Uglednog njemačkog parlamentarca, potpredsjednika Kršćansko-socijalne unije, bivšeg ministra, državnog sekretara, savjetnika, lobistu Christiana Schmidta mnogi u Bosni i Hercegovini su krajem godine već počeli slaviti kao spasioca zemlje za koju mnogi na Zapadu kažu da je raj s obamrlom nadom. Bez sekunde promišljanja o faktima i mogućim posljedicama, drugi su ga (mada ga nikada nisu ni sreli) već strpali u košaru s ruskim špijunima i s nesposobnjakovićima. A treći mu se bez pardona začeše odmah dodvoravati po katoličkoj liniji, iako je čovjek po konfesionalnosti protestant.
Kada sam ga pred novodišnje praznike direktno upitao: “Da li doista dolazite uskoro u Sarajevo? Kada? I s kakvim mandatom?“, odgovor je u prvom momentu bio šokantan, a već u drugom, jedino ispravan: sve što sam mu od argumenata znao i mogao pobrojati u vezi s njegovim “skorim“ i “sigurnim“ zauzimanjem prve stolice u Uredu visokog predstavnika dobro podučeni zapadni političar je lakonski nazvao “glasinama“.
Poučno je vidjeti njegov kompletan odgovor: “U vezi s Vašim pitanjima koja se odnose na glasine u nekim medijima, ne mogu dati nikakav komentar. Sve moje aktivnosti u vezi s Bosnom i Hercegovinom su, kao što Vi dobro znate, za sada ograničene na pomoć u rješavanju dramatične situacije sa migrantima na području Bihaća i u Unsko-sanskom kantonu, u čemu sam vrlo rado pomagao i prošle godine. Uz svo poštovanje koje imam prema Vama, predlažem ipak da se s pitanjima koja ste mi postavili, obratite njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova. Možda oni nešto više znaju o tome. Lijep pozdrav, Chris.“ Odgovorio sam: “OK, napisat ću da su, za sada, glasine.“
Neupitna škola političkog bontona
Ista pitanja sam momentalno adresirao na kabinet ministra vanjskih poslova u Berlinu te ponovio ih prvog radnog dana ove godine. Do ispisivanja ovih redova odgovor nije stigao, ali mi je neformalni rečeno “dok sve nije gotovo, u Njemačkoj ništa nije gotovo.”
Znači, sve do tada Inzkovo naglo javno prizivanje svog nasljednika ostaju samo glasine, jer konačna odluka njemačke kancelarke Angele Merkel još nije konačna. A dok odluka kancelarke, koja svaku svoju riječ triput mjeri, ne bude izvršna Christian Schmidt, kao i svako drugi ozbiljan u političkim strukturama, ima raditi samo ono što mu je posao. Osim toga, iako je njemačka kancelarka jedan od idola političke Evrope, to niukom slučaju ne znači da o svemu odlučuje sama. Ona jeste autoritet, ali nije autokrata, mrzitelj je autoritarnosti, a osobito autoritarizma i protv takvih “deformiteta u modernoj politici“ zna se uspješno boriti svim, pa i bolnim sredstvima.
Povrh svega, i izbor visokog predstavnika ima svoje procedure. Nakon nominacije od matične države, predlaže ga Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, kojeg čine diplomatski predstavnici 55 zemalja i međunarodnih organizacija, među kojima i Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Turska, Rusija… Formalno imenovanje potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, koje je odobrilo i Okvirni mirovni sporazum iz Daytona i sve mirovne misije koje su zatim uslijedile u Bosni i Hercegovini. Po slovu Aneksa 10. dejtonskog akta, visoki predstavnik je konačni autoritet za tumačenje i provedbu civilnog dijela mirovnog ugovora.
Bez obzira postane li ovaj oprezni njemački parlamentarac novi visoki predstavnik, ili umjesto njega na Inzkovo mjesto dođe možda Josip Juratović, koji mu je bliski kolega iz Bundestaga (i njegovo se ime neformalno spominje), ili to bude čak neko sasvim treći ili peti, Christian Schmidt je svima u regiji razumljivim jezikom pokazao da se procedure moraju poštovati te da se poznavanje političkog bontona ne nasljeđuje po rođenju, već se uči godinama.
Došaptavanje između velikih sila
Došaptavanje između Washingtona, Berlina, Brisela i Pariza u vezi s Bosnom i Hercegovinom počelo je onog trenutka kada je pobjeda novoizabranog američkog predsjednika Joea Bidena postala izvjesna. Liderska uloga u Bosni i Hercegovini je već tada dodijeljena Njemačkoj. Bilo je to sredinom novembra, kada su prve čestitke Bidenu počele stizati iz institucija Evropske unije, a zatim i većine najutjecajnijih članica.
Nedugo zatim, u razgovore je, na zahtjev nove američke administracije i njemačke kancelarke, uključena i Rusija, “kako bi se izbjegla kasnija iznenađenja“. Radi se, tvrde dobro obaviješteni njemački diplomatski izvori u Briselu, o traženju modaliteta koji nipočemu neće ličiti na dosadašnji odnos prema Bosni i Hercegovini, a koji istovremeno niko neće moći, makar prešutno, ne podržati. Pod takvim uslovom Njemačka se i prihvatila liderske uloge.
Sličan prešutni dogovor velikih sila dogodio se prije 21 godinu, kada je Rusija, prilikom odlučivanja o udarima NATO-a na Srbiju, ostala suzdržana. Nedugo zatim NATO je po Srbiji udarao 78 sedmica, tokom udara je oko 500 civila poginulo. Nakon bombardiranja NATO je bio i danas je neprijatelj Srbije i bh. entiteta Republika Srpska, a Rusija je i jednima i drugima najbolji prijatelj. Tokom bomardiranja iz Kremlja je Beogradu obrazloženo da je Rusija tokom glasanja u Vijeću sigurnosti UN-a “morala proći kroz žuto svjetlo“, pa za takav “saobraćajni“ prekršaj, kao i u vožnji, jeste i niste krivi, sve je do “saobraćajnog policajca“.
Građansko nije isto što i etatističko
Bez obzira ko se bude prihvatio uloge Inzkovog nasljednika, neće mu biti lako. U prvom redu, neće biti jednostavno srušiti političke bedeme između Banje Luke i Sarajeva nakon 25 godina permanentnog udaljavanja. Iz temelja će se morati promijeniti percepcija o reformama, ili čak o odbacivanju dejtonskog Ustava, kako bi se u Banjoj Luci, Beogradu, Moskvi, Pekingu… razumjelo da “građansko“ nije isto što i “etatističko“, niti su Bošnjaci nužno isto što i muslimani.
Demokratska modernizacija privremenog ustavnog koncepta ne podrazumijeva automatsko ukidanje entiteta, već njihovo izmještanje iz 19. u 21. stoljeće. Tek nakon odgovora na ove i još mnogo drugih politički isfabriciranih stereotipa i zabluda bit će moguće odgovoriti na krucijalno pitanje da li je zemlji u srcu Evrope i s ojačanim kapacitetima Evropske unije u sferi vanjske i sigurnosne politike uopće potreban međunarodni staratelj. I može li se govoriti o evropskom putu Bosne i Hercegovine ako su sve njene institucije inferiorne u odnosu na OHR i ako se bude nastavilo s imperativnom bliskošću zvaničnog Brisela s tutorima iz Beograda i Zagreba.
Kogod je imao priliku upoznati sedmog po redu visokog predsatavnika u Bosni i Hercegovini – karijernog austrijskog diplomatu rođenog kod Klagenfurta, mogao se uvjeriti da je riječ o široko obrazovanom, slatkorječivom, duhovitom i govorljivom dobričini, koji plijeni šarolikošću svojih interesiranja, govorništvom i šarmantnošću. Da nije takav vjerovatno ne bi ni imao tako uzletnu diplomatsku karijeru kakvu je imao od završetka studija prava, ruskog i južnoslavenskih jezika.
Zašto se Inzku toliko žuri?
Takav kakav je, naglu odluku o odlasku iz Sarajeva, nakon 12 godina hoda na prstima, kako ga niko ne bi osjetio, Valentin Inzko nije mogao donijeti sam niti samovoljno. Čak ni njegove izjave o potrebi “robustnog angažmana Evropske unije i međunarodne zajednice“ nisu njegova kreacija. To, da je zemlji s toliko “obamrlom nadom“, kao što je danas Bosna i Hercegovina, treba drugačiji pristup dijagnoza je svih i svakog na političkoj kugli kome je stalo do digniteta. Jedini koji to nije uočavao, ili nije smio javno kazati, bio je odlazeći visoki predstavnik. Zašto li mu se odjednom toliko žuri?
Za 12 godina Inzkove vladavine tačno toliko u Mostaru nije bilo lokalnih izbora. Znači, ni vlasti, ni prava, ni lokalne pravde. A kada se građaninu uskrati sve ovo, ukradeno mu je i dostojanstvo. Da ništa drugo nije skrivio, Mostar bi odlazećem visokom predstavniku trebao biti noćna mora do kraja života. Ali, nije Mostar njegov jedini veliki grijeh. “Dvije škole pod jednim krovom“; zabuđale presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci“ i ostale presude sličnog sadržaja; neprovedene odluke ustavnih sudova; nepotreban obzir prema negatorima genocida; brodolom pravosudnog sistema; besprimjerna sistemska korupcija; ploče s imenima osuđenih ratnih zločinaca; tolerancija prema klerikalnom etnonacionalizmu; nebriga za građanske vrijednosti na kojima je i sam odrastao…
Ništa u međunarodnim odnosima nije slučajno, a ako se slučajnost i dogodi, ona je, također, isplanirana – davno je to rekao jedan od bivših američkih predsjednika. Desetljećima ga mnogi citiraju kada se govori o međunarodnoj politici.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Zekerijah Smajić (Al Jazeera)
Bosna i Hercegovina bi, prema svemu sudeći, mogla vrlo lako doći u situaciju da mora zamijeniti postojeću 4G mrežu, koju su postavile kineske kompanije, saznaje „Dnevni avaz“. Naime, Sjedinjene Američke Države okupljaju međunarodnu koaliciju, u okviru koje planiraju posebne aktivnosti u centralnoj i istočnoj Evropi, uključujući i našu zemlju, u namjeri da se koriste čiste telekomunikacijske mreže.
Ovih dana je u Kongresu SAD predložen zakon kojim će se definirati aktivnosti na sprečavanju utjecaja Kine i Rusije na telekomunikacijske mreže u širem evropskom području. Jedna od mjera, kako otkriva „Avaz“, jeste uklanjanje uređaja i opreme koju su proizvele kineske kompanije ''Huawei'' i ZTE.
Sigurna oprema - Američki državni sekretar će, zajedno s nadležnim institucijama, Evropskom komisijom i vladama država istočne i centralne Evrope, raditi na diplomatskim aktivnostima i podršci za, između ostalog, uklanjanje kineske telekomunikacijske opreme i usluga koje bi se trebale zamijeniti sigurnom opremom i uslugama - navodi se u prijedlogu zakona predstavnice Demokratske stranke.
Ta činjenica govori da će i nova američka administracija, koju će predvoditi novoizabrani predsjednik Džo Bajden (Joe Biden), ovo pitanje držati visoko u agendi.
Najveći telekom operater u BiH je prilikom uvođenja 4G mreže sklopio ugovor s kineskom kompanijom „Huawei“. Prema planovima američke administracije, tražit će se i od Brisela i Evropske komisije da participiraju u projektima uspostave i zamjene telekomunikacijskih mreža, te da zajedno s američkim razvojnim agencijama osiguraju sredstva za provedbu ovih mjera.
- Sjedinjene Države moraju okupiti koaliciju demokratskih istomišljenika, saveznika i partnera i suprotstaviti se porastu globalnih malignih aktera, kao što su Kina i Rusija, i graditi otpornost u centralnoj i istočnoj Evropi protiv malignih utjecaja - navedeno je u predloženom zakonu.
Graditi otpornost
S obzirom na to da BiH još nije započela instalaciju modernije 5G internet-mreže, nije isključeno da će se od BiH izričito zahtijevati da prilikom izbora opreme i izvođača radova obavezno izuzme proizvođače koje SAD smatraju nepouzdanima i štetnima po njihove interese.
(avaz.ba)
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić obišao je danas, zajedno s drugim zvaničnicima, kamp Lipa kod Bihaća. Rekao je da svjedoče surovim i nehumanim uslovima u kojima migranti borave.
“Došli smo da sagledamo koji je doprinos svih institucija da se ovdje naprave uvjeti za život migranata. Sve što se posljednjih dana dešava oko migrantske krize pokazuje da je to jedna eminentno humanitarna, sigurnosna i politička situacija koja pokazuje da za sada imamo uslove da samo jedan narod i dva kantona u BiH nose teret migrantske krize, što je ubuduće neodrživo. Mi u ovom trenutku trebamo urgentno riješiti pitanje smještaja za ove ljude koji se nalaze u neuvjetnim zdravstvenim i nehigijenskim uvjetima”, rekao je Cikotić.
Kazao je da su kamp obišli i predstavnici specijalizovanih kompanija koji trebaju osigurati dovod struje i vode, kao i organizacije koje će preuzeti brigu o smještaju, ishranu i zdravstvenom zbrinjavanju migranata.
“Nakon sagledavanja uslova planiramo održati jedan sastanak na lokalitetu Ripča i precizirati doprinos i obaveze svih učesnika. Sutra od Predsjedništva tražimo da održi hitnu sjednicu kako bi odobrio uključenje Oružanih snaga u instaliranje podloga i drugih građevinskih radova da se kamp osposobi za kvalitetan trajniji boravak migranata. Naši Bišćani ne moraju čuvati Biru, mi želimo da ovdje stvorimo uslove, da ovdje što prije izmjestimo sve migrante. Neće biti nikakvog nasilja niti je to iko planirao. Ono što su nadležne institucije planirale je bilo da se Bira otvori dok se ovaj kamp ne uradi, ali se odluka nije realizovala. Nastojimo sada stvoriti što prije uvjete da se Bira zvanično i na legalan način zatvori”, kazao je Cikotić.
Premijer USK Mustafa Ružnić kazao je kako je današnji sastanak pokazao dobrotu naroda koji ne može da gleda migranata ovdje. Istakao je kako migrante nisu napustili ni kada su ih drugi ostavili same uprkos tome što su građani proživjeli razne patnje i neugodnosti, te je učinjena velika nepravda prema njima.
“Stavili smo sve resurse na raspolaganje da se ovaj prostor osposobi jer samo su vlasti i građani USK pružili pomoć migrantima kada su ih svi ostavili”, rekao je Ružnić.Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić kazao je kako ga ovaj današnji susret ohrabruje.
“Ovdje nema mjesta za politiziranje. Što prije se prestanemo baviti sporednim pitanjima, brže ćemo riješiti ovaj problem. Bira uopće nije u opciji i građani nemaju razlog da se dole okupljaju, nemaju je od čega čuvati”, poručio je Fazlić.
(N1)
Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je izdvojio 50.000 KM za zbrinjavanje migranata. Osim toga, osigurat će 100.000 KM za ugroženo stanovništvo Hrvatske nakon razornog zemljotresa.
Kako su saopćili iz Islamske zajednice, zabrinuti situacijom u vezi s migrantskom krizom u Bosni i Hercegovini i stanjem u kojem se migranti nalaze, a u nadi da će makar malo ublažiti njihove patnje, odlučili su da uplate novac za zbrinjavanje migranata.
Ukazali su da će ova sredstva će biti realizirana posredstvom Merhameta i Crvenog krsta Bosne i Hercegovine.
Novac za pomoć ugroženom stanovništvu Hrvatske uslijed zemljotresa bit će, kako su naveli, upućen Mešihatu Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Poručili su da su ovo su prva interventna sredstva koja su izdvojili ovim povodom, te očekuju da će se na sergiji, koja je planirana za sutra na džuma-namazu, prikupiti značajnija sredstva za pomoć stanovništvu Hrvatske, saopćili su iz Islamske zajednice Bosne i Hercegovine.
(Klix.ba)
Osmero mladih ljudi ugušilo se plinom nedaleko Posušja u novogodišnjoj noći.
Nezapamćena nesreća dogodila se u vikendici kod jezera Tribistovo gdje je osmero mladih iz Rakitna i Posušja čekalo Novu godinu.
"Istina je. Osmero mladih je stradalo", potvrdili su Hini iz MUP-a zapadnohercegovačke županije. Policija je dojavu dobila u 10 sati.
Stradale četiri djevojke i četiri mladića
Oslobođenje piše da je u vikendici bilo desetero mladih. Dvoje su preživjeli, ali su zbog trovanja plinom u teškom stanju.
Klix navodi da se radilo o učenicima četvrtih razreda srednje škole i studentima. Dnevni Avaz doznaje da su smrtno stradala četiri mladića i četiri djevojke.
Na licu mjesta je policija, tužitelj i druge službe koje provode očevid i utvrđuju razloge nesreće.
Ugušio ih plin iz agregata?
Po neslužbenim navodima, mlade ljude je najvjerojatnije ugušio plin iz agregata koji je napajao kuću elekričnom energijom.
Načelnika općine moli ugostitelje da obustave rad u znak poštovanja prema žrtvama.
Načelnik općine Posušje Ante Begić izrazio je sućut obiteljima nastradalih.
(index.hr)
Lokalna zajednica je ogorčena i odbija odluke iz Sarajeva, poručuju da su odlučni da ne dopuste povratak migranata u gradsku zonu Bihaća.
Vijeće ministara BiH pozvalo je vlasti Unsko-sanskog kantona i Grada Bihaća da migrante smjeste u centar “Bira”.
Migranti i izbjeglice su nakon jučerašnjeg neuspjelog pokušaja premještanja iz Bihaća u Bradinu, nedaleko od Konjica, vraćeni u kamp “Lipa”.
Riječ je o zatvorenom i kampu uništenom u požaru, bez uslova za život.
I ministar sigurnosti BiH rekao je da je najbolje rješenje njihov povratak u nekadašnji kamp “Bira”.
Lokalna zajednica je ogorčena zbog ovih namjera i odbija odluke iz Sarajeva, poručuju da su odlučni da ne dopuste povratak migranata u gradsku zonu Bihaća.
(Al Jazeera)
Reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović uputio je danas apel svim domaćim i međunarodnim faktorima da se ozbiljno, bez politikantstva i sitnih dnevnopolitičkih interesa, angažuju oko rješavanja migrantske krize.
Reisu-l-ulema je u saopćenju istakao da razumije sve sigurnosne aspekte problema ilegalnih migracija, kao i to da ovaj problem ne može pasti samo na nekoliko lokalnih zajednica u BiH da se same s njim nose, ali da je neprihvatljivo tretiranje migranata na način na koji se to čini ovih dana.
Vlasti na svim nivoima moraju preuzeti odgovornost i pomoći da se ovaj problem riješi zajedno s Evropskom unijom (EU), međunarodnim organizacijama i državama iz kojih migranti dolaze i niko od njih ne može ponašati kao da to nije i njihov problem.
„Neljudski i ponižavajući tretman ovih ljudi je sramota za Bosnu i Hercegovinu, ali i Evropu. Mi tako ne tretiramo ljude koji su u stanju potrebe. I dok se traga za načinima kako će se BiH i EU zaštititi od ilegalnih migracija jako je bitno da one ostanu otvorene za izbjeglice i one koji su potrebni naše zaštite, a da se s onim ljudima koji su žrtve trgovine ljudima ili ekonomski migranti postupa humano i s ljudskim dignitetom“ – kaže se u saopćenju reisu-l-uleme Kavazovića.
(Vijesti.ba)
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović sumirao je danas godinu za koju je kazao da je bila teška i možda najteža postratna godina iako je počela dobro u prvom kvartalu.
Taj dio godine bio je obećavajući, tada je odblokiran put BiH ka NATO-u, imenovan je novi saziv Vijeća ministara BiH, ekonomski pokazatelji u 2019. godini bili su najbolji u postdejtnoskom periodu.
“A onda je došla pandemija koja je pogodila cijeli svijet. Život je stao, svjedočili smo pustim mjestima koja su nekada bila puna. U BiH prvi talas je bio lakši, ali je psihološki bio teži jer smo se na panedmiju tek počeli navikavati, drugi je bio teži, ali smo ga dočekali bolje pripremljeni”, dodao je Izetbegović.
Ipak plaće su ostale stabilne kao i isplata penzija i invalidnina, a iako je izgubljeno 13.000 radnih mjesta ne treba zaboraviti da je u drugim zemljama taj broj u milionima, napominjući da su entitetske vlade uspješno amortizirale udar pandemije ipak recesija je neminovna.
Osvrnuo se na rad Vijeća ministara BiH, za koje je kazao da je najlošiji saziv budući da se kasni s donošenjem budžeta, pokazana je indolentnost u odnosu na lokalne izbore, a teret migrantske krize prepušten je samo jednom ministarstvu.
Također, usporen je put BiH ka Evropskoj uniji što je kaže Izetbegović, rezultat nerada Vijeća ministara BiH bez obzira na napor nekih ministara.
Govoreći o postupcima HDZ-a i SNSD-a ocijenio je da oni rade koordinirano, a iako HDZ-e ne nanosi direktnu štetu poput onih koje radi SNSD-e, ali i one usporavaju reformske procese.
(Fena)
Tužilac Posebnog odjela za ratne zločine u Tužilaštvu BiH podigao je optužnicu protiv Spomenka Novovića i Borislava Pjane zbog zločina počinjenih nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti na području Foče 1992. godine.
"Optuženi Novović tereti se da je lično, upotrebom hladnog oružja, ubio pet civila bošnjačke nacionalnosti, starije životne dobi, rođenih oko 1932. godine i starijih, nakon čega je kuću sa leševima ubijenih civila zapalio, kao i da je nakon toga učestvovao u ubistvu jednog civila starije životne dobi te nečovječnom postupanju prema dvije starije osobe bošnjačke nacionalnosti", navodi se u optužnici.
U optužnici je dodano da su zločini počinjeni u mjestima Dragočava, Pošajatovići i Šube, u općini Foča, u ljeto 1992. godine.
"Optuženi Pjano tereti se da je u mjestu Potpeće u ljeto 1992. godine sudjelovao u zarobljavanju i nezakonitom zatvaranju 17 osoba bošnjačke nacionalnosti, nakon čega je 11 osoba izvedeno iz kuće, a optuženi Pjano, zajedno s drugim osobama, lično i izravno, pucajući iz vatrenog oružja, učestvovao u ubistvu 6 osoba bošnjačke nacionalnosti koje su ostale u kući, nakon čega su počinitelji zločina u kuću ubacili bombu, a zatim zapalili kuću i leševe ubijenih civila", dodaje se u optužnici.
Kako je istaknuto u optužnici Tužilaštva BiH, grupu od 11 civila su zajedno sa još dva civila počinitelji transportirali kamionom i odveli u zarobljeništvo na području Foče te su nakon toga protjerani na područje Trnova.
Također, optuženi Pjano tereti se da je u augustu 1992. godine, uz prijetnju oružjem, opljačkao ženu bošnjačke nacionalnosti, od koje je oteo veću količinu obiteljskog zlatnog nakita, kao i da je nečovječno postupao prema jednom zarobljenom civilu bošnjačke nacionalnosti. Optuženi se terete za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti iz članka 172. Kaznenog zakona BiH. Navode optužnice tužilaštvo će dokazivati pozivanjem 54 svjedoka i prilaganjem više od 300 materijalnih dokaza. Optužnica je proslijeđena Sudu BiH", istaknuto je u optužnici.
Podsjećamo, Novović i Pjano su uhapšeni u akciji SIPA-e 16. decembra, a Pjano je (1968.) trenutno zaposlen kao policajac u Foči.
(klix.ba)
Vlada FBiH upoznata je o informaciji o Sporazumu o kreditnoj liniji - Makrofinansijska pomoć za Bosnu i Hercegovinu između Evropske unije kao zajmodavca i Bosne i Hercegovine kao zajmoprimca i Centralne banke BiH kao agenta zajmoprimca.
Prihvatila je zaduženje Federacije Bosne i Hercegovine po ovom sporazumu o kreditnoj liniji u iznosu do 153.750.000 eura, što iznosi 61,5 posto od ukupno odobrenih 250.000.000 eura za Bosnu i Hercegovinu.
EU je još u maju odlučila pomoći postcovid ekonomski oporavak u BiH tako što će dozvoliti kreditna sredstva koja su nam na raspolaganju 12 mjeseci, a bit će isplaćena u dvije rate. Sredstva se odobravaju s rokom otplate do 15 godina i grace periodom do pet godina.
Ova sredstva bi trebalo da doprinesu jačanju makroekonomske stabilnosti BiH, a cilj zaduženja je ublažavanje ograničenja u smislu finansiranja iz vanjskih izvora, ublažavanje platnog bilansa i ukupnih budžetskih potreba, ojačavanje stanja deviznih rezervi i pomoć u rješavanju tekućih i vanjskih finansijskih poteškoća radi ekonomske stabilizacije i programa reformi.
Odlukom je data saglasnost za zaključivanje Supsidijarnog sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, a za njegovo potpisivanje je ovlaštena federalna ministrica finansija.
(klix.ba)
