeke Doljanke ili izrada originalne bojanke s ljepotom predjela oko rijeke Bjelave, neke su od aktivnosti lokalnih inicijativa koje će biti obuhvaćene ovim programom malih grantova.
"Zahvaljujući programu malih grantova možemo pomoći lokalnom stanovništu da spriječi krađu, zagađenje i trovanje njihove vode za piće ili izlaganje suši i poljoprivrednim gubicima. Također, ljudi će naučiti kako da poduzmu praktične korake za odbranu od izgradnje malih hidroelektrana", rekla je Dragana Skenderija, koordinatorica Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine.
Program malih grantova vode Arnika (Češka), Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine i Centar za životnu sredinu (BiH), a finansijski je podržan od Ministartstva vanjskih poslova Republike Češke kroz program za promociju tranzicije.
"Naš cilj je da zaštitimo vodene tokove Bosne i Hercegovine od zagađenja i štetnih hidroenergetskih pojekata; stoga trebamo da podržimo ljude koji će to raditi na regionalnom nivou boreći se protiv izgradnje mini hidroelektrana, radeći monitoring kvaliteta vode ili edukujući javnost", kazala je Zuzana Vachunova, koordinatorica češke nevladine organizacije Arnika, uime zajedničkog projekta između Češke i BiH.
Lokalna inicijativa "Jer nas se tiče" se već godinama bori protiv nelegalne deponije Uborak u Mostaru koja zagađuje rijeku Neretvu i ugrožava zdravlje građana. Zahvaljujući grantu, moći će da se uzmu uzorci vode, utvrdi zagađenje rijeke Neretve i predstave podaci javnosti i odgovornim vlastima.
Početkom prošle godine, mještani koji žive blizu rijeke Neretvice saznali su da se planira izgradnja 15 malih hidroelektrana koje bi imale negativni uticaj na kvalitet vode i zemljišta, kao i na riječni eko-sistem. Od tada se mještani suprotstavljaju ovom problemu pravnim koracima, fizičkim blokadama i medijskom kampanjom. Zahvaljujući programu malih grantova, informativna kampanja s javnom tribinom fokusiranom na lokalne građane i donosioce odluka koju vodi udruženje "Pusti me da tečem" bit će dalje podržana.
Udruženje "Za Doljanku" iz Jablanice će fokusirati njihov projekt na procjenu eko-sistema rijeke Doljanke, koji je uzurpiran izgradnjom mini hidroelektrane Zlate, projektom čiji je investitor poznati bh. košarkaš Mirza Teletović.
Već dugo se mještani bezuspješno protive ovom projektu o kojem nisu bili blagovremeno obaviješteni. Kroz ovaj grant, udruženje će angažovati biološku istraživačku studiju i procijeniti uticaj MHE na floru i faunu.
Još jedno udruženje koje se bori protiv izgradnje MHE, "Bjelava" iz Foče, iskoritit će novac za projekt koji je fokusiran na učenike i njihove roditelje. Udruženje će kreirati bojanke koje će prikazivati lokalne ljepote i organizovat će takmičenje za najbolji esej, kao i posjetu staroj vodenici na rijeci Bjelavi.
(klix.ba)
Prednost koju Bosna i Hercegovina ima, a to je relativno nizak vanjski dug, vrlo brzo bi se mogla istopiti zbog nekontroliranog zaduživanja.
Izlaz na Londonsku berzu Republike Srpske, jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, objelodanio je koliko se entitetska vlade Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) populističkog političara Milorada Dodika nekontrolirano zadužuju, kako bi vještački održala socijalni mir i ostala na vlasti, upozoravaju i opozicija i neki analitičari.
Vlada Republike Srpske najavila je da će taj bosanskohercegovački entitet zadužiti za dodatnih 700 miliona KM na Londonskoj berzi. Iz opozicionih stranaka, poput PDP-a i SDS-a, to vide kao vrlo opasan potez, koji bi mogao dovesti do ekonomskog kolapsa entiteta. Ukupan godišnji budžet RS-a iznosi 3,8 milijardi KM, i on je već opterećen ranijim zaduženjima.
Ali, nova zaduženja Republike Srpske prolaze u sjeni teme o mirnom raspadu Bosne i Hercegovine, koju je nametnuo upravo Milorad Dodik. To ovih dana potrese ne samo Bosnu i Hercegovini, već i Evropsku uniju. Krajnji jugoistok EU-a samo tri decenije ranije je bio opustošen ratom.
‘Dodikove greške platit će građani’
Vojin Mijatović, potpredsjednik opozicione Socijaldemokratske partije (SDP BiH), rekao je da je zabrinjavajuća šutanja državnih vlasti BiH na zaduženje RS-a. Mijatović upozorava da ukoliko entitet ne mogne plaćati svoje obaveze, finasijeri će novac naplatiti od države BiH. To bi dodatno moglo ugroziti jednu od najslabijih ekonomija u Evropi.
„Naravno ovo uopšte ne interesuje nikog iz Sarajeva kao da se radi o drugoj državi“, rekao je ogorčen.
Na opasnost od zaduživanja RS-a na Londonskoj berzi Mijatović je pisao i Senadu Softiću, guverneru Centralne banke Bosne i Hercegovine. Traži da centralna vlada u Sarajevu objavijesti investitore Londonske berze da novac koji bi dali Republici Srpskoj nema pokriće. Kao rješenje izbjegavanju sličnih situacija u budućnosti Mijatović predlaže da država u potpunosti preuzme fiskalni sistem u svoje ruke.
Uprkos kritikama, i svjesnosti da to može donijeti samo kratkoročnu stabilnost, čini se da entitetska vlada RS-a nema mnogo izbora, i da budžetske korisnike, uključujući i penzione, mora finasirati najvljenim zaduženjem.
BiH može iskoristiti nisu zaduženost
Stanje javne zaduženosti BiH 31. decembra 2020. godine iznosilo je 12 milijardi i 154,56 miliona konvertabilnih maraka (6,19 milijardi eura), od čega se na vanjski dug odnosi osam milijardi i 662,66 miliona KM (4,41 milijarde eura), ili 71,27 posto, a na unutrašnji dug tri milijarde i 491,90 miliona KM (1,78 milijardi eura), ili 28,73 posto, prema informaciji Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine.
Reklama
U odnosu na 31. decembar 2019. godine javni dug se povećao za 943,32 miliona KM (480,47 miliona eura), ili 8,41 posto, od čega se vanjski dug povećao za 519,89 miliona KM (264,80 miliona eura), ili 6,38 posto, a unutrašnji dug za 423,43 miliona KM (215,67 miliona eura), ili 13,80 posto.
Uprkos porastu zaduženosti, i vrlo niskoj ekonomiji, Bosna i Hercegovina je i dalje manje zadužena nego susjedne zemlje. To stručnjaci vide kao potencijal koji bi zemlju konačno mogao pokrenuti, 25 godina nakon okončanja rata i teške etničke podijeljenosti.
MMF traži reforme, političari odbijaju
Ipak, tamo se protive nacionalni političari. Od prošle godine traju bezuspješni pregovori između centralne vlade u Sarajevu i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o zajmu vrijednom 1,5 milijardi KM (oko 750 miliona eura). MMF od bosanskohercegovačkih vlasti prije dodjele novca traži reforme, koje bi ojačale zemlju, uključujući i uspostavu registara računa fizičkih lica u Centralnoj banci BiH, što populistička stranka SNSD odbija, ne želeći jačanje institucija države Bosne i Hercegovine nauštrb entiteta. Za punjenje budžetskog deficita u RS-u SNSD zbog toga radije poseže za kreditima komercijalnih finasijera, koji su u pravilu skuplji od MMF-ovih.
Ekonomski stručnjak i univerzitetski profesor sa Sarajevske škole za nauku i tehnologiju Vjekoslav Domljan nisku zaduženost BiH vidi kao prednost u odnosu na niz zemalja [mada ima i boljih od nje, poput Bugarske, Moldove, Kosova]. On je rekao da fiskalni prostor za daljnje zaduživanje BiH pos
toji nesumnjivo. Ali, govoreći o zaduživanju zemlje u kontekstu prilike za jačanje ekonomije i podizanja životnog standarda građana, kaže da je ključno pitanje za što bi se BiH zaduživala.
„Ako bi se zadužila za produktivna i profitabilna ulaganja, čiji bi prinos bio, jednostavno kazano, viši od kamatne stope po kojoj se zadužuje, to bi bilo prihvatljivo. Ključna pitanja su i kod koga, za što i koliko?“, rekao je Domljan Al Jazeeri, izražavajući bojazan da zaduživanje u BiH ipak ne ide u dobrom smjeru.
„BiH je dočekala pandemiju nespremno, kao što je nespremno dočekala i globalnu recesiju iz 2007-2009, ima vrlo malu rezistentnost (a danas je to temeljna riječ u politikama zemalja) i ne radi dovoljno da ju poveća“, upozorio je. Stoga, rekao je Domljan, treba dobro otvoriti oči da novi krediti ne bi otišli na “krpljenje budžetskih rupa”.
„A više je nego očito da ih treba krpati“, dodao je. Prošlo je više od godinu dana od izbijanja pandemije, a na razini BiH nije praktični ništa urađeno na suzbijanju njenih negativnih efekata. „Ako sijete tako da niste npr. takli PDV (dok je preko 30 zemalja smanjilo stopu a preko 100 olakšalo PDV teret na neki način) jedino što možete požnjeti je novi kredit“.
Ekonomski stručnjak i univerzitetski profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Aziz Šunje kaže da bi bosanskohercegovačka vlada prije zaduženja kod međunarodnih finansijera morala iskoristiti druge mehanizme koje ima na raspolaganju da popravi ekonomiju zemlje. Rekao je da BiH prije svega treba smanjiti nepotrebne troškove, i povećati prihode. Ali nije samo to što profesor Šunje predlaže. On ogromna potencijal vidi u restrukturiranju javne uprave kao i javnih preduzeća. „Državna preduzeća su vrlo neefikasna, jer su pod kontrolom političkih partija. Vode ih nedovoljno sposobni menadžeri. Kada biste napravili reformu, i kada bi ta preduzeća vodili ljudi koji znaju raditi posao, prihodi tih preduzeća bi bili veći, i samim tim BDP bi bio veći, pa bi imali i manju potrebnu za zaduživanjem“. Vladajuće stranke SDA, HDZ i SNSD odbijaju prihvatiti takav prijedlog. Ankete govore da hiljade uposlenih koji se finasiraju iz javnog budžetu i državnih kompanija u najvećoj mjeri glasaju za te stranke.
Armin Aljović (Al Jazeera)
