Vijesti iz ekonomije
ponedjeljak, 24 Januar 2022 00:00

Historijske ekonomske greške u FBiH

Ocijeni...
(0 glasova)

novac2Federacija BiH se ponovno nalazi pred izborom – napraviti novu historijsku ekonomsku grešku, čije posljedice možemo svi pretpostaviti, ili izabrati put oporavka, rasta i vraćanja optimizma kroz vraćanje privredi dijela onoga što godinama apeluju.

Već sada davne 2005. godine donosioci odluka u Bosni i Hercegovini su napravili jednu ekonomsku, historijsku grešku. Naime, već dugo se govorilo u uspostavljanju jedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja na nivou države. Za razliku od današnjeg vremena, tada se nije lomila koplja oko toga da li treba ili ne uvoditi jedinstveni sistem oporezivanja na nivou države, što je vodilo i gašenju entitetskih nivoa, već se rasprava vodila da li stopa PDV-a treba biti 17% i da li će navedena stopa dovesti do inflacije, kada zamijeni dotadašnje zakone vezano za oporezivanje prometa.

Ono što su tada obećali donosioci odluka u BiH je bilo, a sve kako bi se javnost uvjerila u bitnost navedenih poteza, jeste da će se sav rast preko planiranih prihoda, zbog uvođenja PDV-a, biti usmjeren u cestogradnju, tačnije koridor Vc. Zakon je na kraju stupio na snagu 2006. godine, ali se problem bio što je ta godina bila izborna. Umjesto obećanja, stotine miliona KM više prikupljenog PDV-a, nego što je planirano, na kraju je usmjereno u tekuću budžetsku potrošnju kako bi se povećala primanja raznim budžetskim korisnicima, a time osigurao još jedan mandat na vlasti.

Historijska greška nas je koštala zastoja u cestogradnji, sporim ekonomskim rastom, što se kasnije odrazilo i na masovno iseljavanje.

Smanjiti stope opterećenja na rad

Federacija BiH se danas nalazi na sličnom putu. Danas, kao i tada, Federacija BiH ima rekordne naplate poreza i doprinosa. Rast u naplati PDV-a, veći nego što su očekivali donosioci odluka, vezan je jednim dijelom i za inflaciju. Veće cijene proizvoda dovode i do veće naplate PDV-a, zbog veće osnovice. Kao i te 2006. godine i u ovoj godini se održavaju izbori. Kako su se pojavili zvanični podaci da je 2021. godina bila rekordna u naplati poreza, često ponavljam u javnom prostoru da će Federacija BiH napraviti novu historijsku grešku ako rast prihoda od PDV-a ne uloži u rasterećenje poslovanja, drugim riječima smanjenje poreskog opterećenja na rad.

Smanjenje stope doprinosa je možda danas bitnije nego ikada. Međutim, ova tema je vrlo kontraverzna gdje se ne tako rijetko susrećemo sa pitanjima poput „Ako smanjimo doprinose za PIO, ugrozit ćemo PIO sistem“, što naravno nema veze sa istinom. Možda bi ova bojazan imala smisla kada bi sistem PIO-a funkcionisao sam od sebe. Međutim, PIO sistem je danas dio Budžeta FBiH, a taj isti sistem se finansira najvećim dijelom iz PDV-a. Ako smanjite recimo naplatu doprinosa, zbog manjeg poreskog opterećenja za recimo 200 miliona KM, vi to nadoknađujete iz prikupljenog PDV-a za 200 miliona KM, jer PDV taj koji ima snažan rast. U budžetu imate na strani prikupljenih doprinosa minus od 200 miliona KM, ali zato plus na strani PDV-a za isti iznos. Penzioneri i dalje dobivaju svoje penzije i ništa nije ugroženo. Međutim, vi ste time smanjili za 200 miliona poresko opterećenje privredi, čime se povećavaju plate radnika u privredi, a i privrednice u bruto iznosu radnik manje košta, čime postaju još konkurentniji na ino tržištu, povećavaju izvoz i donose još više novca u BiH, čime država ubire još više PDV-a.

Ovo je dobar način da se uradi reforma poreskog sistema i smanje zbirne stope doprinosa, a da se ne dese bilo kakvi problemi u finansiranju recimo penzija. Ako krenemo ovim putem, umjesto da tih recimo 200 miliona KM rasporedimo na povećanje plata u javnom sektoru, nova zapošljavanja ili bilo koju drugu neproduktivnu stavku, onda imamo vrlo izvjesnu šansu da ostvarimo u narednim godinama rekordne stope ekonomskog rasta. A rekordni ekonomski rast i vraćanje optimizma je nešto što nam treba već duže vremena. Kada bi krenuli putem ekonomskog oporavka i kroz vraćanje nade, mogli bi očekivati i usporavanje iseljavanja mladih iz Bosne i Hercegovine.

Ponovo na raskrsnici

Poreski zakoni koji su trenutno u proceduri, a koji tretiraju pitanje smanjenja poreskog opterećenja, rješavaju nešto drugo. Prvo, ovi zakoni su pisani prije šest godina, u trenutku kada se FBiH nalazila u potpuno drugačijoj ekonomskoj poziciji. I tada se je mogao provesti sličan princip, međutim, prioriteti su uvijek bili drugačiji.

Suština poreskih zakona u proceduri jeste da se na jednoj strani smanje poreska opterećenja, a na drugoj uvedu nova. Krajnji efekt je „neutralan“ za budžet. FBiH treba ipak jedan drugačiji koncept, koji će odgovoriti trenutku ekonomskog oporavka od pandemije COVID-19, kao i rastućih efekata inflacije. Prijedlozi koji možda najbolje odgovaraju ovom trenutku jesu vezani za smanjenje poreskog opterećenja na jednoj strani, ali bez uvođenja bilo kakvih novih ili povećanja postojećih poreskih opterećenja.

Stalni rast cijena – inflacija, dovodi u težak položaj privrednike. Oni se susreću sa dvostrukim pritiskom od strane radnika, da im se povećaju plate zbog rasta cijena i da im se generalno povećaju plate kako ne bi otišli iz države. Rješenje u ovom slučaju bi bilo oslobađanje plaćanja poreza na dohodak na prvih 1.000 KM ostvarene neto plate. Time radnik ima malo bolju platu koja može amortizovati dijelom rast cijena – inflaciju, a poslodavac manji pritisak da on bude taj koji će povećati platu.

Prijedlog za smanjenje doprinosa može ići u dva smjera, odmah i radikalno smanjiti zbirnu stopu doprinosa na 25% iznosa bruto plate, ili postepeno svake godine usmjeravati dio rasta prihoda od PDV-a u rasterećenje privrede. Krajnji efekt bi bilo povećanje produktivnosti radnika i rast izvoza iz BiH, gdje sam prije za prvu varijantu, ali i druga bi mogla imati pozitivne efekte.

Kako god, Federacija BiH se ponovno nalazi pred izborom – napraviti novu historijsku ekonomsku grešku, čije posljedice možemo svi pretpostaviti, ili izabrati put oporavka, rasta i vraćanja optimizma kroz vraćanje privredi dijela onoga što godinama apeluju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

 Faruk Hodžić (Al Jazeera)

Procitano 638 puta

S5 Box