Vijesti iz rubrike Zdravlje
Zdravlje

Zdravlje (183)

Ocijeni...
(0 glasova)

pusenje4Pitate se kako prestati s konzumiranjem cigareta? Rezultati studije koja je sprovedena na Oksfordu pokazuju da je naglo ostavljanje cigareta stvarno najbolji način da zaista i prestanete da pušite.
Tokom istraživanja, naučnici su došli do saznanja da pušači koji presijeku s pušenjem imaju čak 25 odsto veće šanse da posle četiri nedjelje i dalje ne puše, ali i 42 odsto više šansi da ne puše ni kroz narednih šeset meseci. To, nažalost, ne važi za one koji su postepeno prestajali da puše prije nego što su konačno i presekli, piše B92.

Naime, objašnjenje se krije u tome što su osobe koje su smanjivale broj popušenih cigareta teže odlučile da definitivno presijeku, a ta praksa ujedno i pojačava potrebu za cigaretama. Ipak, ako pak prelomite da pušite onda se odmah mirite sa tim da cigarete neće biti dio vašeg života u narednom periodu. Takođe, mentalno će vam biti lakše i vaše tijelo neće tražiti nikotin.

Godinu nakon što prestanete da pušite rizik od kardiovaskularnih bolesti se smanjuje za 50 odsto, a deset godina nakon što prestanete da pušite i rizik od upale pluća.

(Nasevijesti.com)

Ocijeni...
(1 glasova)

smartphone8Palestinski univerzitet Al-Quds (AQU) u utorak je objavio da su njegova dva istraživača razvila aplikaciju koja ženama omogućava da otkriju rak dojke jednostavno tako što će uslikati fotografiju vlastitim telefonom i odmah dobiti rezultate.
Iz AQU je saopćeno da su doktor Zaidoun Salah i inženjer Yazid Al Badarin razvili aplikaciju koja ženama omogućava ranu detekciju raka dojke korištenjem mobilnog telefona, prenosi palestinska novinska agencija WAFA.

Za razliku od mamograma koji se može raditi samo jednom svake dvije godine, ova aplikacija ženama omogućava da to rade kad god žele bez štetnih posljedica. Salah je kazao da aplikacija i mamogram "dopunjavaju" jedno drugo.

"Mi smo testirali ovu aplikaciju na miševima i rezultati su bili izvanredni. To nas je ohrabrilo da je testiramo na ženama u jednom domu zdravlja u Betlehemu", rekao je Salah, direktor Odjela za biologiju na Bard koledžu univerziteta Al-Quds, dodajući da će aplikacija biti dostupna nakon rezultata ovih testova.

Slikanjem fotografije na telefonu, aplikacija će odmah analizirati ženino tijelo i otkriti rane simptome. Nakon toga, ona se može konsultovati sa specijalistom koji će uraditi dodatne nalaze kako bi se otkrilo da li su tumori benigni ili ne.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

gojaznostBroj gojazne djece i adolescenata širom svijeta udesetostručio se u posljednjih 40 godina, a rast se ubrzava u zemljama s niskim i srednjim prihodima, posebno u Aziji, pokazalo je veliko istraživanje.

Stope dječije i tinejdžerske gojaznosti stabilne su u Sjedinjenim Američkim Državama, sjeverozapadnoj Evropi i drugim bogatim zemljama, ali tu ostaju "neprihvatljivo visoke", rekli su istraživači s Imperial Collegea u Londonu i iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

"Tokom 40 godina došli smo s gotovo 11 miliona do više od desetostrukog povećanja na 120 miliona gojazne djece i adolescenata širom svijeta", rekao je na konferenciji za novinare vodeći autor Majid Ezzati s Fakulteta za javno zdravlje Imperial Collegea.

To znači da je gotovo 8% dječaka i gotovo 6% djevojčica širom svijeta bilo gojazno u 2016, naspram manje od 1% za oba spola u 1975, prenosi Hina.
Kontrola prehrane

Dodatnih 213 miliona djece u dobi od pet do 19 godina imalo je pretjeranu težinu prošle godine, ali je bilo ispod praga gojaznosti, prema najvećem ikad urađenom istraživanju, zasnovanom na mjerenju visine i težine 129 miliona ljudi.

Istraživači su pozvali na bolju prehranu u kući i školi te više fizičkog vježbanja kako bi se spriječilo da ova generacija postanu odrasli s povećanom opasnošću od dijabetesa i raka zbog pretjerane težine.

Jasne naljepnice na prehrambenim proizvodima s podacima o sadržaju soli, šećera i masnoća potrebne su kako bi pomogle potrošačima da donesu "zdrave odluke", reklo je istraživanje.

Trebalo bi razmotriti oporezivanje i oštra ograničenja reklamiranja "hrane smeća", navodi studija. WHO je već preporučio 20-postotni porez na zašećerene napitke kako bi se smanjila potrošnja.

Južnoafrička Republika, Egipat i Meksiko, koji su "prije četiri desetljeća imali vrlo nizak nivo gojaznosti", sada imaju stope gojaznosti kod djevojčica "između 20 i 25%", među najvišima, rekao je Ezzati.
Prelazi težine

"Iskustva istočne Azije i Latinske Amerike te Kariba pokazuju da prijelaz od premršavosti do pretjerane težine i gojaznosti može biti brz", rekla je studija.

Ako se nastave sadašnji trendovi, 2022. bit će više gojazne djece i tinejdžera nego premršavih, kojih sada ima 192 miliona, od čega je polovina u Indiji, reklo je istraživanje.

Polinezija i Mikronezija imale su najvišu stopu dječije gojaznosti prošle godine, 25,4% kod djevojčica i 22,4% kod dječaka, a slijedi ih "regija s visokim prihodima engleskog govornog područja", koja uključuje Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Australiju, Novi Zeland, Irsku i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Među zemljama s visokim prihodima Sjedinjene Američke Države imaju "najvišu stopu gojaznosti kod djevojčica i dječaka", 19,5 i 23,3%.

 

(Agencije)

četvrtak, 05 Oktobar 2017 00:00

Fokusiranost: Umire li pažnja?

Ocijeni...
(2 glasova)

mozak3Autor svjetskog bestselera "Emocionalna inteligencija" vraća se s revolucionarnim osvrtom na najređi resurs današnjice i tajnu uspješnosti i ispunjenosti - pažnju. U knjizi "Fokusiranost" psiholog i novinar Danijel Goleman istražuje nauku o pažnji u svim njenim oblicima.
Autor obnavlja značaj tog rijetko primijećenog i potcijenjenog mentalnog svojstva koje igra neizmjerno važnu ulogu u našem probijanju kroz život. Pažnja umnogome funkcioniše kao mišić: ako se loše koristi, oslabiće; ako se valjano koristi, jačaće. U doba neprekidnog ometanja pažnje, Goleman ubedljivo tvrdi da je sad važnije nego ikad da naučimo kako da izoštrimo fokus ako želimo da se takmičimo, a pogotovo ako želimo da budemo uspješni. U današnjem bučnom, brzom svijetu, lako je postati izolovan, rastrojen, preplavljen. Iako se smatra da je obraćanje pažnje izgubljena vještina, ona je u osnovi zadovoljstva, produktivnosti, dobrih međusobnih odnosa na ličnom i profesionalnom nivou.

Deset miliona Amerikanaca pati od poremećaja pažnje (ADHD – attention deficit hiperactivity disorder) jer ne poseduju unutrašnji filter koji bi ih zaštitio od ireleveantnih spoljašnjih nadražaja pa nisu u stanju da se usredsrijede ukoliko čuju i najmanju buku, škljocanje hemijske olovke ili zvonjavu telefona. Nisu u stanju da blokiraju nevažne distrakcije koje im skreću pažnju sa učenja, posla, konverzacije, mišljenja. Rečju, nisu fokusirani.

Termin fokus (latinski) označava žižu, žarište odnosno ukazuje na nešto što je u centru interesovanja, aktivnosti, pažnje, a fokusiranje je usredsređenje, koncentrisanje. Evidentno je da je sve teže fokusirati se u svijetu u kome živimo pa nam pažnja skače sa teme na temu kao kada daljinskim upravljačem manijakalno menjamo sliku na TV ekranu. Istina je, tehnologija nam omogućava da radimo više stvari u isto vreme, ali ta podjela pažnje između BelkBerry-ja, kompjutera, mobilnog telefona, iPod-a, koji se međusobno nadmeću za tu našu pažnju, nije primjerena ljudskom mozgu. Iako mnogi tvrde suprotno, ljudi nisu u stanju da rade više stvari istovremeno. Ko može da piše e-mail i da istovremeno razgovara telefonm, a da ne napravi neoprostive greške? Zato je i zabranjeno voziti automobil i razgovarati mobilnim. Naučnici s pravom upozoravaju da ne radimo više stvari istovremeno, ukoliko mislimo na mogućnosti i posljedice po sopstveni mozak.

Fokusiranost, odnosno nepodijeljena pažnja, igra ključnu ulogu u tome kako mislimo, šta osjećamo, čega se sjećamo i kako se ponašamo. Ona utiče na motivaciju, na sposobnost postizanja ciljeva, posebno onih koji su nam veoma važni. Bazični ciljevi kao što su funkcionalan, siguran stan, skladni porodični i prijateljski odnosi, zadovoljstvo zbog uspješno završenog posla ne mogu se dostići bez fokusiranja, skretanjem pažnje na prvu zanimljivu pojavu, ličnost ili stvar. Danijel Goleman fokusiranost naziva prefinjenom vještinom koja se svodi na trojstvo unutrašnje, druge i spoljašnje fokusiranosti. Sve tri vrste usredsređenosti preduslov su kvalitetno proživljenog života. Uspješne vođe, smatra ovaj autor, poseduju ih sve tri. A nauka nas uči da pažnja funkcioniše kao svaki drugi mišić i da je moguće ojačati je da bismo postigli ravnotežu koja će nam pomoći da budemo produktivni i srećni.

Kako ćemo biti uravnoteženi, kreativni, ispunjeni ako satima, kao teški zavisnici, zurimo u elektronske uređaje koji nas odvajaju od druženja, čitanja knjiga, uživanja u prirodi? ”Bliskost zahtijeva udruženu pažnju – uzajamni fokus jednih na duge. Nikad nismo imali veću potrebu da preduzmemo napore i stvorimo takve ljudske trenutke budući da se svakodnevno probijamo kroz obilje svega što nam odvlači pažnju”- piše Goleman. Ali, šta se može mjeriti sa uzbuđenjem koje osjetimo kada čujemo da smo dobili poruku. I šta je to što nas može spriječiti da je, ma gdje bili i ma šta radili, odmah ne pročitamo. A masa tih najčešće beznačajnih poruka, praznih informacija, taj neprestani teror e-mailova, ne ostavlja nam dovoljno vremena da promislimo o njihovom stvarnom značaju. Kako se izboriti sa tako snažnim odvlačenjem pažnje? Sva veći broj ljudi u zapadnom svijetu uveliko koristi lijekove za poremećaj pažnje kako bi uopšte mogli da funkcionišu.

Naravno, postoje i oni stari, dobri savjeti kućnog ljekara koji će nam ukazati na otuđujuću štetnost preokupiranosti tehnologijom, na posledice nedostatka sna ili nezadovoljsva poslom koji radimo, na previše stresa i premalo vježbe – kao neprijatelje usredsređenosti koji vode hroničnoj nepažnji. Postajemo teški drugima, teški i sebi. I, prepuštamo se jeftinoj distrakciji – terminu koji ne znači slučajno i skretanje pažnje i jeftinu zabava i umni poremećaj. Fokusiranje visoko efektivnih ljudi podrazumijeva preduzimanje inicijative, usredsređivanje na ciljeve, postavljanje prioriteta, kooperativnost, svijest o sopstvenim propustima, okruživanje ljudima pored kojih se osjećamo srećno. Zvuči tako logično i jednostavno.

 

(magazin.jasmin.rs)

Ocijeni...
(0 glasova)

tv2Studija, objavljena u časopisu "Medicine & Science in Sports and Exercise", počela je da se sprovodi još 1999. godine, merenjem navika gledanja televizije učesnika istraživnja.

Nakon 12 godina, njih 909 je umrlo, od čega su uzrok smrti njih 130 bile upale, pod kojima se podrazumeva širok spektar oboljenja poput Alchajmerove bolesti, astme, dijabetesa i bubrežnih bolesti.

Oni koji ispred TV ekrana provode dva do četiri sata dnevno, imali su 54 odsto viši rizik od smrti uzrokovane upalnim procesima.

"Najviše vremena u gledanju televizije provodili su stariji ljudi, uglavnom nižeg stepena obrazovanja, koji imaju niže prihode i vrlo verovatno su bivši pušači, često imaju dijabetes i hipertenziju i lošije opšte zdravstveno stanje. Oni koji gledaju televiziju satima uglavnom su se i loše hranili", izjavila je doktorka Megan Grejs, jedan od autora istraživnja.

Naučnici su otkrili i da povezanost višesatnog gledanja televizije i kardiovaskularnih bolesti postoji nezavisno od toga pušenja ili visokog krvnog pritiska.

(B 92)

četvrtak, 28 Septembar 2017 00:00

Leđa bole kad se mišići grče

Ocijeni...
(0 glasova)

ledjaBolovi u donjem delu leđa veoma su česti, ali uglavnom potpuno bezopasni, a najčešće im je uzrok nepravilno držanje, slabost u mišićima, te nagli i nepravilni pokreti.
Grčevi u mišićima najčešći su razlog bolova u donjem delu leđa. Zbog toga terapija najčešće uključuje opuštanje napetosti u mišićima. Rizik od grčeva znatno se povećava ako su slabi mišići u području stomaka, napeti na kukovima, slabi leđni ili jer je karlica previše nagnuta napred.

Oko 80 do 90 odsto odraslih osoba osećalo je bolove u donjem delu leđa u nekom periodu života, ali oni se sa starenjem javljaju sve češće. Prvi se javljaju između 30. i 50. godine zbog sedelačkog načina života i peti su najčešći razlog odlaska lekaru.

Malo odležati da bi bolovi u leđima prestali zvuči logično, međutim, nije jedino i najbolje rešenje. Jedno istraživanje je pokazalo da osobe koje nastave normalne i uobičajene aktivnosti ranije primete prestanak bolova. Ako se dugo ostane u istom položaju, povećava se rizik od nastanka upale zglobova.

Uglavnom nije potrebno snimanje leđa jer snimci neće pokazati stanje mišića ili ligamenata, osim ukoliko je bilo povrede leđa ili ako bolovi ne prestaju ni posle nekoliko nedelja.

Nakon prvog naleta bolova treba se odmarati dan-dva i nanositi hladne obloge, potom tople da bi se napeti mišići opustili. Lekovi protiv bolova se uzimaju jedino ako su bolovi zaista nesnošljivi. Preporučiljivo je ostati aktivan što je više moguće, dok oni koje se odluče da se nekoliko dana odmore valja da probaju da šetaju svakih nekoliko sati jer će kretanje ubrzati ozdravljenje. Poseta doktoru je, ipak, neizbežna ako se bolovi ne ublaže ili pogoršaju nakon deset dana.

Osobe koje spavaju na umereno čvrstom madracu mnogo brže primete pozitivne rezultate, pošto on manje pritiska na kukovima i ramenima te dopušta san u prirodnom položaju.

Kiropraktičar, fizikalna terapija, joga ili masaža mogu mnogo pomoći. Međutim, osobama koje pate od bolova duže od sedam dana i stručnjaci preporučuju alternativne oblike lečenja, čak i nakon svih preduzetih mera.

(B 92)

Ocijeni...
(0 glasova)

zagadjenjeIstraživači su saopštili da godišnje u Evropi prerano umre više od 4.500 ljudi zato što dizelski automobili emituju više štetnih gasova nego što proizvođači tvrde.
Studija je objavljena dvije godine nakon što je Volkswagen priznao da je varao na testovima emisija štetnih gasova ugradnjom nelegalnog softvera u milione svojih vozila sa dizelskim motorima.

Procjenjuje se da sitne čestice iz automobilskih gasova koje su opasne po ljudsko zdravlje izazovu svake godine ukupno 425.000 preranih smrtnih slučajeva u EU, Norveškoj i Švajcarskoj.

Naučnici su izračunali da prekomjerne dizelske emisije tome doprinose sa 4.560 smrtnih slučajeva svake godine, prenio je AP.

Rizik je najveći u područjima gdje je velika koncentracija dizelskih automobila, poput sjevera Italije, navode istraživači Međunarodnog instituta za primijenjne sistemske analize iz Austrije, Norveškog meteorološkog instituta i Tehnološkog univerziteta Čalmers iz Švedske.

 

(srna)

Ocijeni...
(0 glasova)

tableteNaučnici Univerziteta MCMaster u Kanadi otkrili su da antidepresivni lijekovi mogu uticati na ispravno funkcionisanje organa blokirajući apsorpciju serotonina - poznate neurotransmiterske hemikalije, važne u prijenosu impulsa između živčanih stanica, ali koja ima ulogu i u cirkulaciji krvi.

"Veoma smo zabrinuti zbog rezultata. Oni sugerišu da ne trebamo uzimati antidepresive bez preciznijeg razumijevanja njihove interakcije sa tijelom", izjavio je profesor Paul Andrews, jedan od naučnika koji je radio na istraživanju.

Kako bi došli do rezultata, naučnici su skupili podatke od stotina hiljada ljudi koji su konzumirali antidepresive, prenose američki mediji.

Takođe su otkrili da su oni koji su izimali antidepresive 14 posto izloženiji riziku od kardiovaskularnih problema, poput moždanog i srčanog udara.

Rezultati istraživanja objavljeni su u četvrtak u naučnom žurnalu "Psychotherapy and Psychosomatics".

(Vijesti.ba / AA)

četvrtak, 14 Septembar 2017 00:00

Elektronske cigarete i te kako štete zdravlju

Ocijeni...
(0 glasova)

pusenjeDok jedni navode da su e-cigarete zdravije od običnih, nova istraživanja bacaju senku na ovu tvrdnju. Naime, rezultati istraživanja Instituta Karolinksa u Stokholmu su pokazali da oni koji puše e-cigarete sa nikotinom imaju tri puta veće šanse da obole od krutosti arterija.

Švedski naučnici su upozorili da e-cigarete utiču na cirkulaciju, a arterijama je teže da pumpaju krv kroz telo, što automatski povećava rizik od bolesti srca.

“Broj elektornskih cigareta se u poslednjih nekoliko godina povećao, a svi tvrde da one nemaju nikakav uticaj na zdravlje. To je uvek bilo diskutabilno, a sada konačno imamo dokaze o štetnosti e-cigareta sa nikotinom koje navodimo u našoj studiji“, kaže dr Magnus Lundbek.

Inače, istraživanje je obuhvatilo 15 mladih, zdravih volontera starosti oko 26 godina. Svi su pušili do deset cigareta mesečno, obično u izlasku, a elektronske cigarete prethodno nisu ni probali.

U okviru studije koristili su e-cigarete – jedan dan one sa nikotinom 30 minuta, a drugi dan one bez nikotina.

“Momentalno smo uočili krtost arterija kod ispitanika koji su pušili e-cigarete sa nikotinom. Iako je to bilo trenutno stanje, neprestanim korišćenjem ovih cigareta svakako može postati hronično stanje koje će dovesti do drugih pogoršanja“ , navodi dr Lundbek.

(B 92)

Ocijeni...
(0 glasova)

medcimetDolaze nam hladniji dani, a naš organizam tada mnogo više napadaju virusi i prehlade. Zato moramo da se potrudimo da održimo naš imunitet, a ova mešavina prirodnih namirnica će vam i te kako pomoći u tome.
Sastojci koji su vam potrebni verovatno se već nalaze u vašem domu. Reč je o limunu, đumbiru i medu.

Limun
Osim vitamina C, sadrži organske kiseline, odlično jača imunitet i preporučuje se kod prehlada.

Đumbir
Stimuliše sekreciju mukusa i na taj način ublažava kašalj i olakšava bol u grlu, poseduje antibakterijska, antigljivična i antitoksična svojstva, pa se zbog toga koristi kao prevencija protiv gripa i prehlade. Đumbir je takođe antihistamin, pa se koristi protiv alergija.

Med
Najpoznatije lekovito svojstvo meda jeste olakšavanje simptoma gripa i prehlade, kao i drugih bolesti respiratornog sistema, kao što su bronhitis i upala grla i sinusa.

Za pripremu ove mešavine potrebno je:

-2 manja limuna (s korom)
-oko 200 ml prirodnog meda po želji
-1 srednji koren đumbira
-1 staklena tegla od 0.5 l

Priprema:Operite limun, oljuštite đumbir i naseckajte ih na sitne kriške
*Sameljite ih u blenderu ili štapnim mikserom
*Dodajte med, pa sve promešajte
*Smesu sipajte u čistu teglu i zatvorite poklopcem
*Lek čuvajte u frižideru

Konzumacija:

Možete uzimati po 1 supenu kašiku dnevno, deca po 1 kašičicu.

Smesu takođe možete da sipate u čaj i druge tople napitke.

(B 92)

Stranica 8 od 14

S5 Box